Arhiv tekstova

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić Petrovaradin predstavilo je u petak 20. studenoga u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu svoj prvijenac – povijesnu monografiju Ban Jelačić od Petrovaradina do Beča koja je objavljena uoči nedavne proslave praznika hrvatske zajednice u Vojvodini – spomendana rođenja bana Josipa Jelačića.

 

Riječi autora

 

Program predstavljanja knjige počeo podsjećanjem predsjednika HKPD-a Jelačić Petra Pifata na dvojicu banova koji su ušli u povijest Petrovaradina. Uspoređujući pjesnički opisanog varadinskog bana Dojčin Petra i hrvatskoga bana Josipa Jelačića o čijoj veličini svjedoči njegov život, kult i djela, Pifat je naglasio kako su današnji Petrovaradinci kao potomci Jelačićevih sugrađana, ovom knjigom htjeli otrgnuti od zaborava sve ono što su o banu dosad sabrali, ali i ono što i dan danas njeguju u okvirima društva Jelačić.

O samoj knjizi najprije je govorila urednica i koautorica iste, Ivana Andrić Penava, predstavljajući konceptualni sadržaj publikacije podijeljen na nekoliko poglavlja i uz naglašavanje imena svih osoba koje su radile u njezinom stvaranju. Istaknula je, također, kako je cilj izdavanja knjige bio da nadomjesti prazninu koja o Jelačiću postoji u dosad objavljenim publikacijama, a odnosi se na otkrivanje pojedinosti iz banova života u Petrovaradinu u kojemu se oduvijek njeguje uspomena na njega. Dodala je i to da su autori bili motivirani željom da lik i djelo bana Josipa Jelačića još dugo živi.

Dominik Deman kao koautor značajnijeg odjeljka, poglavlja koje opisuje život bana Jelačića od kolijevke do groba, dotaknuo se u svome izlaganju najvažnijih događaja iz banova djetinjstva, školovanja, uspjeha na bojnom polju i poslijeratnih godina, tumačeći sve iz kuta Jelačićevih neraskidivih veza sa Srijemom i Petrovaradinom kao zavičajem.

O knjizi je, također, govorio i Davor Martinčić, dobri poznavatelj povijesnih prilika u Petrovaradinu i osnivač povijesno-istraživačke sekcije pri društvu Jelačić kojoj pripadaju i svi autori ove publikacije. Na dosta zanimljiv način, jednostavnim je pristupom analizirao pojedine ratne poteze Josipa Jelačića, davajući logične zaključke i mišljenja.

 

Veliki uspjeh povijesno-istraživačke sekcije

 

Predstavljanje knjige zaokružio je svojim izlaganjem i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, iznoseći kritički sud o knjizi. Žigmanov je, naglasio kako je presudna važnosti ovoga djela i u tome što pokazuje umješnost autora da jednu tako veliku osobnost kakva je bio Jelačić, činjenično sažmu i stave u kontekst mjesne povijesti, uz evociranje sadržaja sjećanja koji su se odvijali kroz različite institucije i manifestacije.

Žigmanov je još dodao da: »Ono što posebno plijeni je život Josipa Jelačića u Petrovaradinu poslije smrti. To je ono što je dosada nedostajalo u povijesti mjesnoga hrvatstva. U tom kontekstu ova knjiga treba biti poticaj svima nama koji dolazimo iz prostora kulture da se trsimo, kreativno stvaralačko odnosimo naspram našega naslijeđa, da istražujemo, da stavljamo u kontekste ono što se istraži i da onima koji dolaze iza nas ostavljamo djela.« 

Istaknuvši kako će ova knjiga moći biti izazov za nove istraživače, pa i stranica za neko drugo djelo, Žigmanov je rekao da ova knjiga upozorava i na sljedeće: »Svatko tko piše, mora ozbiljno porazmisliti hoće li svoju olovku okačiti na klin i prestati pisati, jer ono što je u ovoj knjizi publicirano je toliko visokog standarda da je postiglo toliku razinu da na sve druge koje pišemo treba staviti dilemu: moramo pisati vrijedno i dobro, ako to nismo u mogućnosti, onda je bolje pero ostaviti.«

Zanimanje za knjigu pokazalo je te večeri više od sedamdeset sugrađana uz koje su nazočili i generalni konzul  Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, podtajnik Pokrajinskog tajništva Autonomne pokrajine Vojvodine za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženog za kulturu Zlatko Načev i mnogi drugi.