Arhiv tekstova

Uvrstiti prijedloge 

legitimnih predstavnika

 

 

Na konferenciji za medije Bošnjačkog nacionalnog vijeća, održanoj 11. siječnja, najavljeno je organiziranje javnih rasprava o prijedlozima BNV-a za izmjenu i dopunu Akcijskog plana za manjine.

Obraćajući se medijima predsjednik Vijeća dr. Sulejman Ugljanin je istaknuo:

»Želimo obavijestiti javnost da Bošnjačko nacionalno vijeće pokreće javnu raspravu u svim gradovima Sandžaka i drugim sredinama u Srbiji gdje žive Bošnjaci, kao i u dijaspori, koja će trajati do kraja siječnja ove godine. Cilj javne rasprave jeste da se građani Sandžaka izjasne o odluci Bošnjačkog nacionalnog vijeća o izmjenama i dopunama Akcijskog plana za manjine. Naš je cilj da se u Akcijski plan za manjine uvrste prijedlozi legitimnih predstavnika manjina kako bi dobili kvalitetan, legitiman i obvezujući Akcijski plan za manjine.«

 

 

 

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović

Godinu dana na Pantovčaku

 

 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović obilježila je 11. siječnja, godinu dana otkada je pobijedila na predsjedničkim izborima. Prije godinu dana saznali smo rezultat dotad najneizvjesnijih izbora bilo koje vrste u povijesti samostalne Hrvatske: Kolinda Grabar Kitarović s 32.000 glasova više pobijedila je Ivu Josipovića i postala prva predsjednica Republike Hrvatske.

Na Pantovčak se popela obećanjima o promjeni politike. Među ostalim, obećavala je odmak od dotadašnje politike regije, ali i najavila smanjenje Ureda predsjednika te preseljenje u Visoku. Govorila je i o privlačenju investicija i o uvođenju obveznog vojnog roka.

 Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je na društvenim mrežama objavio post u povodu godinu dana od pobjede Kolinde Grabar – Kitarović na predsjedničkim izborima

»Na današnji dan, prije točno godinu dana, 11. siječnja 2015., Republika Hrvatska dobila je predsjednicu Republike nakon još jednog izbornog poraza SDP-a na čelu sa Zoranom Milanovićem. Tog dana počelo je razdoblje izlaska iz političke međunarodne izolacije u kojoj se Hrvatska nalazila, a koje će biti završeno odlaskom Milanovića s mjesta premijera, poslije petog uzastopnog izbornog poraza. Izbornom pobjedom Kolinde Grabar – Kitarović opet su nam otvorena vrata demokratskih država u svijetu. Odluka Hrvatske demokratske zajednice da baš Kolinda Grabar – Kitarović bude naša kandidatkinja za predsjednicu Republike, potpuno je opravdana rezultatima koje je ona postigla u prvoj godini svog mandata. U ostvarivanju izvrsnih državničkih rezultata predsjednicu Republike nije omeo niti premijer na odlasku svojim ponašanjem koje je ponekad išlo daleko ispod granice dobrog kućnog odgoja i koje je kršilo sve poznate norme javnog nastupa ozbiljnog političara«, napisao je Tomislav Karamarko.

Lidija Čehulić – Vukadinović s Fakulteta političkih znanosti kaže da se predsjednica pokazala kao umjerena u unutrašnjim političkim pitanjima i nije otvoreno preferirala stranku iz koje potječe, a na vanjskopolitičkom planu podržala je hrvatsko pozicioniranje u NATO-u i EU.

»Kao svoju inicijativu postavila je Baltičko-jadransku-crnomorsku uspravnicu, što bi u budućnosti moglo imati šire značenje u smjeru okupljanja Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, a uskoro i Crne Gore«, izjavila je Čehulić – Vukadinović za tportal. 

Za Kolindu Grabar – Kitarović glasovalo je 1,1 milijun birača, kojima je puno toga obećala. Populistički je inzistirala na skromnijoj rezidenciji predsjednika. 

»Držim da je to mudar potez, jer možemo uštedjeti. Zgrada u visokoj ulici uz minimalne preinake može se preurediti«, izjavila je početkom 2015. godine. 

