Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Mama u 48. godini

Jedan od razloga što se sve veći broj žena odlučuje na rađanje prvog djeteta u četrdesetim godinama je činjenica da se način života promijenio, a samim time i uloga žene u društvu. Najčešća tri razloga koje žene navode kada se radi o odgađanju trudnoće su: karijera prije majčinstva, financijski problemi i kasno pronalaženje partnera koji je »onaj pravi«. Prema mišljenju dr. Branke Milisavljević, neonatologinje u subotičkoj bolnici,  najbolje vrijeme za trudnoću i rađanje djece je: 
»Najbolje, najsigurnije i najzdravije razdoblje za rađanje djece je od 20. do 35. godine života. Nakon toga, rizik komplikacija se sve više povećava, ne samo u pogledu spontanih pobačaja i povećane neplodnosti, već i komplikacija, deformacija i smrtnosti – i mama i djece. Žene starije od 35 godina imaju povećani rizik komplikacija u ranoj trudnoći, ali i u poodmaklom stadiju trudnoće. Kod starijih žena je povećana opasnost od pobačaja, ektopičke trudnoće ili rađanja mrtvorođenčadi. Daljnje komplikacije koje se dovode u vezu sa starijom životnom dobi majke uključuju dijabetes, prijevremeno odvajanje posteljice, povišen tjelesni tlak i carski rez«.
 
Bilo je vrijedno svega
 
O osobnom iskustvu majčinstva u zrelijim godinama razgovarali smo s Dijanom Kopunović – Torma, psihologinjom u predškolskoj ustanovi Naša radost u Subotici. Dijana je prvo dijete rodila u 48 godini i o svojoj odluci i iskustvu govori sljedeće:
»Nisam se uopće dvojila. Ono što sam željela je da zasnujem obitelj kada nađem pravog životnog suputnika. Nisam htjela da to bude tek tako. Uspjela sam dočekati životnog partnera Ferenca Tormu i dobiti sina Bojana, koji je naša najveća dragocjenost. U mom slučaju liječnici su profesionalno odradili svoj posao. Bilo je nekih koji su smatrali da je to rizično, jer sam imala 48 godina. Ukazivali su na potencijalne rizike i opasnosti, ali mi smo se odlučili da rodim dijete i nismo se na to obazirali. Preporučivali su mi amniocintezu, ali ja sam odbila jer je i to rizik za plod, pogotovo u tim godinama. Hrabro smo se upustili u tu priču, i sada smo sretni, pogotovo zato jer je on ovakav kakav jeste.«
Trudnoća u zrelijim godinama više nije rijetkost, međutim još uvijek sredina u kojoj živimo nije sklona takvoj odluci. Radi toga je važno da žena ima potporu najuže obitelji i da u odluci nije sama. 
»Ono što je interesantno je da dok nisam zatrudnjela svi su govorili da je to normalno što ću imati dijete, jer sam svima govorila da je to moja velika želja. Kada sam ostala trudna, neki su se malo iznenadili, ali su uglavnom svi bili susretljivi i podržavali me. Mislim da bi svaka žena dobila potporu kada bi se na to odlučila. Najvažnija mi je bila potpora majke i supruga. Sve smo zajedno dogovarali, npr. oko amniocinteze i drugo. Zaista je na kraju bilo vrijedno svega«, s ponosom ističe Dijana.
 
