Arhiv tekstova

Povjerenstvo HNV-a 

za odnose s Crkvom

 

 

Mons. dr. Ivan Penzeš, subotički biskup, skupa s mons. Slavkom Večerinom, generalnim vikarom, primio je 11. prosinca u posjet izaslanstvo Povjerenstva HNV-a za odnose s Crkvom, koju su činili Petar Pifat, Lazar Cvijin i Ivan Stipić Braco.

Članovi Povjerenstva izložili su biskupu i generalnom vikaru želje za unaprjeđivanje suradnje između HNV-a i Crkve na dobrobit cijele manjinske zajednice. Naime, nastoji se izraditi program koji bi tu suradnju institucionalizirao, što bi umnogome moglo pridonijeti boljoj službi narodu kako od HNV-a, a tako i Crkve. Biskup i generalni vikar su pozdravili ovu inicijativu, te su iznijeli da su za taj oblik suradnje značajna tri momenta života zajednice, a to su Dužijanca, te svetišta u Tekijama i na Bunariću. Služba na dobrobit naroda jamac je njegovog opstanka i napretka, a tomu značajni doprinos mogu i trebaju dati razne institucije i udruge, osobito boljom međusobnom suradnjom – zaključeno je na sastanku.

 

 

Aktivnosti Dunavsko-panonske mikroregije

Zajednički privlače turiste

 

Na europskim sajmovina turizma naredne se godine treba naći i objedinjena turistička ponuda Dunavsko-panonske mikroregije. To znači da će tur operateri na jednom mjestu imati turističku ponudu Osijeka, Belog Manastora, Sombora, Apatina, Baje i Mohača. Ovih šest gradova priprema i zajedničku internetsku stranicu na kojoj će se naći njihova turitička ponuda. 

»Pominjali smo europske fondove, ali tu treba čekati raspisivanje natječaja, pa do tada radimo sve ono što možemo. Ohrabruje podatak da je Specijalni rezervat prirode ‘Gornje podunavlje’ u  Strategiji razvoja turizma  2016. – 2020. godine u vrhu turističke ponude«, kaže pomoćnik gradonačelnika Vladislav Živanović. 

Zračna luka Osijek uvodi nove letove, kako k inozemnim destinacijama tako i k primorskih hrvatskim gradovima, a za te letove očekuju i interes putnika iz pograničnog djela Srbije i Mađarske. 

»Za sljedeću godinu nudimo ponovno letove za London, Stuttgart, München i Franfurt, kao i letove za Dubrovnik, Zagreb, Rijeku, Split i Pulu«, kaže Ivana Burazin iz zračne luke Osijek. 

Da prostora za suradnju ima smatraju i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje . 

»Slavonija i Baranja zainteresirane su za prekograničnu suradnju, a turizam je jedno od područja te suradnje. Tu prije svega mislim na etno-gastro ponudu, zeleni i aktivni turizam«, kaže Ivana Jurić, RRA Slavonije i Baranje.

Z. V.

 

 

Uspostavljena željeznička veza s Hrvatskom

Vlakom iz Sombora za Osijek

 

Poslije 24 godine upostavljenja je željeznička veza između Srbije i Hrvatske preko mosta Bogojevo. Vlakovi prometuju od 14. prosinca. Prvih dana bilo je tek nekoliko putnika. Prvi jutarnji polazak je iz Osijeka u 6 sati i 43 minuta, a u Bogojevo taj vlak stiže minutu prije osam. Isti taj vlak iz Bogojeva za Osijek  kreće u 8 sati i 20 minuta. Ove polaske održavaju Hrvatke željeznice. Željeznice Srbije prometuju na relaciji Sombor – Edut, a polazak iz Sombora je u 13 sati i 12 minuta, od Erduta do Osijeka putnike preuzima HŽ i vlak u Osijek stiže u 15 sati i 30 minuta. Cijena karte od Sombora do Osijeka je 481 dinar (3,90 eura), a od Bogojeva do Erduta 111 dinara. Vlakovi će prometovati samo radnim danima.

Željeznički promet između Osijeka i Sombora prekinut je na početku rata, a promet preko mosta Bogojevo 1999. godine kada je most oštećen u NATO bombardiranju. Most je obnovoljen krajem 2006. godine i u njegovu obnovu Hrvatska, Srbija i vlade Belgije i Norveške uložile su 700.000 eura. Teretni promet počeo je 2008. godine, ali prometuju samo maršutni vlakovi. Putnički promet tek je od polovice ovog mjeseca u redu vožnje hrvatskih i srpskih željeznica. 