Za preseljenje u vilu u Visoku ulicu nakon natezanja, dobila je dozvolu Vlade, no na kraju je sve zaboravljeno. Od početka je najavljivala da će u uredu predsjednice smanjiti proračun i broj zaposlenih. Na kraju je ekspresno otišla Titova bista, a onda samo šestero ljudi. U Josipovićevo vrijeme zaposlenih je bilo 142. Danas ih ima 136, kako prenose hrvatski mediji. 

U kampanji je najavljivala i uvođenje obveznog vojnog roka u trajanju od mjesec ili dva gdje bi se »zbrinuo« dio nezaposlenih mladih osoba. Analitičari kažu kako nitko zapravo nije vjerovao kako će predsjednica uvesti obavezan vojni rok, što se nije ni dogodilo.

Krajem 2014. godine izjavila je kako će njen prvi predsjednički potez biti sazivanje sjednice Vlade. No, najavljivanu sjednicu nikada nije sazvala. U kampanji je najavljivala i ured za zviždače – doista ga je osnovala, povjerenicom imenovala Vesnu Balenović, a onda ju razriješila i ured ukinula. Nova predsjednica davala je mnoga obećanja koja su bila unaprijed osuđena na propast: o restrukturiranju državne uprave, smanjenju javne potrošnje – jer za njih jednostavno nema ovlasti. Godinu dana poslije, premijer na odlasku, Milanović očekivano tvrdi: »Ja mislim da je Josipović bio bolji predsjednik i to se ne može popraviti.«

Z. Sarić

 

 

Pásztor: Uskoro usvajanje Manjinskog akcijskog plana 

 

 

Zastupnik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Bálint Pásztor u Skupštini Srbije izjavio je da će Vlada u roku od nekoliko tjedana usvojiti Manjinski akcijski plan.

On je u izjavi za subotičku RTV Pannon dodao da su u izradi tog dokumenta sudjelovali i predstavnici Vlade Vojvodine.

Pásztor je ocijenio da su dvije najvažnije teme u Akcijskom planu promjena Zakona o nacionalnim vijećima i proporcionalno zapošljavanje. Objasnio je da je Srbija obvezna izraditi Manjinski akcijski plan u sklopu pregovora o članstvu s Europskom unijom.

Zastupnik SVM-a to smatra velikim uspjehom, jer nije svaka zemlja-kandidat bila obvezna usvojiti akcijski plan o onome što mora učiniti na planu manjinskih prava do priključenja EU. 

 

U tijeku prijava za polaganje državne mature u Hrvatskoj 

 

 

Za sve učenike koji žele studirati u Republici Hrvatskoj u tijeku je prijava za polaganje ispita državne mature. Krajnji rok za prijavu je 2. veljače.

Sve informacije moguće je kontinuirano pratiti na stranici www.postani-student.hr. Za sva pitanja, nedoumice i pomoć na raspolaganju je Ured Hrvatskog nacionalnog vijeća 024/554-623 i 553-795, te Jasna Vojnić, dopredsjednica Odbora za obrazovanje. 

Izvor:www.hnv.org.rs

 

 

Pokrajinski izbori između 

22. travnja i 22. svibnja

 

 

Predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor izjavio je za Radio-televiziju Vojvodine da će predstojeći redovni pokrajinski izbori biti održani između 22. travnja i 22. svibnja.

Komentirajući izjavu predsjednice Skupštine Srbije Maje Gojković, koja je rekla da se nada dogovoru oko istodobnog održavanja izbora na lokalnoj i pokrajinskoj razini, Pásztor je podsjetio da u posljednjih više od godinu dana ponavlja da bi izbori na te dvije razine vlasti trebali biti održani istog dana.

Prema njegovim riječima, dogovora ili inicijative za takvim dogovorom do sada nije bilo. 

»Mislim da nismo zakasnili, jer je krajnji rok za raspisivanje pokrajinskih izbora 22. ožujka. Oni se mogu održati najranije 22. travnja, a najkasnije 22. svibnja. U tih mjesec dana se sigurno može naći datum koji će istodobno odgovarati i elementima zakona o lokalnoj samoupravi na temelju kojih predsjednica Skupštine Srbije treba raspisati izbore za lokalne samouprave«, objasnio je Pásztor. 

 

 

Paunović: Srbija spremna 

otvoriti poglavlje 23

 

 

Direktorica vladina Ureda za ljudska i manjinska prava dr. Suzana Paunović izjavila je da je Srbija spremna otvoriti poglavlje 23 (o vladavini prava, borbi protiv korupcije i pravosuđu) u prva tri mjeseca 2016. godine, iako je ono jedno od najtežih u pregovorima o pristupanju države Europskoj uniji (EU)...

»Prva polovica 2016. godine je najavljena kao vrijeme za otvaranje poglavlja. Mi smo spremni da to bude u prva tri mjeseca i nadamo se da će ta dinamika biti ostvarena. Nema razloga ne biti tako, jer mi aktivnosti već provodimo. Izvješća se pripremaju, zakoni za koje je predviđeno da će biti doneseni se već daju u proceduru i to je dobro«, rekla je Suzana Paunović za agenciju Beta.

Ona je navela da je to poglavlje jedno od najtežih, ali da je za Srbiju dobro što u cijeli proces ulazi »dosta pripremljena«.

»Po pravilu su sve zemlje koje su bile u procesu pridruživanja EU, i one koje su sadašnje članice, ovo poglavlje otvarale među prvima, a zatvarale su ga na samom kraju pregovaračkog procesa, što govori o tome koliko je složeno ovo područje koje pokriva poglavlje 23«, rekla je Paunović.

Prema njenim riječima, akcijski plan za poglavlje 23 predviđa i mehanizme za punu primjenu postojećih zakona u tom području, kao i jasno definiranje ovlasti svake institucije.

»Imali smo u ranijem razdoblju da je za provođenje jednog zakona mjerodavan veći broj institucija i to preklapanje ovlasti je često dovodilo do toga da u praksi zakon ne bude dovoljno učinkovit. Sada je sve to prepoznato kao problem i u tome vidim temeljnu prednost ovog akcijskog plana. Mi smo bili spremni prihvatiti i uočiti gdje su bili problemi i nedostaci i to je preduvjet da možete raditi na njihovu rješavanju«, dodala je ona.

 

 

Radni sastanak 

u Ministarstvu prosvjete

 

 

Predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća sudjelovali su 11. siječnja na radnom sastanku s predstavnicima Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i Zavoda za udžbenike na temu nedostajućih udžbenika na hrvatskom jeziku i određivanja prioriteta za njihovo tiskanje.

Prema dogovoru i planu najprije će se pristupiti izradi još tri udžbenika koji nedostaju za osnovnu školu, potom izradi udžbeničkih dodataka za predmete koji su od značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu i na kraju autorskih udžbenika. Razgovaralo se i o mogućnosti izrade elektroničkih verzija srednjoškolskih udžbenika.

Na sastanku je dogovoreno da će Odbor za obrazovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća dostaviti Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja spisak nedostajućih udžbenika za nastavu na bosanskom jeziku, te da će nakon utvrđivanja nedostajućih udžbenika Ministarstvo prosvjete naložiti Zavodu za udžbenike da iste i izradi.

Potpredsjednik Vijeća Esad Džudžo je na sastanku pažnju posvetio i nastavnim planovima i programima i udžbenicima na koje Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i dalje ne daje odobrenje, a što zapravo predstavlja ključni problem u provođenju nastave na bosanskom jeziku. Naročito je naglašen problem neodobravanja nastavnih planova i programa i udžbenika bosanskog jezika odnosno povijesti, muzičke i likovne kulture.

Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo i stručni saradnik u Glavnom uredu Vijeća Emir Bihorac, predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, Darko Sarić Lukendić i Jasna Vojnić.

 

 

Izbori u Monoštoru

 

 

Izbori za Savjet Mjesne zajednice »Bački Monoštor«  bit će održani u nedjelju, 17. siječnja. Na izborima sudjeluju liste grupa građana »Za napredni Bački Monoštor«, »Zato što volim Monoštor«, »Za naše malo misto«, »Za Monoštor – Zoran Miler«, »Zdrav razum«, »Za bolje sutra«, »Za napredni Monoštor«. Za 11 članova Savjeta  će se boriti 38 kandidata za ovih lista. Pravo glasa ima 3.26 birača koji će glasovati na tri biračka mjesta. 

Z.V.