Prednosti i nedostaci
 
Svako životno razdoblje, kada je riječ o rađanju i podizanju djeteta ima svoje dobre i loše strane. Kao prednost majčinstva u zrelijoj dobi stručnjaci navode kako žene tada imaju više vremena za djecu, jer su karijeru već stvorile. Te majke su prema djeci odgovornije. Emocionalno su zrelije i spremnije za žrtvu i upornost, te imaju veliko životno iskustvo. Dijana Kopunović Torma takva stajališta potvrđuje, te navodi sljedeće:
»Prednosti majčinstva u zrelijim godinama ima puno. Zato što mi kao stariji roditelji sasvim drugačije gledamo na odgoj djeteta. Imamo više strpljenja, više vremena. Kada si mlad imaš i sam potrebu lutati, posvećivati neko vrijeme isključivo sebi. Sada vrijeme posvećuješ sebi na način što ćeš biti sa svojim djetetom. To je sada ostalo jedino nešto što nisi uradio. Ja sam u mladim godinama proputovala, izlazila i stvarno me je svugdje bilo, i jedino što  nisam imala je da vidim kako je to biti majka. Sada to imam i to je maksimalno ispunjenje svih mojih želja. Mi i sada svi zajedno putujemo, izlazimo. Moj sin Bojan je od rođenja navikao da je stalno s nama i na putu i bilo gdje da smo. 
Jedini nedostatak koji vidim je rizik da se dijete rodi s nekim genetskim poremećajem. Međutim, taj rizik postoji i kada si mlad. Tako da ja osobno ne znam za drugi nedostatak. U posljednje vrijeme sve više žena se odlučuje na rađanje u zrelijim godinama. Svatko najbolje zna što je dobro za njega, svako vrijeme ima dobre i loše strane. Kao što rađanje kada si mlad ima svojih poteškoća, tako i rađanje u zrelijoj dobi ima svoje dobre i loše strane. Općenito, ja bih preporučila svakome tko to želi da se upusti u to. Ja sam pokazatelj da to vrijedi i da se ne treba plašiti, nego hrabro ući u cijelu priču«.  
 
Naprednija djeca 
 
Rezultati britanskog istraživanja s djecom uzrasta od 9 mjeseci do 5 godina starosti pokazala su da su djeca majki starijih od 40 godina zdravija i inteligentnija od djece mlađih žena, te su manje sklona ozljedama. Djeca starijih majki imaju manje potrebe za medicinskom njegom, razvijaju širi vokabular u ranijem uzrastu te postižu bolje rezultate na testovima inteligencije. To su znanstvenici povezali sa životnim iskustvom i zrelosti roditelja. Kao psihologinja naša sugovornica ima svoje viđenje:
»Iz iskustva mogu potvrditi da su djeca starijih roditelja naprednija u odnosu na djecu mlađih roditelja. I ja sam čitala ta istraživanja i mislim kako ima nešto u tome. Ne mogu, niti želim biti psiholog vlastitom djetetu jer sam mu majka, ali znam te neke karakteristike. Moj sin je prije vremena rođen. Bio je u inkubatoru, a sada je jedna momčina od 19 mjeseci. Dostigao je sve što se tiče tjelesnog razvoja i svih vještina koje treba imati. On je jedno znatiželjno, strpljivo dijete koje je zainteresirano za sve nove stvari.« 
 
Hrabrost i čvrsta želja 
 
Mnoge žene u zrelijim godinama razmišljaju o trudnoći i rađanju djece. Medicina je danas napredovala tako da postoji mogućnost i za one koje više na prirodan način ne mogu roditi dijete. Kod odluke o tome upustiti se ili ne u avanturu trudnoće u zrelijim godinama uvijek su tu argumenti za i protiv. Kao žena koja je osobno sve prošla Dijana govori sljedeće:
»Ja bih svim ženama preporučila da hrabro krenu u sve. Istina, treba najprije ispitati sve fizičke karakteristike majke, jer smo i suprug i ja bili potpuno zdravi kada smo se odlučili za dijete. Sve ostalo neće biti problem. Najvažnije je od svega imati sigurnost i stabilnost obitelji i onda imati dijete koje je kruna života. Bitno je kakav odnos žena ima prema trudnoći. Ako se svega plaši, onda bolje da to ne radi zato što to puno utječe na trudnoću. U trudnoći je važno da žena bude vesela i opuštena, a napose je to važno u zrelijim godinama. Treba uživati u svakom trenutku trudnoće i  vjerovati kako će sve biti u redu. Znam neke žene koje su godinama pokušavale ostati trudne i stalno su bile u strahu od toga hoće li uspjeti ili ne, i imale su problem. Kako mi razmišljamo, tako će nam biti. Treba vjerovati i biti siguran u uspjeh. Ja sam uživala u svakom trenutku trudnoće i nikakvih problema nisam imala. Putovala sam, radila skoro do kraja i to je za mene jedno od najljepših razdoblja života. Niti u jednom trenutku mi nije palo na pamet da imam 48 godina. Vrijeme je relativna stvar, jer mojih 48 godina je možda kao 25 godina kod nekog drugog tko je možda bolestan i ima niz poteškoća. Ja sam bila potpuno zdrava i spremna roditi dijete.«
 