Z. V.

 

 

Savez mađarskih učenika Vojvodine

Tužba zbog diskriminacije

 

 

Pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, kao resorni za zaštitu prava nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini Mihály Nyilas podržava potez Saveza mađarskih učenika Vojvodine: podnošenje tužbe protiv Pravnog fakulteta u Novom Sadu zbog diskriminacije, odnosno onemogućavanja kandidata da polažu prijemni ispit na Pravnom fakultetu na manjinskim jezicima.

Naime, odlukom Skupštine Vojvodine od travnja ove godine utvrđeno je pravo kandidata za upis na fakultete i više škole čiji je osnivač APV da polažu prijemni ispit na jezicima manjina, koji su u službenoj uporabi i ustanovljena obaveza visokoškolske ustanove da kandidatima omogući polaganje prijemnog ispita na tim jezicima, a da je Pokrajinska vlada u lipnju donijela Uputstvo o provođenju ove Odluke. Također, Ustavni sud je u travnju 2015. zauzeo stav da predviđanje prava pripadnika manjina da polažu prijemni ispit na materinjem jeziku i obveze visokoškolskih ustanova da se to osigura ne predstavlja povredu Ustava i Zakona.

Svi fakulteti Sveučilišta u Novom Sadu su u školskoj 2015/16. godini omogućili polaganje prijemnog ispita na jezicima nacionalnih manjina, osim Pravog fakulteta u Novom Sadu, koji je to odbio učiniti, navodeći da »neće postupiti pod vanjskim pritiscima i agresivnim ugrožavanjima autonomije univerziteta«. O ovome je u srpnju, odnosno rujnu ove godine, resorno pokrajinsko tajništvo obavijestilo Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao i povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti i zamolilo ih da, u okviru svoje nadležnosti u oblasti garantiranih i stečenih prava pripadnika nacionalnih manjina, poduzmu odgovarajuće mjere radi efikasnijeg ostvarivanja ovih prava u oblasti obrazovanja.

Pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice istaknuo je kako je »pravo pripadnika nacionalnih manjina na jednak pristup obrazovanju zajamčeno brojnim međunarodnim aktima, kao i našim propisima«.

»Smatram da ovakvo postupanje Pravnog fakulteta u Novom Sadu predstavlja akt diskriminacije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji su se školovali na materinjem jeziku i koji se žele upisati na ovaj fakultet i tamo studirati na srpskom jeziku. Očekujem da će se u konkretnom slučaju našim nacionalnim manjinama pružiti odgovarajuća sudska zaštita. Nadam se da će već od školske 2016/17. godine i na ovoj visokoškolskoj ustanovi, jedinoj u kojoj to još nije urađeno, biti omogućeno polaganje prijemnog ispita i na jezicima nacionalnih manjina«, zaključio je Nyilas.

 

 

NIU Hrvatska riječ 

predstavljena u Starčevu

 

 

U Domu kulture u Starčevu, u prostorijama Galerije Boem 13. prosinca je održano predstavljanje novinske i nakladničke djelatnosti Hrvatske riječi. Osim osnovnih informacija o tjedniku i korisnih prijedloga za veću zastupljenost banatskih Hrvata na njegovim stranicama, ravnatelj ustanove Ivan Karan je govorio i o aktualnim strukturnim promjenama koje mogu utjecati na sudbinu lokalnih i manjinskih medija. 

Imajući u vidu da je katolička crkva Svetog Mauricija jedino mjesto okupljanja lokalnoga hrvatskog življa u ovome banatskom mjestu, susret je započeo već na nedjeljnom misnim slavlju. Starčevački župnik vlč. Gyula Pósa, pred okupljenim je vjernicima pohvalio napore usmjerene u cilju širenja prepoznatljivosti ove male zajednice na jugu Banata.  

Mještani su pak s nestrpljenjem dočekali podjelu najnovijih brojeva Hrvatske riječi i iskazali zadovoljstvo zbog akcije koja traje već treći mjesec, a podrazumijeva slanje besplatnih primjeraka novina svakog tjedna u Starčevo. Jedan od prisutnih mještana istaknuo je kako, iako ne pripada hrvatskoj zajednici, podržava i cijeni ovu vrstu manjinskog angažmana i osobno nastoji njegovati kulturu dobrosusjedskih odnosa koja u ovoj sredini ima dugogodišnju tradiciju. Ostali nisu propustili porazgovarati s ravnateljem o problemima koji tište vojvođanske Hrvate – poteškoćama u procesu dobivanja hrvatskog državljanstva, starenju i smanjenju manjinske populacije i slabom zanimanju matice za popravljanje ove nezavidne situacije.

