Arhiv tekstova

Ova školska godina počela je s jednim neugodnim iznenađenjem za većinu škola, napose za one s manjim brojem odjeljenja. A to neugodno iznenađenje je Pravilnik o kriterijima i standardima za financiranje ustanova koje obavljaju djelatnost osnovne naobrazbe i odgoja. Mnogo je tu nelogičnosti i mnogo problema koje je u praksi stvorila primjena tog pravilnika. Prije svega Pravilnik je donesen samo tri dana pred početak školske godine kada su već sve pripreme za novu nastavnu godinu bile završene. To je značilo da je dio stručnih suradnika, a riječ je o psiholozima, pedagozima, knjižničarima i pravnicima u onim manjim školama (do 15 odjela) praktički preko noći ostao bez polovice norme i plaće, a druga ravan problema je otežano funkcioniranje škola koje primjerice sada pravnika imaju dva ili tri puta na tjedan ili pedagoga koji radi samo po četiri sata dnevno. Isto tako, te škole su ostale i bez administrativnog radnika koga su i do sada imale na polovicu radnog vremena, pa se otvara i pitanje kako isplaćivati plaće. Iako su se mnoge škole obratile Ministarstvu prosvjete tražeći da zadrže broj postojećih izvršitelja (pozivajući se na članak broj 8. Pravilnika)  sve njihove zahtjeve Ministarstvo je odbilo jednoobraznim odgovorom. Naši sugovornici iz škola kažu da ukoliko je cilj donošenja ovog Pravilnika bila ušteda to demantira podatak da je zbog njegove primjene u somborskim osnovnim školama bez posla ostalo 23 stručnih ljudi, a da je s druge strane po slovu Pravilnika  moguće angažirati 44 nova, uglavnom  pomoćna, radnika. A sporni Pravilnik, koji je donesen doslovce minut do dvanaest i koji školama nije ostavio vremena prilagoditi se novoj situaciji, propisuje u ovisnosti od broja odjela, koliko škola može imati stručnih suradnika, a u odnosu na površinu objekta koliko pomoćnih radnika angažiranih na njihovom održavanju. U odnosu na broj odjeljenja škole su svrstane u one s manje od 15 odjeljenja, one između 16 i 23, 24 i i 31 i tako redom. Upravo od broja odjeljenja ovisi ima li škola pravo na »polovicu« pravnika, pedagoga i knjižničara ili će ih imati u punom radnom vremenu. 

 

»Slučaj« škole u Monoštoru

 

Preko Aktiva direktora osnovnih škola somborske škole uputile su Ministarstvu prosvjete svoje primjedbe. Svaka od škola obratila se i pojedinačno, a one škole koje su specifične, jer su u pograničnom dijelu i koje su specifične po tome što imaju nastavu na jezicima nacionalnih zajednica Ministarstvu su se obratile i preko nacionalnih vijeća. Jedna od takvih je škola 22. oktobar u Monoštoru koja se obratila i Hrvatskom nacionalnom vijeću. U dopisu se navodi da škola ima 224 učenika, a da izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture pohađa 137 učenika. U školi je i 65 romske djece, a među 45 učenika koji su obuhvaćeni  produženim boravkom uglavnom su romska djeca.  Školu u Monoštoru pohađa i 16 učenika s kojima se radi po posebnom programu za djecu s posebnim potrebama. 

»S ovih 16 učenika mora se raditi posebno i individualno, a mi u školi sada nemamo pedagoga s punim radnim vremenom. Isto tako odgojiteljima u produženom boravku je potrebna pomoć pedagoga koga opet imamo samo na pola radnog vremena. Na pola radnog vremena, odnosno tri ili dva dana u tjednu imamo i pravnika, a postoje pravni poslovi koji se moraju uraditi u određenim rokovima. Ostali smo i bez pola knjižničara, a imamo knjižnicu s više od pet tisuća knjiga, pa smo tako sada u istom rangu sa školama koje imaju nekoliko puta manje knjiga od nas. Škole s 15 i manje odjela, kakva je i naša, do sada su imale administrativnog radnika na pola radnog vremena, a ovaj Pravilnik ukinuo je i tu polovicu. Najavljeno je bilo osnivanje na nivoima okruga jedne službe koja bi radila za škole kao što je naša. Međutim taj prijedlog još nije ni ušao u skupštinsku proceduru, a Pravilnik nas obvezuje da to radno mjesto moramo ukinuti«, pojašnjava ravnateljica škole u Monošoru Marija Mrgić.

U dopisu monoštorske škole upućenom HNV-u navodi se da Pravilnik onemogućava kvalitetno obrazovanje kroz specifičan način rada nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, stručnu pomoć i aktivno angažiranje pravne struke u cilju zaštite prava manjina kroz obrazovni i odgojni proces. 

 

Korekcije će ipak biti

 

Na sporni Pravilnik reagiralo je i Društvo psihologa Zapadnobačkog okruga, koje smatra da u školama trebaju postojati i pedagog i psiholog, što se sada također zbog primjene Pravilnika mijenja. U praksi to znači da one škole koje su do sada imale i pedagoga i psihologa u ovisnosti od broja odjela ostaju bez jednog od ta dva stručnjaka ili će imati pravo na njih, ali s umanjenim radnim vremenom. 

»Svjedoci smo sve većeg broja slučajeva nasilja. Po zakonu smo dužni da se u školi provodi inkluzija, dužni smo se posvetiti i darovitoj djeci i zato je važno da u školi postoje i pedagog i psiholog. Smatramo da sva djeca imaju pravo i na pedagoga i psihologa bez obzira jesu li iz manje ili veće škole«, kaže Meira Mrđenov iz Društva psihologa koje se također obratilo Ministarstvu prosvjete.

Kako je dvomjesečna primjena Pravilnika pokazala da postoje problemi u primjeni pojedinih njegovih dijelova očekuje se da će on biti izmijenjen. To je u razgovoru za naš list potvrdio načelnik Školske uprave Sombor Borislav Staničkov. 

»Ovaj Pravilnik nije mogao predvidjeti sve što se na terenu događa i očekujemo da će  biti mijenjan. Uostalom, uspjeli smo svojedobno, isto tako, u nekom djelu izmijeniti Pravilnik za srednje škole. U Ministarstvu se temeljito radi na tome da se popravi i Pravilnik za osnovne škole, jer se njegovom primjenom male škole uskraćuju za, prije svega, pedagoško-psihološku službu i administrativno osoblje. Problem su i istureni odjeli velikih škola. Praktički, po ovom Pravilniku samo velika škola stacionirana na jednom mjestu ima pravo na sve ono što joj je neophodno. Da zaključim, mislim da će i ovaj Pravilnik uskoro pretrpjeti izmjene, a  sve u interesu djece«, kazao je Staničkov.