Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Privatizacija umanjuje stečena prava

Rok za privatizaciju medija istekao je 31. listopada. Mediji koji su bili u vlasništvu nekog oblika državne vlasti, a nisu prodani, prestali su se  financirati iz proračuna. Formalno, od tog datuma prestala su kao javna poduzeća postojati radio postaje čiji su osnivači bile lokalne samouprave, ali i one radio postaje koje su poslije neuspjelih privatizacija iz ranijih godina bile u vlasništvu države.  Prestao je tako postojati i Radio Sombor za koga, ka što smo već i pisali, Agencija za privatizaciju zbog velikih dugova nije ni pokušala naći kupca. Gašenje Radio Sombora znači i da  u Somboru prestaje informiranje putem elektroničkih medija na jezicima nacionalnih zajednica. Paradoks je tako da se u gradu koji je ove godine iz gradskog proračuna za informiranje na jezicima nacionalnih zajednica izdvojio tri milijuna dinara putem elektroničkih medija više ne mogu čuti programi na jezicima nacionalnih zajednica.
 
RADIO SOMBOR
 
Prestanak rada Radio Sombora, koji je program emitirao na regionalnoj frekvenciji 97.5 Mhz znači da će prestati  raditi i uredništvo na mađarskom jeziku koja je postojala od osnutka Radio Sombora, ali i emitiranje programa vanjskih produkcija na hrvatskom jeziku i bunjevačkom govoru. Emisija na hrvatskom jeziku Glas Hrvata emititira se jednom tjedno (nedjeljom od 17 do 19 sati),  a emisiju  priprema HKD Vladimir Nazor iz Stanišića. 
»Emisija se emitira od 2009. godine i sigurno da je u tom razdoblju uspjela zainteresirati jedan broj Hrvata, jer mi smo tijekom tog dvosatnog programa davali isključivo informacije o Hrvatima, za razliku od nekih drugih emisija koje su davale informacije prevedene sa srpskog jezika. Prestanak emitiranja emisije na Radio Somboru po nama ne bi trebao biti i prestanak informiranja na hrvatskom jeziku. Na Upravnom odboru našeg Društva donijeli smo odluku da ćemo emisiju pripremati sve dok se ona bude mogla emitirati. Pokušat ćemo doći do komercijalnih radio postaja kako bismo vidjeli jesu li zainteresirani da zajedno radimo jednu emisiju, ali pod uvjetima sličnim onima koje smo imali na Radio Somboru. U tom slučaju pripremali bismo kraću emisiju, od 30 minuta, i ukoliko se dogovorimo  mislim da bi to mogla biti zamjena za emisiju koja se emitirala na Radio Somboru, kaže predsjednik HKD-a Vladimir Nazor Ivan Karan. 
On ističe da su za uredništvo neprihvatljivi uvjeti komercijalnih radiopostaja, koje traže plaćanje termina u kome bi se emitirala emisija na hrvatskom jeziku, jer novca za to nema. 
»Ukoliko ne bude razumijevanja komercijalnih radio postaja i u koliko prestane emitiranje Glasa Hrvata mislim da će to biti velika šteta, jer na području Grada Sombora ima oko 7.000 Hrvata. Nadam se da će i grad Sombor pokazati zainteresiranost za informiranje na jezicima nacionalnih zajednica. Na ovogodišnjem natječaju sredstva je dobila naša udruga za opremanje studija. Smatram da smo taj najtežio dio prošli, jer najteže je ući u proces financiranja. Nadam se da će naredne godine Grad odvojiti veća sredstva, pa neka to bude i namjenski za emisiju na radio postaji s kojom mi postignemo dogovor o emitiranju programa na hrvatskom jeziku. Važno je da se emisija na hrvatskom jeziku nastavi emitirati«, kaže Karan. 
 
