Arhiv tekstova

»Što prije mora se pristupiti izradi manjinske politike, bilo donošenjem novog zakona koji bi na jednom mjestu objedinio sve ono što se tiče sloboda i prava manjina, bilo novog Zakona o nacionalnim vijećima koji bi im osigurao puni kapacitet rada i ostvarivanja osnovne funkcije i svrhe njihovog uvođenja u pravni sustav Srbije«, izjavio je zamjenik zaštitnika građana za prava nacionalnih manjina Robert Sepi nakon sastanka s čelništvom Hrvatskog nacionalnog vijeća prošlog četvrtka u Subotici.

 

Zahtjev – politička zastupljenost

 

Povod za sastanak bio je analiza, odnosno prikupljanje podataka na terenu koje vodi republički zaštitnik građana, a koji se odnose na primjenu postojećih odredbi Zakona o nacionalnim vijećima. S tim u vezi, Sepi je rekao da će prilikom izrade mišljenja koje se tiče donošenja novog zakona uvažiti i odgovore koje su dobili od predstavnika HNV-a. Tijekom jednoipolsatnog razgovora predsjednik HNV-a Slaven Bačić kao najznačajnije pitanje koje do sada nije riješeno naveo je političko predstavljanje nacionalnomanjinskih zajednica u Skupštini Srbije:

»Sama nacionalna vijeća, bez obzira na to definirali ih kao samoupravna tijela ili tijela koja obavljaju javne ovlasti, su prilično limitiranih nadležnosti, napose ukoliko se pojavi problem u njihovom ostvarivanju. Put za rješavanje tih problema svakako je politički, jer ukoliko nemate političkog predstavnika, mnogo su manje šanse za ostvarenje prava.«

Bačić dodaje i kako postoji preporuka Savjetodavnog komiteta u primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina – a koja se ponavlja u nekoliko ekspertskih izvješća u odnosu na Srbiju – da promijeni zakonodavni okvir radi osiguranja sudjelovanja i brojčano manjih nacionalnih manjina u političkim procesima. Postojeći model, kaže on, faktički, odgovara samo trima manjinama dok ostali ulaze u koalicije u kojima ne mogu zastupati svoje autentične interese. On ističe i da je na sastanku Koordinacije nacionalnih vijeća postignuto jedinstvo oko ovog pitanja, ali i dodaje da za to razumijevanja nije imao predsjedavajući radne grupe.

Kada je riječ o izmjenama u načinu financiranja medija na manjinskim jezicima – o čemu je na sastanku također bilo riječi – Bačić kaže kako na najviše otpora u dijalogu nailaze u Ministarstvu kulture i informiranja:

»Načelno su predloženi modaliteti, ali kada krenemo u njihovu realizaciju dođemo na klizav teren da ne postoji dobra volja Ministarstva da se oni i riješe. Primjerice, Ministarstvo ima dijametralno suprotan stav o financiranju manjinskih tiskanih medija u odnosu na to kakva je praksa u Vojvodini i očito je da mi tu nemamo partnera za razgovor.«

 

Savjet – strpljenje i argumentacija

 

Upravo je pojam partnerstva, kog potencira Bačić, ključan u cjelokupnom odnosu država – manjinske zajednice. Sepi kaže da se i sami suočavaju s istim problemom:

»Uvijek prema tijelima uprave nastupamo partnerski. Kod nekih naiđemo na razumijevanje, a kod nekih ne tako da jedino što mogu preporučiti predstavnicima nacionalnih vijeća je: strpljenje i dobra argumentacija koji su se u našem slučaju pokazali djelotvornima.«

S druge strane, Sepi kaže kako je suradnja s nacionalnim vijećima veoma dobra. Za svoju tvrdnju ima i konkretne podatke:

»Mi smo u našim softverskim programima zabilježili da u posljednje tri godine imamo smanjenje pojedinačnih pritužbi građana, ali koje je istodobno praćeno i povećanjem broja pritužbi koje nam dostavljaju nacionalna vijeća. Te pritužbe imaju svoju specifičnu težinu, imaju bogatu argumentaciju i jako uporište u usporedno-pravnim analizama tako da nam uveliko olakšavaju posao i pružaju korisne informacije i potvrde nekih naših razmišljanja o sustavnim problemima. Jedna od posljednjih pritužbi ticala se upravo ostvarivanja prava pripadnika nacionalne manjine na službenu uporabu jezika i pisama u radu javnih bilježnika. Skupa s Ministarstvom pravde taj posao vodimo i trenutačno je Komora javnih bilježnika blizu odluke da se uspostavi proračunski fond iz članarina svih javnih bilježnika kojim bi se financirale potrebe prevođenja onih dokumenata koji su se do sada prevodili o trošku države u sudskim postupcima.«