Arhiv tekstova

Nacrt Akcijskoga plana (AP) za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u sklopu pregovaračkog poglavlja 23 bio je na javnoj raspravi do 23. prosinca. Predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća sudjelovali su u procesu izrade ovog AP i pozvali sve zainteresirane da šalju svoje primjedbe, međutim kao niti predstavnici drugih nacionalnih vijeća nisu u potpunosti zadovoljni načinom izrade kojim je dominirao paternalistički a ne inkluzivan odnos vlasti spram manjina i njihovih zahtjeva. To je rezultiralo nezadovoljstvom Koordinacije nacionalnih vijeća koje zahtijeva da se sve njihove primjedbe, prijedlozi i sugestije koji su u procesu ignorirani uključe u »sporna i nerazmatrana pitanja«. S članom Izvršnog odbora HNV-a Ivanom Ušumovićem razgovarali smo o stavovima HNV-a u vezi s Akcijskim plana za poglavlje 23.

Treći nacrt Akcijskog plana za poglavlje 23 objavljen je na web stranicama Ministarstva pravde. Kakav je generalni stav Hrvatskog nacionalnog vijeća o posljednjoj verziji Akcijskog plana? 

Treći nacrt predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na ranije verzije Akcijskog plana. Posebno pohvalno je otvaranje rasprave o demokratskoj participaciji, pitanja zastupljenosti manjina u širem javnom sektoru, te pitanja obrazovanja i medija. Unatoč napretku, postoje brojna neriješena pitanja koja ne mogu biti zatvorena bez konkretne inkluzije svih nacionalnih manjina i većeg sluha resornih ministarstava.

Što su pozitivni pomaci?

Pozitivni pomaci su adresiranje pitanja kao što su demokratska participacija nacionalnih manjina, mediji, u dijelu za obrazovanje postoje određeni pozitivni pomaci u smislu podizanja kvalitete nastave. Također je formirana radna grupa za rad na posebnom »malom« akcijskom planu za nacionalne manjine gdje su prisutni i predstavnici određenih nacionalnih vijeća. 

A što su najvažniji nedostaci?

Kao najvažniji nedostaci su vrlo ograničen broj konkretnih i odgovarajućih mjera, nepostojanje mjerljivih impact indikatora (SMART pokazatelji), nedovoljno rješavanje konkretnih prioritetnih problema s kojima se suočavaju nacionalne manjine. Sve navedeno je posljedica pogrešnog pristupa u razvoju Akcijskog plana, te pogrešne interpretacije značenja inkluzivnog procesa u njegovoj izradi. Naime, nadležna tijela u procesu konzultacija i dalje imaju paternalistički odnos prema nacionalnim manjinama, što se najbolje ilustrira kroz praksu izrade Akcijskog plana. Vlast sebi daje za pravo da određuje pitanja koja bi trebala biti važna za nacionalne manjine uz odbijanje otvaranja tema koje su krucijalne za nas, pri čemu ima dosta pitanja irelevantnih za manjine. 

Koordinacija nacionalnih vijeća nacionalnih manjina kritizira sam proces izrade AP i ističe kako on nije bio dovoljno inkluzivan. Kakvo je Vaše iskustvo o ovome pošto ste sudjelovali u izradi AP?

Budući da je i Hrvatsko nacionalno vijeće dio Koordinacije nacionalnih vijeća, naša iskustva su jedinstvena. Premda akcijski plan za poglavlje 23 sadrži velik dio vezan za nacionalne manjine, u radnoj skupini za izradu akcijskog plana nije bilo inkluzije pripadnika nacionalnih manjina. Nacionalna vijeća nisu bila obaviještena o procesu izrade Akcijskog plana, a komentare su mogli samo poslati nakon objavljivanja na web stranicama ministarstva, uz izuzetno kratke rokove. 

HNV je istaknuo kako je pitanje političkog predstavljanja manjina u zastupničkim tijelima jedno od najznačajnijih. Je li ovo pitanje ušlo i na koji način u Akcijski plan?