ZA MANJINE TRI MILIJUNA
 
Od tri milijuna dinara, koliko je iz gradskog proračuna izdvojeno za programe na jezicima nacionalnih zajednica, 1,6 milijuna dobio je tjednik Dunatáj na mađarskom jeziku, sa 300.000 dinara Grad je podržao i sadržaje na mađarskom jeziku u tjedniku Somborske novine, Bunjevački informacijski centar iz Subotice dobio je 400.000 dinara za informiranje građana Sombora na bunjevačkom govoru, a HKD Vladimir Nazor Stanišić 100.000 dinara za emisiju Glas Hrvata.  Za projekt Gostinjska soba Televizije Sreće Grad je izdvojio 300.000 dinara. Ali ova emisija ne emitira se na jezicima nacionalnih zajednica, već samo prati i na srpskom jeziku izvještava o dešavanjima u nacionalnim zajednicama i mogu je pratiti samo gledatelji na teritiriju Grada Sombora, obzirom da ta TV postaja program emitira samo u kablovskom sistemu. Obzirom da je prestankom postojanja Radio Sombora ostavljen prostor za informiranje nacionalnih zajednica putem elektroničkih medija pitali smo vlasnicu lokalne, komercijalne radio postaje Radio Fortuna Zoricu Dučić da li u toj postaji razmišljaju da programski sadržaj prošire i na emisije na jezicima manjisnkih zajednica. 
»Razmišljamo o tome, ali se tako nešto može uraditi tek kada nam istekne važeća dozvola za frekvenciju, što znači da bi se izmjene programa u tom pravcu mogle naći u elaboratu koji ćemo podnijeti kada se budemo prijavili na natječaj za frekvenciju. Kratko, zainteresirani smo i za tu vrstu programa, ali tek nakon što prođemo obnovu dozvole za frekvenciju«, kaže Dučić.
 
RADIO BAČKA
 
Radio Bačka iz Bača u dva kruga privatizacije nije prodana, pa se poduzeće od 31. listopada nalazi u nekoj vrsti nedefiniranog statusa, jer se, kao javno poduzeće, prestalo financirati iz općinskog proračuna, a podjela besplatnih dionica još nije ni počela. Od daljnje sudbine te radio postaje ovisit će i sudbina emisije na hrvatskom Zvuci bačke ravnice, koja se emitira 10 godina (četvrtkom od 18 do 20 sati). 
»Što će biti dalje ne znamo, ali mi za sada redovito pripremamo emisiju na hrvatskom jeziku. Što će biti kasnije ovisit će o tome što će biti s Radio Bačkom. Eventualno ukidanje ove esmisije bit će šteta kako za naše slušatelje u Baču i okolici, tako i za slušatelje koji su nas pratili putem interneta diljem cijelog svijeta. Slučaju nas u Kanadi, Americi, Austriji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Mađarskoj. Upravo zbog naših slušatelja nadam se da će se naći rješenje za Radio Bačku, kako bi se nastavilo emitiranje emisije na hrvatskom jeziku, ali ne samo hrvatskom jer Radio Bačka emitira program i na slovačkom, mađarskom, rumunjskom i romskom jeziku«, kaže Pavle Pejčić koji uređuje i priprema emisiju Zvuci bačke ravnice.
Ravnatelj i glavni i odgovorni urednik Radio Bačke Milenko Vranašećvić kaže za naš list da u prva dva kruga prodaje zainteresiranih kupaca nije bilo, ali su se poslije završetka drugog kruga pojavili zainteresirani kupci koji su prihvatili uvjete i cijenu, ali Agencija za privatizaciju nije prihvatila da se oglasi treći krug prodaje. 
»Ostalo je sada da se besplatno podijele dionice. U tom smislu čekamo odluku Agencije za privatizaciju o prekidu privatizacije i raspodjeli besplanih dionica, a nakon toga slijedi preregistracija poduzeća. U tom međuprostoru problem je što je koncem listopada prestalo naše financiranje iz proračuna općine, pa je otvoreno pitanje našeg financiranja do okončanja besplatne podjele dionica i preregistracija kada ćemo kao novo poduzeće moći sudjelovati na natječajima za sredstva lokalne samouprave«, kaže Vranašević. 
Unatoč ovom nedefiniranom statusu radio postaja u Baču radi i emitira program, ali kako se svih devetero zaposlenih izjasnilo za socijalni program, s onima koji su angažirani sklopljeni su ugovori o djelu. 
»Što se tiče programa na jezicima nacionalnih zajednica problem finnaciranja tih redakcija nije riješen, jer do sada nismo imali razumijevanje nacionalnih vijeća. To će biti problem koji će se morati rješavati i nakon što se promijeni status Radio Bačke, ne samo sa nacionalnim vijećima, već i drugima zainteresiranima za taj program«, kaže Vranašević koji je optimist glede opstanka radio postaje u Baču i koji ponavlja da u nastavku emitiranja programa na jezicima nacionalnih zajednica očekuje suradnju s nacionalnim vijećima.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika