Arhiv tekstova

Nacrt Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji ide na Vladu nakon održanog sastanka koncem prošle godine radne grupe za izradu ovog dokumenta, koji je jedan od segmenata za Poglavlje 23 u okviru pregovaračkog procesa pristupanja Europskoj uniji. Prema najavi direktorice Ureda za ljudska prava Suzane Paunović u prvoj polovici ove godine planirano je da se započnu pregovori o poglavlju 23 koje se tiče vladavine prava i ljudskih prava, koje važi kao jedno od najtežih poglavlja.

Hrvatsko nacionalno vijeće je imalo predstavnike u radnoj grupi, a predsjednik HNV-a Slaven Bačić kaže da nacrt Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, unatoč slabostima, sadržava odredbe kojima bi se mogla unaprijediti manjinska prava. 

 

Nepartnerski odnos vlasti

 

»Međutim, jedna od najvećih slabosti u izradi Akcijskog plana je nedovoljna inkluzivnost svih zainteresiranih u izradi tog plana, nedostatak prave javne rasprave, te zbog ovih demokratskih deficita Akcijski plan nije u zadovoljavajućoj mjeri kvalitetan. Naime, nacionalne manjine nisu bile u inicijalnoj fazi uključene u identificiranje stvarnih potreba nacionalnih manjina, što je onda rezultiralo daljnjim demokratskim deficitima u izradi Akcijskog plana: manjine nisu bile uključene u pripremu prijedloga teksta AP već su polazni gotov tekst izradile vlasti, iako je Koordinacija nacionalnih manjina izradila svoj inicijalni predlog Akcijskog plana; rasprava na radnoj grupi odvijala se isključivo o Vladinom prijedlogu plana; izuzetno je bilo kratko vrijeme od izrade prvog teksta AP do usvajanja nacrta, oko tri mjeseca, često su sastanci bili iscrpljujući, iz tjedna u tjedan, što je onemogućavalo kvalitetan rad, napose konzultacije među manjinama; odnos vlasti s manjinama nije bio partnerski, atmosfera na sastancima bila je sve gora i gora, vlasti su najčešće nametale svoja rješenja, a odbijala prijedloge manjina, što je rezultiralo izlaskom predstavnika Bošnjaka iz radne skupine; vlasti su inzistirale da prijedlozi manjina moraju biti jedinstveni, zanemarujući da interesi svih manjina nisu isti već su često i različiti; na radnoj grupi nije se raspravljalo o svim prijedlozima manjina i drugih zainteresiranih lica«.

 

Nedostatak prave javne rasprave

 

Slaven Bačić naglašava kako je najveći demokratski deficit bila javna rasprava.

»Ona je otvorena 3. prosinca 2015., iako je tekst za javnu raspravu usklađen na sastanku radne grupe tek 9. prosinca, a postavljen je na internetsku stranicu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave 11. prosinca. Iako je javna rasprava trajala do 23. prosinca, sastanak radne grupe na kojoj su se trebali razmatrati prilozi s javne rasprave zakazan je upravo za 23. prosinac. Međutim, na tom sastanku, kao i na posljednjem, 28. prosinca, predstavnici Ministarstva prosvjete, te obrazovanja i kulture, državni tajnici, ministar kulture i informiranja, izvršili su pritisak na manjine i promijenili na gore tekst s javne rasprave. Tek je posljednjih 2 sata na sastanku 28. prosinca raspravljano o prijedlozima s javne rasprave i to tek nekima od njih, dok o drugima uopće nije raspravljano – prijedlozima pokrajinskog ombudsmana, nevladinih organizacija, Bošnjačkog nacionalnog vijeća, te drugih nacionalnih vijeća.«

Izrada Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina počela je početkom travnja prošle godine, a kako saznajemo iz naših izvora, šef pregovaračke grupe za poglavlje 23 Čedomir Backović bio je pod imperativom Vlade da se Akcijski plan mora završiti do konca godine, jer određuje ritam otvaranja pregovaračkog poglavlja 23.