Glede demokratske participacije, pozitivno je što je to pitanje obuhvaćeno Akcijskim planom, ali nažalost predložene aktivnosti neće utjecati na sudjelovanje nacionalnih manjina u političkom životu u srpskom društvu. Predložene mjere obraćaju pažnju samo na »identifikaciju odgovarajućeg ustavnog mehanizma« što ne jamči prisutnost autentičnih predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima na svim razinama, te stoga ne sudjeluju u procesu odlučivanja kao važan element integracije nacionalnih manjine. 

Kakav je vaš prijedlog za rješavanje političkog predstavljanja manjina?

Postojeći zakonski okvir (izborna pravila) u praksi ne pružaju potrebne elemente za brojčano manje nacionalne manjine koje se žele kandidirati na izbore za republički parlament. Mišljenje je Hrvatskog nacionalnog vijeća i još pojedinih nacionalnih manjina da će samo putem garantiranih mandata biti moguće ostvariti sudjelovanje brojčano malih nacionalnih manjina u političkom procesu donošenja odluka.

Jeste li zadovoljni rješenjima za obrazovanje na hrvatskom jeziku?

Pohvalno je što dio Akcijskog plana vezan za obrazovanje sadrži brojne aktivnosti u cilju podizanja kvalitete uvjeta za realiziranje nastave na jezicima manjina, ali među njima su izostavljene veoma bitne stavke kao što su: reguliranje modela koji će garantirati financiranje izrade udžbenika, osposobljavanje stručnog kadra za nastavu u hrvatskim odjelima, te jasni mehanizmi proračunskog financiranja obrazovno-odgojnih ustanova koji nacionalna vijeća nacionalnih manjina imaju pravo osnovati.

A kakvo je vaše mišljenje o stanju u informiranju na manjinskim jezicima i nudi li AP konkretna rješenja?

Stanje u medijima se znatno pogoršalo u 2015. godini zbog propalog procesa privatizacije i gašenja lokalnih radijskih postaja koje su u mnogim slučajevima bili izvor informacija na manjinskim jezicima, kao što je slučaj s Radio Suboticom. Novi set medijskih zakona nejasno definira pitanje održivosti tiskanih i elektroničkih medija na jezicima manjina. Akcijski plan ne pruža sustavno rješenje financiranja medija čiji su osnivači nacionalna vijeća, kao ni veću ulogu u odlučivanju o raspodjeli sredstava putem javnih natječaja za medije na jezicima manjina. Evidentan je i »sukob« stavova Ministarstva za kulturu i javno informiranje i Pokrajinskog tajništva oko načina financiranja tiskanih medija.

HNV traži vraćanje latinice u službenu uporabu. Je li to ušlo u Akcijski plan?

U Akcijskom planu je prepoznata važnost reguliranja odredbi vezanih za uporabu jezika i pisma, no nama važna pitanja su opet izostavljena: vraćanje latinice u službenu uporabu, izdavanje dvojezičnih osobnih dokumenata, kao i potreba za uvođenjem jezika u službenu uporabu u autohtonim hrvatskim selima u Vojvodini.

Što predstoji nakon usvajanja Akcijskog plana? Ima li mogućnosti za daljnja unaprjeđenja AP? Naime postoji rubrika »sporna pitanja« na kojima će se, pretpostavljamo, dalje raditi. U kojem formatu i na koji način? 

Sljedeći korak je javna rasprava o Akcijskom planu koja završava 23. prosinca. Hrvatsko nacionalno vijeće je izvršilo mini kampanju i aktiviralo brojne pojedince koji su svoje komentare slali izravno na Ministarstvo. Ostaje sada rad na pristiglim komentarima i naravno na spornim pitanjima od kojih nemamo namjeru odstupiti budući da se tiču krucijalnih tema za nas. Nadamo se potpori država koje su već u Europskoj uniji koje bi trebale zastupati naše stavove i inzistirati na iznalaženju rješenja na ovom trnovitom putu kojeg svi mi prolazimo skupa.