Arhiv tekstova

Za novog mandatara Vlade u Republici Hrvatskoj, potporom Domoljubne koalicije i Mosta, imenovan je gospodarstvenik, nestranački premijer Tihomir Orešković. Takav izbor nije iznenađenje za Petra Kuntića, kandidata na listi Domoljubne koalicije i bivšeg predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, jer, kako kaže, gospodarsku situaciju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina obilježava pad javne i privatne potrošnje, pad gospodarske aktivnosti, rast poreznog pritiska, a privatni sektor za sada nije pokazao da bi imao snage na sebe uzeti inicijativu uspostave novog gospodarskog modela i rasta.

»Hrvatska je u posljednjih 25 godina postigla jedan od važnih ciljeva, koji je bio zacrtan od početka osamostaljenja države, a to je da se bude dio Europske unije. Ali sada treba poraditi i da svakodnevni život građana u Hrvatskoj oslikava, ili barem sliči, ekonomskom stanju standarda građana u državama Europske unije. To nije lak posao, a da bi se to postiglo, mora se ući u korjenite reforme«, kaže Petar Kuntić.

 

Oštre mjere neophodne

 

Na početku razgovora nadovezalo se odmah pitanje koliko je to kompleksna tendencija, nakon gotovo pola stoljeća prošlosti u sustavu planskog gospodarstva i nakon gotovo desetljeća rata na prostoru države Hrvatske i političke nestabilnosti.

»To i jest jedan od problema. Prije samo nekih 25-30 godina, Hrvatska je bila u sasvim drugačijem političkom ozračju, koje se zvalo samoupravni socijalizam, a sada se treba kroz jedan sustav reformi završiti ono što je započeto uvođenjem višestranačja u Republici Hrvatskoj. Očito da više nema vremena za gubljenje, gospodarska kriza je uzela maha u Hrvatskoj, zbog, ja bih rekao, nereagiranja bivše vlasti u prve dvije godine njihovog mandata na izazove koji su tada bili evidentni, što se ne bi moglo reći za posljednje dvije godine mandata premijera Zorana Milanovića i Socijaldemokratske partije Hrvatske, kada su se trgli i počeli rješavati neke probleme. No, danak svog neuspjeha u te prve dvije godine su platili na prošlim izborima. Kada se zapadne u gospodarsku krizu, trebaju oštre ekonomske mjere, imamo to i ovdje, u Srbiji, gdje se također zavode oštre mjere štednje na svim razinama, kao i mjere prestruktuiranja gospodarstva. Zbog svega navedenog ne iznenađuje me imenovanje nestranačkog mandatara Tihomira Oreškovića, koji je uspješan gospodarstvenik u svjetskim razmjerama«, kaže Petar Kuntić.

 

Očekivanja otišla u dim

 

Ovaj razgovor s Petrom Kuntićem smo vodili u momentu kada su mediji već objavili vijest da je Mađarska svojoj manjini u Vojvodini, za njezino gospodarsko jačanje, osigurala 160 milijuna eura. Uslijedilo je pitanje o mogućnostima slične gospodarske pomoći naše matične domovine svojoj manjini u Srbiji.

»Gospodarska suradnja između Hrvatske i Srbije odvija se već više od 20 godina. Međutim, očekivanja nas Hrvata da će dolaskom hrvatskih tvrtki na područje Srbije donijeti određene benefite za ovdašnje Hrvate su potpuno splasnula i pretvorila se u dim. Te velike ambicije koje smo imali pretvorene su u dim. Od 136 hrvatskih tvrtki koje rade u Srbiji na prste se mogu izbrojati ovdašnji Hrvati koji su na rukovodećim mjestima, a malo je i uposlenih ovdašnjih Hrvata. To je neobjašnjivo, imajući u vidu i situaciju koju imamo pred našim očima, a to je pomoć mađarskoj manjini njihovih poduzetnika kada dolaze na ovo područje. Sve je politika, ali ne očekujem senzacionalne napretke po pitanju benefita za ovdašnje Hrvate po pitanju prisustva hrvatskih tvrtki na području Srbije, ali ipak očekujem da će se drugačije po tom pitanju određivati nova vlast i hrvatski premijer Orešković.«

   

Princip dvosmjerne ulice

   

Za naš tjednik, imenovanje nestranačkog premijera, prokomentirao je i vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća i jedan od osnivača Hrvatskog građanskog saveza u Srbiji Tomislav Stantić, za kojega je to nesvakidašnji događaj.

»Svakako nesvakidašnji događaj na političkoj sceni regije, s obzirom na to da su predsjednici vlada skoro po pravilu i predsjednici političkih stranaka. To bi mogao biti dobar znak u pravcu drugačijeg konfiguriranja političke scene u Hrvatskoj. Svih prethodnih godina ključnu političku ulogu su imale ili HDZ ili SDP…sada Most ima veliku šansu da ovaj zagarantirani dvojac vlasti i oporbe poremeti i odvede ga u pravcu snažnijeg utjecaja ‘običnih ljudi’, netipičnih političara – što svakako nije mandatar Orešković, a ni dobar dio ljudi iz Mosta. To može biti snažan podstrijek i na ostale političke pokrete u regiji, ali ne samo u regiji. Primjeri Grčke i Španjolske potvrđuju tezu da u aktualnom političkom momentu politički pokreti mogu uspješno parirati političkim strankama«, kaže Tomislav Stantić.

