Arhiv tekstova

Redovita, 23., sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, održana prošloga petka u sjedištu Vijeća u Subotici, pokazala je još jednom oštru suprotstavljenost između uvjetno rečeno – »pozicije« (Lista dr. Slaven Bačić) i »oporbe« (Lista dr. Tomislav Stantić) koja praktički prati rad ovog saziva HNV-a od njegova konstituiranja. Naime, donošenje odluka pratila je, na momente i burna rasprava, što je za posljedicu imalo da sjednica traje natprosječno dugo u odnosu na broj točaka dnevnog reda (ukupno 6, od čega su dvije bile usvajanje zapisnika s ranijih sjednica). Takvo ozračje uvjetovale su brojne replike i »reklamiranja poslovnika« vijećnika s Liste dr. Tomislav Stantić što se ponekad (napose u slučaju Ivana Karačića) činilo više kao opstruiranje rada Vijeća, negoli konstruktivne primjedbe ili sugestije. 

 

Bez proširenja dnevnog reda

 

A suprotstavljenost se pokazala već kod točke vezane za dnevni red sjednice. Kako su vijećnici s Liste dr. Tomislav Stantić, došli sa zakašnjenjem od 15-tak minuta, a sjednica je počela na vrijeme, Vijeće je glasujući za dnevni red odbacilo prijedloge za njegovo proširenje koje su podnijeli vijećnici »oporbe«. Vijeće je o prijedlogu vijećnika Tomislava Stantića »da se razmatra mogućnost održavanja konferencije za medije u prostorijama HNV-a od strane vijećnika HNV-a ili bilo kog drugog građanina Srbije hrvatske nacionalnosti« donijelo odluku da će biti upućeno Povjerenstvu HNV-a za propise, predstavke i žalbe koje će donijeti poseban pravilnik o korištenju službenih prostorija u pogledu eventualnih konferencija za tisak i drugih događaja. Zahtjev za točku razno kojega je podnijela vijećnica Josipa Ivanković odbijen je, dok će vijećničko pitanje Ivana Karačića vezano za udžbenike na hrvatskom jeziku (iako nejasno formulirano, kako je to naveo obrazlažući ovu odluku predsjednik HNV-a Slaven Bačić), biti proslijeđeno Odboru HNV-a za obrazovanje. 

Stigavši na sjednicu, vijećnici s Liste dr. Tomislav Stantić izrazili su nezadovoljstvo kako time što njihovi prijedlozi nisu usvojeni tako i činjenicom da zbog kašnjenja nisu imali priliku za obrazloženje tih prijedloga. Nedavanje naknadne prilike za obrazloženje prijedloga proširenja dnevnog reda vijećnik Tomislav Stantić okarakterizirao je kao diskriminaciju. »Ne postoji točka razno i ne možete predložiti točku dnevnog reda«, rekao je Stantić. »To je za mene nepoštovanje dostojanstva Vijeća, time diskriminirate osam članova Vijeća koji ne misle kao vi. Ima li u ovom domu još neki Hrvat, osim vas 21, pravo doći i nešto javno reći?«

 

Priznanja HNV-a

 

Na sjednici su donesene odluke o dodjeli triju priznanja HNV-a – Ban Josip Jelačić, Dr. Josip Andrić i Pajo Kujundžić za 2015. godinu, koje su iste večeri i uručene dobitnicima na proslavi praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Dana izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (opširnije o nagradama i nagrađenima na stranici 28 i 29). 

Protiv prijedloga da se Đorđu Subotiću dodijeli priznanje Ban Josip Jelačić bili su vijećnici Vladimir Kranjčević i Ivan Karačić. Kranjčević je izrazio sumnju u točnost navoda iz obrazloženja nagrade gdje se tvrdi da je Subotić bio »aktivno uključen u mirovni pokret 1990-ih, te da je neposredno mogao vidjeti što se s Hrvatima tih godina događalo«. Kranjčević ne spori da je Subotić ukazivao na stradanje Hrvata u Vojvodini, ali ne 90-ih godina, kako je navedeno, nego kasnije. 

»Sumnjam u ovo što je u prijedlogu nagrade navedeno. Ja samo imao prilike osobno pratiti te događaje, sudjelovao sam i na tribini u Hrtkovcima koju je organizirao Građanski savez Srbije. Također, ovaj prijedlog je podnio Tomislav Žigmanov za koga sumnjam da je u značajnijoj mjeri pratio te događaje. Bio je vrlo mlad«, kazao je Kranjčević.

Karačić smatra  da ovu nagradu treba dobiti drugopredloženi kandidat – Zlatko Kolarić, nekadašnji predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Rume (kojega je predložila ta udruga) koji je po njegovim riječima bio na »braniku« hrvatstva u Srijemu 90-ih godina.  

Vijećnik Petar Kuntić je kazao da je Đorđe Subotić zaslužio ovo priznanje HNV-a zbog zalaganja »da se istina o kalvariji srijemskih Hrvata iznese na svjetlost dana ovdje u Srbiji«.   

 

Bez povrede Poslovnika

 

Vijećnica Vesna Zelenika je upozorila na propust u tekstu prijedloga ove odluke, u kojem je navedeno da odluka stupa na snagu narednog dana. Kako se dodjela priznanja održavala iste večeri, vijećnici su većinom glasova usvojili izmjenu da spomenuta odluka stupa na snagu istoga dana. Vijećnica Josipa Ivanković je navela kako je izmjenom ovog dijela prijedloga odluke povređen Poslovnik o radu HNV-a. 

»Mi ne možemo mijenjati prijedlog odluke na način na koji vi to radite. Ne možemo na samoj sjednici Vijeća ispravljati tekst odluke samo zato što imamo većinu«, kazala je ona. 

Tajnica HNV-a Ankica Jukić – Mandić je pojasnila kako se radi o Prijedlogu odluke koji se na sjednici Vijeća može mijenjati. 

»Prijedlog je prijedlog do momenta donošenja odluke. O njemu se može raspravljati, on se može mijenjati, i kada se završi rasprava te glasuje, on postaje odluka. Tu ne vidim nikakav problem«, rekla je Jukić – Mandić.   

 

Plan NIU Hrvatska riječ za 2016. 

 

Na sjednici je, velikom većinom glasova, usvojen i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Plan rada i poslovanja NIU Hrvatska riječ za 2016. godinu. Ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ivan Karan je rekao kako je Plan rada i poslovanja s projektiranim proračunom od 42,1 milijuna dinara rađen na temelju prihoda u 2015. godini. Upozorio je kako postoji mogućnost da proračun NIU Hrvatska riječ bude manji zbog smanjenog proračuna AP Vojvodine iz kojega se ustanova financira. 

»Planiramo 52 broja tjednika, uz smanjenje za 4 stranice, kao mjere štednje. Planiramo i 12 brojeva podlistaka Hrcko i Kužiš, s po dva dvobroja. To je identično kao i kod drugih nacionalno-manjiskih ustanova ovoga tipa. Kod broja uposlenih stavili smo jednoga više, jer nam je potreban lektor za kojega svaka tri mjeseca tražimo odobrenje resornog ministarstva s obzirom na važeću zabranu zapošljavanja u javnom sektoru«, kazao je Karan.  

Vijećnica Josipa Ivanković  je ocijenila kako je planirana prosječna plaća od 50.000 dinara u NIU Hrvatska riječ »zadovoljavajuća« u odnosu na prosjek primanja u Subotici. 

»Ne mogu razumjeti zašto od 17 radnika koje upošljavate nemate jednog lektora s obzirom da usluge lektoriranja Hrvatsku riječ stoje skoro 3 milijuna dinara, a da ustanova godišnje ostvaruje prihod od 1,9 miljuna dinara«, rekla je Ivanković. 

»To su plaće s planiranim povećanjem od 4 posto, koje se najavljuju i u zdravstvu, obrazovanju...«, odgovorio je Ivan Karan. »U Hrvatskoj riječi radi jedna doktorica znanosti, polovica uposlenih je s visokom i višom stručnom spremom. Ova prosječna plaća je 4.000 dinara viša od prosjeka u Vojvodini, a znatno manja od prosjeka u Beogradu ili Surčinu gdje iznosi 88.000 dinara. Što se tiče lektora, za njega je potrebna osoba koja je završila studij hrvatskog jezika i književnosti. Takvu osobu smo imali uposlenu godinu dana, ali je prešla na drugo radno mjesto. A suma za usluge lektoriranja je tolika jer su tu navedeni i drugi troškovi – korekture, pripreme teksta, fotografije, grafičkog uređenja...«. 

Prošlotjednoj sjednici HNV-a u Subotici prisustvovalo je 23 od ukupno 29 vijećnika.