Arhiv tekstova

Prije skoro godinu dana šest gradova iz Hrvatske, Mađarske i Srbije formiralo je Dunavsko-panonsku mikroregiju. Tu regiju u pograničnom pojasu ove tri države čine Osijek, Beli Manastir, Mohač, Baja, Apatin i Sombor. O nekim konkretnim rezultatima i zajedničkim projektima još se ne može govoriti, jer se zajedniča strategija tek treba uraditi. A izrada te strategije bila je razlogom za okupljanje svih članova mikroregije u Somboru u petak, 13. studenog.

 

ISKUSTVA OSIJEKA I BELOG MANASTIRA

 

Strategija Dunavsko-panonske mikroregije treba omogućiti bolju suradnju i jedinstven nastup pred partnerima iz Europske unije, a Somboru i Apatinu tu mogu biti dragocjena iskustva partnera koji dolaze iz država Unije. Kako iskoristiti što više novca i kako postići da ulaganja lokalne samouprave budu što manja kada je riječ o sufinanciranju europskih projekata Sombor i drugi partneri mogu naučiti od Osijeka, grada koji je u Hrvatskoj privukao najviše novca iz EU fondova: za osam godina 350 milijuna eura. 

»Važno je  pripremiti što kvalitenije projekte za naredno razdoblje, a upravo proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine potiče ovakav vid suradnje. Mi u Osijeku imali smo konkretne i realne projekte i tako smo uspjeli postati vodeći u Hrvatskoj po infrastrukturnim projektima koji se financiraju iz Europske unije. Trenutačno je u tijeku realizacija projekta vodoopskrbe Osijeka vrijedna 72 milijuna eura. To je projekt ‘Osijek 1’. Na njega će se nasloniti ‘Osijek 2’, pa ‘Osijek 3’, ali da biste mogli ići dalje morate od nečega početi«, kaže dogradonačelnik Osijeka Denis Ambruš.

Sumirajući trogodišnje iskustvo, u razdoblju otkada je Hrvatska članica Europske unije, Ambruš kaže da se krenulo od projekta gdje je omjer sredstava bio 80 posto EU, a 20 posto loklani proračun. «Vremenom se taj odnos mijenja i sve manje sredstava morate crpjeti iz vašeg lokalnog proračuna«, kaže Ambruš. 

Iako znatno manji od Osijeka, i Beli Manastir je uspio osigurati značajna sredstva iz europske kase.  »Dobili smo od Europske unije darovnicu od 24 milijuna eura bez ograničenja u načinu korišćenja tih sredstava. Na dobrom smo putu da dobijemo deset milijuna eura za izgradnju sustava odvodnje u prigradskim naseljima i proširenje pročistača. To su iskustva koja ćemo podijeliti s našim prijateljima«, kaže gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš. 

U Osijeku i Belom Manastiru imaju konkretne ideje koje mogu pomoći članicama Dunavsko-panonske mikroregije. Denis Ambruš navodi konkretan primjer suradnje sa Somborom u suzbijanju komaraca. Kao prednost vidi to što gradovi partneri gradu Osijeku kao što su Maribor, Pečuh ili Tuzla više neće biti samo partneri Osijeka već i gradova iz ove mikroregije. Ambruš je optimist i vjeruje da će nakon definiranja zajedničkih projekata prva sredstva na teren stići već početkom 2016. godine.

 

U REGIJU ŽELE I DRUGI

 

Dogradonačelnik Sombora Vladislav Živanović kaže da protekla godine nije prošla tek tako, već u pripremi projekata, prije svega onih koji se odnose na prekograničnu suradnju. 

»Ono gdje najviše i najbrže možemo uraditi je turizam. U tom smislu mogu najaviti da će u Somboru krajem ovog mjeseca biti formirana turistička mikroregija ovih šest gradova. To znači da ćemo izaći s objedinjenom turističkom ponudom, koja bi mogla biti interesantna turistima širom svijeta. Obuhvaća nekoliko gradova i nudi različitu ponudu kulturnih sadržaja, gastronomije i prirode. Interesantno je da nam se žele priključiti i drugi gradovi, kao što su Subotica, Tavankut, Pečuh. To nam je potvrda da je ova ideja mikroregije prepoznata kao realna i dobra za sve lokalne zajednice«, kaže Živanović.

Potporu Dunavsko-panonskoj mikroregiji dao je i konzul Republike Hrvatska u Subotici Velimir Pleša, koji je kao pozitivan primjer istaknuo to što su dvije članice Europske unije, Mađarska i Hrvatska, spremne pomoći Srbiji koja još uvijek nije dio Unije. 

»Nas granice razdvajaju, ali problemi i potrebe nas vezuju i zato je važno da stvorimo uvjete kao što je ova mikroregija. Bez obzira na postojanje granica, ljudi zajedno razgovaraju o svojim problemima i pokušavaju naći zajedničko rješenje«, kazao je predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor.