Arhiv tekstova

Međunarodni susret amaterskih dramskih društava koji organizira HKUD Vladimir Nazor ove godine sveo se na jedno-dnevni program i dvije predstave. Domaćini su održali tradiciju da za susrete prirede premijeru, a međunarodni karakter dala je gostujuća predstava iz Hrvatske. No, unatoč tome gledatelji nisu ostali uskraćeni, jer su  i monodrama Đuka Begović u izvedbi Ivice Koprivnjaka iz Amaterskog kazališta Belišće  i komedija Ujež u izvedbi domaćina dvije dobre predstave, koja su svaka na svoj način bile doživljaj za punu dvoranu Hrvatskog doma.

 

Teška i opora priča bećara Đuke

 

Monodrama Đuka Begović rađena je na temelju istoimenog romana Ivana Kozarca. Teška je to i opora priča o Đuki Begoviću, sinu jedincu iz nekada čuvene obitelji bogatih Begovića, koga je objesni i strasni bećarski život doveo do toga da postane isto što i otac, pijanica i raspikuća. Izvrsna izvedba Ivice Koprivnjaka vjerno je dočarala  sudbinu propalog obijesnog seoskog bećara i gazdačkog sina, koji nije mario za pravila i konvencije i koga ni dugogodišnja robija zbog ubojstva oca nije promijenila. Toliko vjerno da je među gledalištem vladao muk, kao da su i sami mogli osjetiti svu tragičnost Đuke Begovića. 

»Monodrama Đuka Begović za mene je bila izazov i prijašnjih godina, ali tek sam sada osjetio da bih mogao iznijeti tu ulogu. Jednostavno čovjek mora proći nekakav životni ciklus, da osjeti i rad i bolest i starost. Đuka Begović je naš, to smo mi. Mnogo toga se u našim životima promijenilo, mnogo toga oko nas se osuvremenilo, ali u našim glavama je ostalo sve isto i kakvi smo nekada bili. Nije lako igrati monodramu. Sam si na sceni, nema suflera, drugog glumca s kojim možeš komunicirati, sve moraš odraditi sam. Moraš se predati tekstu, napose ovakvom, moraš iskazati unutarnje emocije kroz govor, glas, suzu i prenijeti gledateljima«, kaže Koprivnjak, koji je s Đukom Begovićem na Festivalu dramskih amatera u Slavonskom Brodu prošle godine osvojio nagradu.

 

Nazorovci iznijeli zahtjevnu predstavu

 

Domaćini, dramska sekcija HKUD-a Vladimir Nazor, ovaj put odabrali su komediju Branislava Nušića Ujež. Satirična je to priča je o ženskoj emancipaciji. Akterice ove tragikomedije su članice udruge Ujež, čije se dnevne aktivnosti svode na sastanke na kojima odbijaju molbe žena za pomoć, te se posvećuju susjedskim tračevima i raduju tuđoj nesreći u braku, a sve uzvikuju parole o ulozi žene u obitelji i društvu, dok se istovremeno njihove obitelji raspadaju. Uz Nazorove glumce koji su u dramskoj sekciji dugo aktivni u ovoj predstavi šansu su dobili i novi članovi, a sve pod redateljskom palicom Liljane Tomić – Markovinović. 

»Zadovoljna sam onim što smo prikazali na pozornici, pogotovo što smo imali četvero glumaca koji su prvi puta stali na scenu, ali mislim da su se odlično snašli. U pitanju je komedija i mislim da bi u Nazoru trebali ići u tom smjeru i da za repertoar dramske sekcije biraju komedije«, kaže redateljica. 

A Ujež  je komad u tri čina i u njemu sudjeluje 14 glumaca. Nazorovi amateri vješto su se izborili, a vrcavim dijalozima i uspjeli su održati nivo predstave, s tim što je nekoliko njih odskakalo u svom glumačkom izričaju. Komediju Ujež pripremana je oko šest mjeseci, a zbog predstojećih gostovanja u Hrvatskoj, tekst je preveden na hrvatski jezik. I ono što ohrabruje je i podatak da je dramska sekcija proširena s četvero novih članova.

 

Problemi amaterizma

 

Obzirom da su ovogodišnji susreti trajali jedan dan i da su prikazane samo dvije predstave izostalo je proglašenje najbolje predstave, glumca i glumice, što je inače bila praksa na ranijim susretima. Pročelnik dramske sekcije Šima Raič kaže da su susreti svedeni na jedan dan, jer amaterska društva koja su bila planirana za program iz raznih razloga nisu se mogla odazvati pozivu za gostovanje u Somboru. 

»Bili smo zato prinuđeni susrete prirediti u jednoj večeri, ali se nadamo da će naredne godine to ipak biti dvodnevni susret kazališnih amatera u Somboru. U cijeloj toj priči nameće se i pitanje koliko bi pomoglo dogovaranje udruga pri organiziranju manifestacija, što je problem o kome je bilo riječi i na sastanku kulturnih udruga i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Primjerice, nedavno su u Lemešu gostovali amateri iz okolice Rijeke, a njihov dolazak mogao se iskoristiti i za gostovanje u Somboru. Ili obratno: zašto ne prikazati monodramu Đuka Begović, recimo u Lemešu? Time bi i jedan i druga udruga dobile sadržajnije kazališne programe koje organiziraju. No, pročelnik dramske sekcije kaže da se udruge dogovaraju, ali da problem nastane kada netko od glumaca ne može sudjelovati, jer automatski se otkazuje cijela predstava. Obzirom da su u pitanju amateri, razlozi mogu biti i oni banalni kao što je nerazumijevanje šefa na poslu, koji ne prihvaća zahtjev za slobodan dan ili promjenu smjene.«

Slične probleme imaju i kazališni amateri u Hrvatskoj, jer, kako kaže Ivica Koprivnjak, ne može se reći da je kazališni amaterizam naročito popularan u Hrvatskoj.