Postavljanje granica od starta
 
Iako je po profesiji psihologinja, Dijana pokušava biti Bojanu samo majka, međutim postoje situacije u kojima vidi prednosti znanja koje kao psiholog posjeduje.
»Ja se trudim biti samo majka, jer ako se upecam na to da sam i psihologinja, onda drugačije gledam i postavljam stvari. Ono što ne bih možda radila kao majka, a kao psiholog bih, je postavljanje granica od starta, jer je to jako važno. Dijete mora znati što smije, a što ne smije. Neki kažu: ‘ne treba malom djetetu ništa zabranjivati’. Mislim da je to pogrešno. Naš posao je dijete odgajati, a ne samo maziti ga i njegovati. Mi smo ti koji usmjeravamo i dajemo neke okvire, a on će se razvijati sukladno tome. Ljudi su društvena bića i moramo poštivati neka pravila. Na roditeljima je da mu to omoguće kako bi se dobro osjećao i bio uspješan. Ako to ne nauči, dijete će nailaziti na barijere i bit će mu teško shvatiti zašto je to tako jer ‘ja sam do sad sve mogao, kako sad ne mogu?’. Puno radim s roditeljima na poslu u Našoj radosti i jedan od najvećih problema je upravo taj problem s određivanjem granica kod djece. Dolaze roditelji djece od četiri godine i govore da ne znaju što će s djetetom. Tada je postavljanje granica već jako teško. Zato postavljanje granica znači voljeti svoje dijete. To ne znači krutost, već se pravila moraju naučiti. Ako nešto ne može, to nikada ne može, a ne nekada može, a nekada ne.« 
 
Nježni borac
 
Za kraj, pitali smo Dijanu na koji način su odabrali ime djeteta i planiraju li još djece.
»Moj sin se zove Bojan zato što smo se trudili da se ime slaže s prezimenom. Htjeli smo da ime bude nešto važno, a Bojan znači vođa Huna. Bojan je bio vođa, a opet u isto vrijeme ime sadrži boje, šarenilo i nježnost. Kroz to ime smo obuhvatili i njega kao borca jer se rodio prije vremena, bio je u inkubatoru, izborio se za sebe i postao divan dječak. Mislim da mu ime potpuno odgovara. Drugo dijete ne planiram, ostvarila sam svoj san. Ako bude, neću se protiviti, ali želim se posvetiti njemu maksimalno i mislim da se na njemu vidi da je dijete obasuto pažnjom i ljubavlju«. 
O tome hoće li se žena u zrelijim godinama odlučiti na rađanje djeteta i na koji način, ovisi od nje same, njenog zdravlja, fizičke i psihičke spremnosti. Međutim, nedavna istraživanja su otkrila kako žene koje zatrudne prirodnim putem, a imaju više od 40 godina života, duže žive od prosjeka. Zašto je to tako? Prema jednoj teoriji utjecaj na to ima estrogen, koji utječe na zdravlje srca, kostiju i drugih organa. A možda se i sama Majka priroda pobrinula da duže budu tu za svoju djecu ukoliko rode kasnije. 
 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika