Arhiv tekstova

U Skupštini Vojvodine 18. prosinca je održana konferencija o manjinskom i višejezičnom informiranju u kontekstu provedbe medijskih zakona, koju su organizirali Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Misija OESS-a u Srbiji.

Na konferenciji se razgovaralo o istraživanjima i iskustvima u procesu izlaska države iz vlasništva nad manjinskim medijima, kao i o daljim koracima organizacija i pojedinaca u ovom procesu o kome su govorili predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor, predstavnici Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje, NDNV-a, Misije OESS-a, medijski analitičari, novinari i drugi.

U uvodnom dijelu konferencije obratili su se i šefica Medijskog odjeljenja OESS-a Gordana Janković, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Kalman Kuntić, predsjednik NDNV-a Dinko Gruhonjić, predsednik IO NDNV-a Nedim Sejdinović, zamjenica pokrajinskog ombudsmana Eva Vukašinović i medijska analitičarka Gordana Predić.

 

Osigurati stabilno financiranje

 

Konferenciju je otvorio István Pásztor, koji je rekao da se proces privatizacije medija u Srbiji pokazao veoma loše i da će njegov rezultat biti propast manjinskih i lokalnih medija, jer su privatizacije medija potpuno neuspješne i prividne. 

»Privatizacija će zbrisati manjinske i lokalne medije. Očekuje se od države da pomogne manjinskim medijima, ali i da se distancira od njih, a s druge strane manjinski mediji ne mogu izdržati tržišne uvjete i ne mogu biti samoodrživi«, rekao je Pásztor.  

On je pritom naglasio važnost osiguranja stabilnog projektnog financiranja manjinskih medija, medija čiji su osnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina, kao i osiguranje garancija da će općine, Pokrajina i država izdvajati sredstva za financiranje medija na natječajima.

Razrada Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina i Zakona o zaštiti nacionalnih manjina su u tijeku a koji bi u budućnosti trebali omogućiti funkcioniranje medija. Naime, sredstva koja su namijenjena kroz projekte sufinanciranja neće biti dovoljna kako bi mediji manjinskih zajednica opstali u procesu privatizacije i zbog toga država treba pronaći način kako bi mediji za manjinske zajednice preživjeli. 

 

Nedosljednosti i manjkavosti zakona

 

Zamjenica pokrajinskog zaštitnika građana za zaštitu prava nacionalnih manjina Eva Vukašinović se osvrnula na nedosljednosti i posljedične nedoumice u vezi s reguliranjem prava pripadnika nacionalnih manjina na informiranje na materinjem jeziku, a koje proizlaze iz načina na koji je ovo pitanje uređeno propisima Republike Srbije.

Mediji nacionalnih manjina su u nadležnosti nacionalnih vijeća, a vijeća u Vojvodini su uglavnom vlasnici tiskanih medija koji se nisu javili kao kupci lokalnih elektroničkih medija na jezicima manjina u drugom privatizacijskom ciklusu, koji je završen 31. listopada. Od 28 medija na jezicima manjina koji su ušli u proces privatizacije samo dva su preuzeli zaposleni koji su postali i vlasnici.

Pomoćnik pokrajinskog tajnika za informiranje Kalman Kuntić odbacio je kritike Ministarstva kulture i informiranja da pokrajinska vlast nezakonito financira medije čiji su osnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina. 

»Ne znam čitaju li kolege zakone koje su napisali i donijeli. Mi s ponosom financiramo te medije i poštujemo zakon«, rekao je Kuntić

Predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Nedim Sejdinović je rekao da je proces primjene novog medijskog zakonodavstva pokazao svoje manjkavosti kroz nezavršen proces izlaska države iz vlasništva i neizvjesne podjele besplatnih dionica. Također je naglasio da manjinsko i višejezično informiranje treba biti u skladu s javnim interesom i da služi promociji interkulturalnosti i tolerancije. 

»Za medije, građane i za javni interes najbolje je da sami novinari i zaposleni u medijima budu vlasnici. Novinari su mnogo bolji vlasnici nego država, nego političari, nego tajkuni«, zaključio je Sejdinović i dodao kako vlast ne želi dopustiti da novinari budu vlasnici medija. On je ocijenio da je osnivanje medija civilnog društva odlično rješenje i za medije na jezicima nacionalnih manjina, međutim takvu su ideju direktori manjinskih medija Mirko Bajić i Ivan Karan kao i prof.dr. Dubravka Valić Nedeljković ocijenili kao neodrživu jer mediji ne mogu opstati samo na projektnom financiranju od slučaja do slučaja već im je potrebno garantirano i stabilno financiranje od strane države. 

NDNV je ponudio niz zaključaka skupu za potporu međutim nakon osporavanja od strane predstavnika manjinskih medija ti zaključci su i dalje ostali zaključci NDNV-a a ne manjinskih medija.

Među zaključcima se navodi kako se u pripremi i izradi seta medijskih zakona nije u dovoljnoj mjeri posvećivala pažnja informiranju na jezicima nacionalnih manjina, što je prouzročilo niz problema s kojima se ono suočilo u procesu medijskih reformi. Zbog toga se apelira da domaće i međunarodne organizacije podupru novinare koji su osnovali ili su u procesu osnivanja manjinskih i višejezičnih medija.