04.12.2015
Izazov za sve nas
Prošloga petka, 20. studenog, u restoranu Dukat održana je inicijativna tribina za formiranje nevladine organizacije Hrvatski građanski savez.
Što su ciljevi osnivanja HGS-a i koji je program rada?
U procesu smo izrade Programa i Statuta organizacije, ali ne kroz pisanje istog u uredima nego kroz razgovore s građanima, javne debate i organiziranje javnih tribina. Taj proces nije počeo 20. studenog na inicijativnoj tribini nego on traje više od godinu dana, praktički od formiranja novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. U petak smo se samo usuglasili da je ovakav pokret građana potreban i da želimo zajedno aktivno pridonijeti boljitku hrvatske zajednice i društva u cjelini.
Kako se postaje članom HGS-a?
HGS je nevladina organizacija, u procesu formiranja. Čine ga, u ovom momentu, najvećim dijelom ljudi okupljeni oko HKC-a Bunjevačko kolo i Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca. U petak je održana tek inicijativna tribina na kojoj je jasno iskazana potreba za alternativnim načinom borbe za manjinska, ali i sva ostala građanska prava. Osnivačku skupštinu planiramo održati narednih tjedana, a nakon toga će i formalno učlanjenje biti moguće.
Govorili ste da je potreban jedan drugačiji pristup rješavanju aktualnih problema u hrvatskoj zajednici. U čemu će se razlikovati vaš pristup u odnosu na postojeće stranke i udruge?
Mi se zalažemo za proaktivan pristup u rješavanju otvorenih pitanja. Sve što se tiče Hrvata u Srbiji u prethodnih 25 godina je bilo isključivo političko pitanje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. U posljednjih desetak godina se činilo da bi HNV moglo postati uistinu krovna organizacija svih Hrvata u Srbiji, sposobno da aktivira veći broj pripadnika hrvatske nacionalne zajednice, međutim HNV je danas samo ispostava DSHV-a pošto isti ljudi vode i jedno i drugo. Nažalost, nije puno drugačija situacija ni u drugim manjinskim zajednicama. I to će biti tako dok ne budemo imali izravne izbore za HNV, što svakako nije u interesu nijedne političke partije, pa tako ni DSHV-a. Mi vjerujemo da je hrvatska zajednica mnogo potentnija nego što to u ovom momentu oličava djelovanje DSHV-a. Želimo probuditi zajednicu iz letargije, uključiti što više pojedinaca, udruga... Građanska svijest podrazumijeva svakako određena prava, ali i obveze. Biti Hrvat u Srbiji jeste pravo, ali mi vjerujemo da jeste i obveza da aktivno sudjelujete u svim procesima i poslovima koji se tiču vaše zajednice. I nacionalne, ali i građanske. I to je ono što bi nama Hrvatima HNV prije svega trebao omogućiti. I ono što u ovom momentu želim naglasiti – vješta je manipulacija višegodišnjim umjetno, da ne kažem nasilno, razdvajanjem nacionalnih i građanskih vrijednosti, pa se tako pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica »plaše« građanskih stranaka i uopće svakog pristupa koji nije strogo nacionalno determiniran. Moje je pitanje: kako uopće može postojati zrela nacionalna svijest, bez gajenja temeljnih građanskih vrijednosti kao što su tolerancija, solidarnost, briga o svim ljudima bez obzira na spol, rasu, vjeroispovest... Mi vjerujemo da građanska i nacionalna svijest podržavaju i osnažuju jedna drugu.
Ima li potrebe za formiranjem nove stranke u okviru hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji?
Imajući u vidu poraznu činjenicu da DSHV u Srbiji nema više svoje predstavnike u republičkom niti u pokrajinskom parlamentu, a da u Skuštini grada Subotice ima marginalnu ulogu, logičan odgovor bi bio potvrdan. Međutim, mi mislimo da je partijski model organiziranja kakav danas imamo nedovoljno učinkovit, jer dobrim dijelom isključuje osobnu inicijativu i podređen je strogoj partijskoj hijerarhiji. Naš budući model participativne organizacije ne vidimo na taj način, a vrijeme će pokazati jesmo li bili u pravu. Uostalom, i rezultati izbora u Hrvatskoj dobrim dijelom govore tome u prilog.
S kojim organizacijama i institucijama će HGS surađivati?
HGS se formira kao slobodna, dragovoljna organizacija, otvorena za suradnju s najširim krugom pojedinaca, organizacija i institucija. Naš prioritet svakako jesu građani pripadnici hrvatske nacionalne zajednice, ali svakako planiramo suradnju i s drugim manjinskim zajednicama, nevladinim organizacijama... Sigurno ćemo imati veoma konkretne prijedloge i za lokalne, pokrajinske i republičke razine vlasti.
Kako biste ocijenili položaj Hrvata u Srbiji?
Položaj Hrvata, kao i ostalih manjinskih nacionalnih zajednica morao bi biti mnogo bolji, naravno. Podsjećam da je Srbija jedna od zemalja u regiji s najvećim postotkom nacionalnih manjinskih zajednica, što je, svakako, veoma važno i mislim da predstavlja razvojnu šansu svake države. S druge strane, većina lidera manjinskih nacionalnih zajednica je uglavnom fokusirana na duboko ukorijenjene političke modele ugroženosti i međuetničke incidente, kao naslijeđe devedesetih godina. Naš pristup će biti drugačiji, pozitivniji. Tražit ćemo veze koje nas spajaju, a ne zidove koji nas razdvajaju, a koji su u ovom momentu, namjerno ili ne, prilično visoko podignuti. Mi našu budućnost ne možemo graditi na devedesetima, one su prošle. To svakako neće biti lako, i to je veliki izazov za sve nas. U tome će nam biti dragocjena pomoć i matične države. Dobri odnosi Srbije i Hrvatske su baza i za snažniju integraciju Hrvata u srpsko građansko društvo.
Na tribini koju ste organizirali niste pozvali predstavnike medija. Iz kog razloga?
Inicijativna tribina HGS-a nije bila zamišljena kao medijski događaj, te mediji i nisu bili pozivani. Bili su pozivani ljudi, naši prijatelji, s ciljem da slobodno pitaju i govore o svemu što ih zanima. Razgovor koji je trajao dva i pol sata je dokaz da smo u tome uspjeli. Vlasnik gradskog portala Subotica.info je pozvan kao građanin Subotice i moj prijatelj, ali koji je uz to i novinar, naravno da mu profesionalnu radoznalost ne mogu osporiti. U svim daljim aktivnostima ćemo sigurno pozivati sve predstavnike medija, te ćete imati priliku aktivno pratiti rad HGS-a.