Arhiv tekstova

Osam godina unazad prva stanica po dolasku Tavankućana i Subotičana na zagrebački Interliber nije odlazak na Sajam nego u Školsku knjigu. S tom je institucijom, naime, direktorica tavankutske Osnovne škole Matija Gubec Stanislava Stantić – Prćić od samih početaka izgradila suradnju kakva se već može pretpostaviti kada je riječ o odnosu »matica – dijaspora«.

 

Svi predmeti na portalu

 

»Prvotna ideja našeg odlaska na Interliber bila je poboljšanje kvalitete nastave na hrvatskom jeziku i nabave stručne literature koja nije u dovoljnoj mjeri dostupna u Vojvodini. Osim toga, sajamske cijne su pristupačnije nego u Subotici, a i izbor u Zagrebu je mnogo veći. Zbog toga smo se i povezali s Agencijom za odgoj i obrazovanje i sa Školskom knjiigom za određene vidove suradnje. Do sada je to bila nabava učila i nastavnih sredstava, a sada bismo voljeli kada bismo i nastavnicima na hrvatskom u Vojvodini mogli omogućiti i nabavu elektroničkih udžbenika«, kaže Stanislava Stantić – Prćić.

A o elektroničkim udžbenicima u Hrvatskoj gostima iz Tavankuta i Subotice govorila je direktorica školskog programa u Školskoj knjizi Matilda Bulić. Ona kaže kako je, skupa sa svojih 50 suradnika preko školskog portala (www.skolskiportal.hr) , u 21 županiji u stalnoj komunikaciji s 920 osnovnih škola, koliko ih postoji u Hrvatskoj.

»Preko školskog portala napravili smo digitalne udžbenike, odnosno platformu kroz koje učitelji mogu stalno dobivati nove materijale od Školske knjige. Riječ je o portalu koji nudi opće korisne informacije o metodici, psihologiji, didaktici… Dakle, na ovom portalu mogu se pronaći svi naši udžbenici u digitalnom izdanju«, kaže Matilda Bulić.

Osim što su, kako kaže, svi podaci provjereni od autora, te da se gradivo nalazi na jednom mjestu, značajka elektroničkih udžbenika je u tomu što oni nude i bogate vizualne sadržaje (slike ili video zapise), koji se, jednostavnim »klikom«, mogu označiti i otvoriti, a ostavljena je i mogućnost pravljenja bilježaka. Također, elektronički udžbenici nude i priručnike sa svim izvedbenim planovima za sve predmete koje učitelji, po potrebi, mogu i mijenjati, kao i pripreme za svaki nastavni sat. Ovi udžbenici, kaže Bulić, dostupni su i učiteljima i učenicima, s tim da, naravno, učenička verzija nema dijelove koji se odnose na pripreme ili planove.

 

Nastavnici i učenici s elektroničkim identitetom

 

Konkretan rezultat ovakve prakse je, kaže Bulić, da učitelji na nastavu više ne nose udžbenike, radne bilježnice i sve ostale tiskane materijale, jer im se sve to nalazi na usb-u. Pristup ovom portalu, kaže ona, imaju svi učitelji koji rade u Hrvatskoj, a svaki od njih ima i svoj elektronički identitet koji im služi i kao svojevrsna »lozinka« za sve stručne skupove koje organizira Ministarstvo prosvjete, kao i za ulazak ulazak u elektroničke dnevnike (koji već postoje u mnogim školama u Hrvatskoj). Dakle, svaki učitelj na taj je način povezan s ovim sustavom i vidi se u kojoj školi radi, a samim tim i koje udžbenike koristi. Kao i učitelji, kaže Bulićeva, i učenici u Hrvatskoj već od prvog razreda osnovne škole imaju elektronički identitet, koji ih također povezuje s njihovom školom, a samim tim i s udžbenicima koji se u njoj koriste.

Predstavljanju elektroničkih udžbenika prisustvovao je i direktor Školske knjige Ante Žužul koji je istaknuo kako je upoznat sa situacijom oko udžbenika na hrvatskom u Vojvodini. Navodeći primjer od prije nekoliko godina kada je i sam bio u Subotici i donio knjige, Žužul je istaknuo kako se Školska knjiga osjeća odgovornom da skrbi o hrvatskoj manjini u Vojvodini, bar kada je riječ o kulturnoj i znanstvenoj komunikaciji. On je izrazio i uvjerenje da će i Srbija postati članicom Europske unije, a samim tim, kako je naveo, i postojeći problemi oko knjiga – ali i komunikaciji između dvije države općenito – bit će manji.