Arhiv tekstova

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, postavila je nedavno Europskoj komisiji pitanja o položaju vojvođanskih Hrvata i poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno prava nacionalnih manjina. Kako je istaknula, Srbija ne izdvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, što predstavlja kršenje međudržavnih sporazuma, kao što to predstavlja i nezastupljenost Hrvata u tijelima državne uprave i u Skupštini Republike Srbije. Također je navela da su hrvatski domovi, koje su gradili hrvatske udruge i društva, oduzeti i Republika Srbija ih odbija vratiti im u vlasništvo. Na upit zastupnice Marijane Petir u ime Komisije odgovor je dao povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Europske unije Johanes Hahn, zaključivši kako je Srbija dužna jamčiti poštivanje temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu imovine u okviru članka 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ali da rješavanje pojedinačnih slučajeva ne predstavlja uvjet iz pravne stečevine. Na posljednji dio odgovora povjerenika Hahna, vezan uz povrat imovine hrvatskim društvima, reagirao je Krunoslav Đaković, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Srijem – Hrvatski dom, koji je istaknuo: »Hrvati ne traže ništa protivno zakonu, nego tražimo od države u kojoj živimo da nam, kao manjini, da što nam po zakonu pripada. Ako oni to ne žele učiniti, to je kršenje ljudskih prava«.

Zakon i njegova primjena

 

»Hrvatski dom u Srijemskoj Mitrovici sagradili su mitrovački Hrvati 1928. godine. U njemu je tada djelovalo sedam hrvatskih društava. Nažalost, nakon oslobođenja 1944. godine, kada je stradalo puno nedužnih mitrovačkih Hrvata, zgrada Hrvatskog doma je nacionalizirana i od tada je u vlasništvu države. Odlukom gradskih vlasti 2007. HKC Srijem – Hrvatski dom je ušao u posjed zgrade Hrvatskog doma. Kada je u Srbiji usvojen Zakon o povratu imovine i obeštećenju, uredno smo podnijeli zahtjev za povrat Hrvatskog doma. Osim službenog zahtjeva, lobirali smo da ovaj zahtjev prođe, jer nažalost, moraš imati i potporu politike za ovakve stvari. Prije nekog vremena na crkvenom godu u Beški, gdje su bili i protjerani Hrvati iz Beške, bila je prisutna i eurozastupnica Petir. Među ostalim, iznesen joj je i problem povrata imovine koja je oduzeta Hrvatima u Srijemu. Ona je uputila pitanje Europskoj komisiji, glede problema Hrvata u Srijemu, pa i glede povrata imovine«, podsjeća Đaković. 

Nakon nekog vremena Johannes Hahn je odgovorio na ovaj upit, u kojem se posebno osvrnuo na povrat imovine. »Budući da je svoj e-mail poslao svima onima koji su prvotno dobili pitanje od zastupnice Petir, smatrao sam dužnim reagirati na dijelove odgovora koji se odnose na povrat imovine«, kaže Đaković.  

»Gospodin Hahn u svome odgovoru navodi kako Zakon o povratu imovine vraća imovinu samo fizičkim osobama, što nije točno. Imovina se vraća i zadužbinama, ne samo fizičkim osobama. Istina je da u Zakonu ne postoji mogućnost povrata imovine udrugama i drugim pravnim osobama. Radi svega ovoga, HKC Srijem – Hrvatski dom je nakon podnošenja zahtjeva za povrat imovine obnovio Zadužbinu Hrvatski dom kako bi postojao pravni slijednik Hrvatskog doma, koji je bio sagrađen od strane više društava na opću korist hrvatskog naroda u Srijemskoj Mitrovici (što je opis Zadužbine u zakonu o zadužbinama i fondacijama), te je zatraženo da se sva predmetna imovina vrati Zadužbini Hrvatski dom. Iako je naša matična domovina Hrvatska i volimo i čuvamo to što smo Hrvati, naša država je Srbija u kojoj živimo, idemo u školu, radimo i plaćamo porez. Radi toga svim srcem želimo da i Srbija što prije uđe u Europsku uniju, ali da pri tom poštuje prava nacionalnih manjina. Europska komisija se neće miješati u postojeće zakone Republike Srbije niti u pojedinačne slučajeve. Naš je zadatak da ukažemo ukoliko postoje nedostaci u zakonima ili ukoliko se zakoni ne poštuju na štetu nacionalnih manjina. Radi toga sam odgovorio Hahnu, rekavši da tražimo samo ono što nam pripada i što je po zakonu. Ukoliko to nije tako, to je kršenje prava nacionalne manjine. Ne želimo biti kamen spoticanja našoj državi za ulazak u Europsku uniju, nego pomoć na tom putu«, ističe Đaković.

 

Ohrabrujući znak

 

»Nažalost, Agencija za restituciju je u veljači ove godine odbila naš zahtjev za povrat Hrvatskog doma, na što smo se žalili drugostupanjskom tijelu Ministarstvu financija. Prije tri tjedna dobili smo rješenje Ministarstva financija kojim se poništava odluka Agencije za restituciju i predmet vraća na ponovno odlučivanje. Ovo je svakako ohrabrujući znak koji nam govori da se zakoni ipak poštuju, te se nadamo da ćemo konačno dobiti Hrvatski dom. Zakon o povratu imovine i obeštećenju je nepravedan, jer se imovina ne vraća svima onima kojima je oduzeta. Mislim da bi u ovoj stvari trebalo reagirati i na višim instancama i u Akcijski plan za provedbu poglavlja 23 pregovora s Europskom unijom, barem kao dio pozitivne diskriminacije, uvrstiti i povrat oduzete imovine udrugama i drugim institucijama nacionalnih manjina. Nadam se da će ovo pročitati i netko iz pregovaračkog tima Hrvatskog nacionalnog vijeća koji se bavi poglavljem 23 i poduzeti nešto u vezi s tim. Važno je obrazovanje, školstvo, kultura, ali jako su važni i oduzeti objekti kojima bi se naše udruge i institucije bolje postavile u društvu, a i materijalno, jer bez odgovarajućih prostorija teško je njegovati kulturu i obavljati redovite aktivnosti«, zaključio je  Krunoslav Đaković.