Arhiv tekstova

Pristojno detinjstvo je minimum koji u Žedniku zahtijevaju mještani. Ni dobro, ni odlično, nego pristojno. Razlog tome je veoma loše stanje lokalne škole u kojoj se tijekom zime učionice ne mogu zagrijati, a djeca sjede u zgradi građenoj od azbestnih materijala. 

»Nama je najveći problem toplotna izolacija. Živimo u 21. stoljeću, a nama su zidovi od azbestnih ploča. Nemoguće je da to postoji. Ali postoji. Radili smo projekt da se te ploče zajedno s prozorima zamijene. To sve datira od 1971. godine i u lošem je stanju. Zimi, kada je vani temperatura u minusu, učionice se ne mogu zagrijati na teperaturu veću od 10 stupnjeva, iako oba kotla za grijanje rade. Izolacija je izuzetno loša. Za to smo radili idejni projekt i predali općini Subotica«, kaže direktor škole Osnovne škole »Pionir« u Žedniku Vladan Davidović na tribini koju je u utorak organizirao Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) kako bi se bolje upoznali s problemima na selu. 

Zašto je azbest opasan? Spada u grupu minerala koji izgledaju poput tankih vlakana koja su sitna i  mogu se vidjeti samo mikroskopom. Ukoliko se azbestna vlakna nađu u zraku, mogu se udahnuti i ući u pluća, te pri dugotrajnom izlaganju izazvati rak i druge plućne bolesti. Srbija je službeno zabranila upotrebu azbesta u proizvodima 2011., no zbog popularnosti ovog materijala teško da će se naći građevina starija od 10 godina u kojoj azbest nije korišten. Predstavnici gradske uprave obećali su rješavanje problema škole koju trenutno pohađa 140 đaka, no direktor Davidović kaže da su ponovno ušli u problem: 

»Moramo imati energetski pasoš, a to je nešto novo. Navodno je 1.200 eura. Mi to ne možemo osigurati. Tražili smo sredstva kako bismo mogli pristupiti fondovima«. 

Stanovici Žednika su zabrinuti – ako je škola u lošem stanju, moguće je da će se zatvoriti. 

»Ako se nama škola zatvori, onda nema više života. To su krupne stvari za ovo selo«  moglo se čuti na tribini. 

»Ovo mora biti prioritet. Vi biste imali osnova da prekinete nastavu zimi. Imamo sreće što više nisu onakve zime kao ranije. Ali to je lutrija, to nije način na koji se djeca školuju« rekla je Vesna Prćić. 

 

Opada broj stanovnika, ali sporije nego drugdje

 

Prije 10 godina Stari Žednik je imao 2.300 stanovnika, a sada broji 2.000. Ipak, djece ima više nego u Novom Žedniku koji ima više stanovnika. 

»Opada i broj stanovnika i broj djece, ali u Žedniku opada manjom brzinom nego drugdje. To je zbog našeg dobrog položaja. Ovdje su ljudi više navezani za poljoprivredu i više ostaju ovdje. Čak i mnogi koji rade u gradu i dalje ostaju živjeti u Žedniku«, kaže predsjednik mjesnog odbora DSHV-a i zamjenik predsjednika Mjesne zajednice Žednik Mirko Ostrogonac.   

Ipak, zemlja i njena raspoloživost postaje problem. »Ostati bez zemlje znači ostati i bez stanovnika« čulo se na tribini. Ostrogonac pojašnjava u čemu je problem: 

»Prvo, ima nekih 8 godina od kada se vrši korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih osoba. Imaju zakup, ekonomski su ojačali, kupili mehanizaciju. Sad se boje da će postupno gubiti taj obim zemljišta i ostat će im ta mehanizacija kao balast koji neće moći iskoristiti«.  

Drugi problem oko zemlje je novi zakon prema kojem će investitori imati pravo da po prioritetu dobije zemljište mimo licitacije. 

»Imamo taj ogroman silos, to je Matijević kupio, ostatak ostataka nekadašnjeg Agrokombinata. Okolo ima oko 1.300 hektara i to je sad njegovo vlasništvo. On se sad pojavljuje kao investitor koji je uložio u izgradnju tog objekta. Po novom zakonu koji se treba usvojiti do kraja ove godine investitor ima pravo po prioritetu dobiti zemljište mimo licitacije. Znači smanjuje se količina raspoloživog zemljišta koje će poljoprivrednici koristiti kao do sada« pojašnjava Ostrogonac. 

»Uz zemlju i školu, mještane Žednika brinu asfalni putovi koji su dotrajali, kao i daljnji način financiranja sportskih i kulturnih aktivnosti u zajednici, jer sredstva za to od iduće godine neće biti u proračunu mjesne zajednice nego će nogometni, šahovski i stolnoteniski klubovi i kud-ovi sami na natječaje. Hoće li ili neće proći, to je sad pitanje«, kaže Ostrogonac. 

 

DSHV: Dijalog sa selima bio zapostavljen

 

Predstavnici DSHV-a i Hrvatskog nacionalnog vijeća ovakvu su javnu raspravu u Tavankutu već održali, a planiraju obići sve mjesne organizacije izvan Subotice. 

»Želimo razgovarati u selima gdje je dijalog bio možda i previše vremena zapostavljen. Cilj nam je saslušati probleme s kojima se mještani susreću, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Kao šef vijećničke grupe DSHV-a u gradskoj skupštini mogu delegirati ovakve probleme kao što su fekalne vode (problem u Tavankutu koji je bez vodovoda, op. a.), kao što je azbestna škola, u Skupštini i pri pravljenju gradskog proračuna za 2016. kako bi se izdvojila potrebna sredstva za rješavanje ovih problema«, kaže Ivan Ušumović. 

Pomoć i suradnju nudi i generalni konzul Hrvatske u Subotici Velimir Pleša. Sigurno da bi pomoć, među ostalim, mogla biti i u iskustvima hrvatskih poljoprivrednika u iskorištavanju sredstava iz IPARD programa Europske unije.  

»Ja mogu sasvim sigurno stupiti u kontakt s ljudima, doznati kakva su iskustva i u kojoj mjeri su uspjeli iskoristiti sredstva«, rekao je Pleša. 

Na tribini u Žedniku bili su i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, kao i predstavnici HNV-a.