Arhiv tekstova

Na posljednjem sastanku udruga kulture Hrvata u Srbiji koji je održan u Bačkom Bregu, jedna od tema bila je i Strategija razvoja kulture Hrvata u Srbiji. Platformu Strategije tom prilikom izložio je član IO HNV-a zadužen za kulturu Zlatko Načev, koji je rekao kako ona treba biti jedan od temeljnih dokumenata Hrvatskog nacionalnog vijeća. O samoj Strategiji razvoja kulture Hrvata u Srbiji, aktivnostima u domenu kulture u protekloj, kao i o planovima i ulaganjima u kulturi u idućoj godini, razgovarali smo sa Zlatkom Načevim.

Kako biste okarakterizirali proteklu 2015. godinu kada je rad kulturnih udruga u Srijemu u pitanju?

Protekla godina nije bila ništa lošija od prethodnih gledajući na područje kulture i sam rad hrvatskih kulturnih udruga u Srijemu. Ostvaren je veći broj programa, koji su usto bili i kvalitetniji. Zajedničke manifestacije kulturnih udruga, poput Srijemci Srijemu i Šokci i baština, sve više dobivaju na kvaliteti. Što se tiče samog opsega rada kulturnih udruga, on je uvjetovan financijskim sredstvima. U tom smislu mogu reći da se tu situacija nije bitno popravila u odnosu na prethodne godine. Razina sredstava ostala je ista, kao i politika financiranja kako od republičkih, tako i od pokrajinskih i lokalnih institucija. Neke od tih institucija poštivaju naše zakonske odredbe koje su propisane od Savjeta za nacionalne manjine, dok neke ne, napose prilikom raspodjele sredstava. Resorna ministarstva i pokrajinska tajništva, kao i lokalne samouprave raspisuju natječaje na koje hrvatske udruge apliciraju za sredstva, međutim neke od tih instanci poštivaju naše preporuke vezane za financiranje nacionalnih manjina dok neke ne. Više puta smo ukazivali na to, jer neke od institucija raspoređuju sredstva po svom slobodnom nahođenju i na taj način ograničavaju djelovanje HNV-a. Iz tog razloga mi ne možemo usmjeravati ta sredstva onako kako bi se trebala razvijati kulturna politika i ne možemo utjecati na to koji bi programi trebali dobiti više sredstava. To nam je ograničeno zbog financija.

Kako biste ocjenili rad kulturnih udruga u Srijemu u protekloj godini?

Činjenica je da je došlo do određenog zamora u pojedinim kulturnim udrugama. Gledajući nekoliko godina unazad, mogu konstatirati da uvijek imamo istu količinu programa, kvaliteta je uvijek ista, samo se mijenjaju akteri. U jednom razdoblju su aktivne određene udruge, kasnije neke druge i to je tako. Razloge za to treba tražiti ne samo u hrvatskoj zajednici nego općenito. Zbog opće situacije u društvu, ljudi su manje zainteresirani za neke kulturne aktivnosti. Mi u Hrvatskom nacionalnom vijeću ne možemo puno utjecati na to, ali obzirom na uvjete financiranja, mogu reći da sam općenito zadovoljan radom udruga, napose ovdje u Srijemu. 

Kakav je stav HNV-a prema onima koji imaju želju osnovati hrvatske udruge u manjim sredinama? 

Hrvatsko nacionalno vijeće će podržati sve one koji imaju želju osnovati udruge tamo gdje ih do sada nije bilo. Nećemo podupirati politiku cijepanja udruga. Gdje god ima osnova, svatko tko bude želio imat će logističku potporu HNV-a u smislu samog postupka registracije udruge kao i organizacije. Ono što je neophodno jest da ta inicijativa dođe s lokalne razine. Jer svatko tko živi u manjoj sredini zna kako tamo živi, kako se trebaju ponašati i koji je način najbolji kako bi se zadržali na svojim prostorima i održali svoju tradiciju i kulturu.

Ove godine krenulo se u izradu Strategije razvoja kulture Hrvata u Srbiji. Zbog čega je ona važna i dokle se stiglo u njezinoj izradi?

Kulturna strategija Hrvata u Srbiji treba biti temeljni dokument HNV-a i mora sadržavati dva bitna elementa. Ove godine krenuli smo u izradu strategije razvoja kulture Hrvata u Srbiji, prikupljeni su osnovni podaci, načinjen pregled stanja i na temelju tog pregleda stanja načinjeni su prvi koraci. Strategija razvoja se odnosi na razdoblje od 2016. do 2020. godine i svi koji imaju bilo kakve prijedloge, sugestije ili komentare, mogu ih poslati na moju e-mail adresu kako bi taj inicijalni prijedlog Strategije bio usvojen do šestog mjeseca iduće godine. To je temeljni dokument HNV-a koji će kreirati politiku hrvatske zajednice do 2020. godine.

Također ste istaknuli da je prijeko nužna profesionalizacija pojedinih kadrova u kulturnim udrugama. Zbog čega je to važno?

Da bi se kultura mogla razvijati na nekoj ozbiljnijoj razini, prijeko je potrebna profesionalizacija. Trenutno u ZKVH-u imamo samo tri uposlenika koji se bave kulturom. Svi ostali su volonteri ili honorarni djelatnici. To je razina s koje oni mogu djelovati i koja je sada postojeća. Želja nam je bila raditi na profesionalizaciji kako u Zavodu tako i u drugim institucijama, ali nije sve u našim rukama i velikim dijelom to ovisi od republičkih i pokrajinskih tijela koji financiraju taj rad. Ideja je da u svim regijama gdje žive Hrvati u Srbiji postoji neki vid profesionalne institucije, barem jedna do dvije osobe, koji bi bili pokretači razvitka kulture za te određene krajeve i provodili središnju politiku u pogledu kulture HNV-a na nekoj višoj razini.