Jedno od pitanja tijekom razgovora je bilo i glede toga što je koalicija Most odlučila dati svoje zastupničke glasove za novog mandatara zajedno s glasovima zastupnika Domoljubne koalicije nakon odustajanja od pregovora s koalicijom Hrvatska raste. Uslijedilo je i pitanje – kako će se to reflektirati na ovdašnju hrvatsku manjinsku zajednicu?

»Svakako da je Most ušao u rizičnu fazu svog političkog opstanka, s nemalim šansama HDZ-a kao moćne političke organizacije da ga ‘usisa’ i podčini svojim interesima – osobito kada se zna da Most svoje primarno obećanje, a to je da neće koalirati ni sa HDZ-om ni sa SDP-om, očito nije ispunio. Ista opasnost bi ga čekala i da je sklopio koaliciju i sa SDP-om. Ostaje da se vidi ima li Most, prije svega kadrovskog potencijala da u narednom razdoblju odgovori teškim izazovima reformi političkog sustava u Hrvatskoj, ali i teškim izazovima gospodarske i dužničke krize koja potresa Hrvatsku. Ne mislim da će koaliranje Mosta s Domoljubnom koalicijom u značajnijoj mjeri promijeniti odnos hrvatske politike prema našoj manjini u Srbiji. Svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, kreiraju politiku ka svojim manjinskim zajednicama u okruženju po principu dvosmjerne ulice. Hrvatska jasno i aktivno definira svoj odnos prema Hrvatima, na primjer u Bosni i Hercegovini, dijelom stoga što Hrvati u BiH predstavljaju konstitutivan narod i ima ih skoro deset puta više no u Srbiji, ali svakako većim dijelom zbog toga što Hrvati u BiH igraju aktivnu i značajnu političku ulogu u BiH, s jasnim ciljevima. Politika Hrvatske prema svojoj nacionalnoj zajednici u Srbiji će ostati pasivna sve do onog momenta dok se u Srbiji ne konfigurira jasan politički signal u samoj hrvatskoj manjinskoj zajednici, jasna ambicija da se bude aktivan činilac dešavanja na političkom prostoru Srbije. A toga signala u prethodnih desetak godina, a ni u ovom momentu nema… Dok mi Hrvati u Srbiji ne počistimo svoje dvorište, ne prestanemo kukati i ne artikuliramo jasne političke stavove, ne možemo se nadati dobroj suradnji s političkim akterima u Hrvatskoj.«

   

Promatrati probleme iz druge prizme

   

O imenovanju mandatara Oreškovića, u svjetlu toga da se on do sada nije bavio politikom, razgovarali smo i s dopredsjednikom DSHV-a za Suboticu Ivanom Ušumovićem.

»Imenovanje Tihomira Oreškovića za nestranačkog premijera s bogatim menadžerskim iskustvom je odličan potez jedne države koja za cilj ima stabilizirati i razviti svoje gospodarstvo. Nedostatak političkog iskustva u ovom slučaju nije prepreka, nego prednost. Promatrati probleme iz druge prizme koja nije striktno politička, po meni može donijeti samo pozitivne rezultate, jer na taj način i rješenja dobivaju drugu dimenziju. Država se ne može poistovjetiti s poduzećem, ali to ne znači da se ne može promijeniti stil upravljanja istom. Ulažem iskrene nade da će Orešković opravdati povjerenje koje mu je ukazano tako visokom pozicijom, s koje će ipak odlučivati o važnim temama koje će itekako imati utjecaj na cijelu regiju.«

Ivana Ušumovića pitao sam i kako komentira da se koalicija Most odlučila za suradnju s koalicijom HDZ-a – Domoljubnom koalicijom, a ne s koalicijom Hrvatska raste, dakle SDP-om?

»U početku mi je izgledalo kao da se Most okreće SDP-u, ali svjedoci smo bili upravo toga da je u politici sve moguće. Što je bilo posrijedi, koji su razlozi promjene njihovog mišljenja, to ne znam, ali čini mi se ipak da je veliki utjecaj imao i način vođenja pregovora oko formiranja vlade. Meni osobno se nije sviđalo što na ovim izborima SDP nije imao svoju listu za dijasporu. To samo govori u prilog tome kakav je bio njihov odnos prema nama, a vjerojatno bi se takva praksa i nastavila, da se ne gleda prema Hrvatima u Vojvodini. Samo da podsjetim, premijer Milanović niti jednom za vrijeme svog mandata nije posjetio našu zajednicu, iako je dolazio u Srbiju. S druge strane, HDZ je pružio otvorenu ruku Most-u, pristali su na nestranačkog premijera, na pravi način vode pregovore oko ministarstava, pokazuju da je moguće funkcionirati kao tim. Sasvim je logično opredijeliti se za stranu koja iskazuje veću želju za suradnjom i tom prilikom se ne bavi niskim potezima. Nadam se da će se odluka Most-a da ide s Domoljubnom koalicijom u stvaranje vlade pokazati kao pozitivan korak kako u napretku Republike Hrvatske, tako i u sudbini nas Hrvata u Vojvodini.«

Hrvatska će sigurno težiti uzoru poželjnog političkog i gospodarskog ustroja država koje danas čine okosnicu Europske unije, a ostaje pitanje kako će se nova vlast odnositi prema sunarodnjacima u Srbiji, financijskom potporom, kako bi se prije svega spriječila tendencija odlaska mladih Hrvata iz Vojvodine na rad u inozemstvo.