Poslije izlaganja uslijedio je razgovor s posjetiteljima i domaćinom, kao i upraviteljem mjesnog Doma kulture Daliborom Adamovim, koji je izrazio zadovoljstvo zbog uspješno održanog predstavljanja.

D. Mergel

 

 

Akcijski plan za manjine

Prijedlozi nacionalnih 

vijeća su ignorirani 

 

 

Prijedlozi nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u dosadašnjem radu radne grupe za izradu Akcijskog plana za manjine su od nadležnih državnih tijela ignorirani i nisu razmatrani, zaključeno je na sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, održanoj 8. prosinca, u Novom Sadu.

Koordinacija u potpunosti podržava želju svih zainteresiranih strana da se izradi nacrt Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina koji će rezultirati kvalitetnim tekstom koji u punoj mjeri izražava želje i potrebe i rezultat je inkluzivnog procesa izrade, međutim naglašava kako su njihovi prijedlozi bili ignorirani.

»Na žalost, moramo konstatirati da s nekoliko prethodnih sjednica nisu dostavljeni zapisnici i spiskovi prisutnih. Još veći problem predstavlja činjenica da veliki broj prijedloga izmjena i dopuna na predloženi tekst AP nije uopće razmatran, i da su prijedlozi dostavljeni od nacionalnih vijeća po pravilu ignorirani, što nije u duhu deklariranog inkluzivnog procesa donošenja AP. Iz tog razloga tražimo da se u roku od sedam dana svim članovima radne grupe dostave zapisnici i spiskovi prisutnih za svaku sjednicu radne grupe ponaosob. Tražimo da prijedlozi koji do sada nisu razmatrani ili iz drugih razloga nisu ušli u trenutni predlog nacrta AP budu uvršteni u cijelosti na listu koja nosi naslov ‘sporna pitanja’, koja su se pojavila tijekom dosadašnjih sjednica radne grupe, a koja bi se u buduće nazvala ‘sporna i nerazmatrana pitanja’, bez čijeg se odgovarajućeg razmatranja ne smije zaključiti tekuća faza izrade nacrta teksta AP«, navodi se u zaključcima.  

Koordinacija je pozvala nadležna državna tijela da stvori uvjete za povratak predstavnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća u rad radne grupe.

 

 

»Tajne javne financije«

 

 

Prijedlog Zakona o proračunu Republike Srbije za 2016. godinu Vlada Republike Srbije usvojila je 2. prosinca i uputila Narodnoj skupštini tek 4. prosinca, u petak, kada je i objavljen na sajtu Narodne skupštine i to u podnevnim satima.

Vlada je predložila da se Zakon donese po hitnom postupku, bez javne rasprave. Hitan postupak donošenja Zakona o proračunu Republike Srbije za 2016. godinu ima za posljedicu umanjenje demokratskog potencijala parlamenta, isključenje utjecaja šire javnosti u tok pripreme proračuna i njegov sadržaj, kao i nemogućnost da Skupština Vojvodine blagovremeno podnese amandmane na njegov tekst.

Naime, krajnji rok za podnošenje amandmana bio je utorak, 8. prosinca, u 13 sati, za kada je zakazana sjednica Narodne skupštine. Da bi Skupšina Vojvodine uložila amandmane na Prijedlog Zakona o proračunu Republike Srbije za 2016. godinu trebalo je, u roku kraćem od 96 sati, da pokrajinska administracija pripremi amandmane; da iste usvoji Pokrajinska vlada; da ih potom Pokrajinska vlada dostavi Skupštini Vojvodine, a Skupština Vojvodine pokrajinskim zastupnicima u skladu s Poslovnikom o radu Skupštine Vojvodine; da zastupnici razmotre i usvoje predložene amandmane i da ih Skupština Vojvodine podnese predsjedniku Narodne skupštine Srbije.

Zbog odluke Vlade Srbije da donošenje najvažnijeg zakona u oblasti javnih financija predloži po hitnom postupku, bez javne rasprave, i u rokovima nedovoljnim da bi se ispoštovala procedura podnošenje amandmana od Skupštine Vojvodine, jasno je da je namjera Vlade Srbije i bila upravo ta – da onemogući Skupštinu Vojvodine da podnošenjem amandmana iskaže svoje neslaganje vezano za nepoštavanje Ustavom utvrđenog minimalnog obima proračuna Vojvodine i obima sredstava koji je ovim prijedlogom zakona opredijeljen za financiranje Ustavom, zakonom i Statutom utvrđenih nadležnosti Vojvodine u narednoj godini. Ovo je jedan od razloga da za javne financije Republike Srbije kažemo da su »tajne javne financije«, navodi Pokrajinsko tajništvo za financije.