Arhiv tekstova

Sombor je načinio pionirski korak, kada je riječ o kreiranju gradskog proračuna, a to je da je svojim građanima omogućio da predlažu što bi se to financiralo iz proračuna. Odmah da se razumijemo, to ne znači da Somborci sada mogu napraviti revolucionarne promjene u trošenju novca, koji se uglavnom kroz razne poreze uzme iz džepova istih tih Somboraca. Daleko od toga, ali barem su dobili privid da eto i njih netko pita kako da troši njihove novce. Bilo je tu raznih prijedloga, što bi trebalo uraditi, a pobjedu je na nekoj vrsti glasovanja odnio prijedlog za uređenje centra Stanišića. Da se razumijemo nemam ja ništa protiv toga. I treba. Sljedeći korak bio je da se pripremljeni prijedlog proračuna ponovno predstavi Somborcima, ovoga puta prije svega novinarima, udrugama i gospodarstvenicima. Ali uzalud, odaziv je bio takav da su pratktički djelatnici zaduženi za financije proračun predstavljali sami sebi i svojim kolegama iz drugih odjela i službi Gradske uprave. Ostali pozvani odazvali su se  u zanemarljivom broju. Jeste da su Somborci poslovično nezainteresirani za mnogo toga, ali ovoga puta, rekla bih, da nije samo o tome riječ već o činjenici da su svi oni itekako svjesni da njihov glas neće promijeniti ništa radikalno i otuda ta nezainteresiranost i mirenje s onim što nam je. I tako se proračun kreira negdje drugdje i troši onako kako isplaniraju oni na vlasti. Tako je bilo i tako će biti i dalje.

A oni koji kroje iskrojili su kasu, iz koje će se naredne godine financirati grad Sombor, od 2,9 milijardi dinara. Suvišno je reći da će najveći dio tih prihoda stići od Somboraca koji će kroz razne poreze općinsku kasu napuniti s više od 1,4 milijarde dinara. A kada je riječ o trošenju, što je uvijek mnogo zanimljivije, stvari stoje ovako. Funkcioniranje gradske skupštine koštat će nas 30 milijuna dinara,  izvršnih tijela vlasti skoro 47 milijuna dinara,  a funkcioniranje odjela i službi gradske uprave 285 milijuna dinara. Našlo se tu i novca za informiranje, cijelih osam milijuna dinara, a čak 50 milijuna dinara za toplifikaciju grada, iza čega se vjerojatno krije sanacija nastalog duga toplane. Najviše novca na raspolaganju će imati Direkcija za izgradnju grada i to 843 milijuna dinara, a odatle treba da se financiraju svi radovi u komunalnoj oblasti, počevši od onog uobičajenog kao što su održavanja higijene i zelenila. Mjesnim zajednicama bit će raspoređeno nešto više od 100 milijuna dinara, ali taj novac će se trošiti na plaće i tekuće troškove, jer su sve druge ingerencije mjesnih zajednica prije nekoliko godina prenijete u nadležnost komunalnih poduzeća. I tako redom do onih planiranih 2,9 milijardi. Malo ili dovoljno, vidjet ćemo u 2016.