13.11.2015
Imamo dobre zakone, ali ih slabo provodimo
Konferencija na temu »Položaj nacionalnih manjina u AP Vojvodini«, u kontekstu Posebnog akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, održana je 10. studenog u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine.
Konferenciju je otvorio domaćin konferencije potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice Mihály Nyilas, nakon čega se prisutnima obratio predsjednik Skupštine APV István Pásztor. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici diplomatskih misija u Srbiji, Delegacije EU i Misije OESS-a u Srbiji, manjinskih nacionalnih vijeća, predstavnici republičkih i pokrajinskih tijela i lokalnih samouprava, kao i organizacija civilnog društva.
Potrebni novi mehanizmi
Predsjednik Skupštine Vojvodine István Pásztor je rekao da će akcijski plan biti važan za pregovaranje poglavlja 23 u pregovorima s Europskom unijom, jer se u tom poglavlju nalaze detaljne aktivnosti koje će biti realizirane u narednih nekoliko godina. Naglasio je kako su među tim aktivnostima i dopune i izmjene Zakona o nacionalnim vijećima, obrazovanje i mediji na manjinskim jezicima, kao i reagiranje na zločine mržnje.
»Dobro je što smo mi kao institucija uključeni u ovo kreiranje akcijskog plana za potrebe pregovaračkog poglavlja 23, jer smo praktičari i pratimo primjenu postojećih zakona na terenu«, rekla je zamjenica pokrajinskog ombudsmana Eva Vukašinović, i dodala kako se nada da će biti uvedeni neki novi mehanizmi koji će osigurati primjenu zakona
Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević naglasila je da je zaštita prava nacionalnih manjina upravo zaštita koju mora osigurati većina s obzirom na veliki broj manjinskih zajednica u Vojvodini, kao i da Srbija radi dobar posao u pripremama za buduće članstvo.
»Eksperti EU su, uz našu pomoć, došli do zaključka da je naš normativni okvir sasvim u redu, da je problem u njegovoj primjeni. Imamo dobre zakone, ali ih slabo sprovodimo i zato sada trebamo napraviti akcijski plan kojim ćemo unaprijediti i omogućiti kvalitetniju implementaciju tog normativnog okvira«, rekao je pomoćnik ministra pravde i šef pregovaračke grupe za Poglavlje 23 Čedomir Backović i zaključio da je svrha akcijskog plana pojačati koordinaciju između niza tijela i institucija, čiji se rad odražava na zaštitu prava nacionalnih manjina.
Najavljene izmjene Zakona
Potpredsjednica Skupštine APV i predsjednica Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina Ana Tomanova Makanova je rekla kako je jedini cilj da se zajednički pripremaju, nastupaju i prezentiraju njihova mišljenja i da budu djelotvorni s državnim tijelima, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. »Jedini cilj sastanka je akcijski plan kao značajan argument koji će omogućiti da pripadnici nacionalnih zajednica u daljem životu i radu bolje funkcioniraju. Radili smo dobro, temeljno i organizirano i imali smo nekoliko sastanaka koordinacije. Krenuli smo od toga da smo tražili popis po odborima svih zajednica, pitanja, problema, dobrih stvari, sve ono što je nama zajedničko i sve što očekujemo od zakona. Neka nacionalna vijeća kao npr. Hrvati su poslali posebno, a veći dio onoga što su poslali je i u našem prijedlogu tako da će nacionalna vijeća imati prijedlog. Mi radimo volonterski, ali s drugačijim pristupom, jer je to je naš način života i moramo voditi računa o jeziku, medijima, obrazovanju, kulturi, kao i službenoj uporabi jezika«, izjavila je Makanova i pozvala da dozvole da u raspravi bude još jedna kolona koja će zastupati prijedloge i stavove nacionalnih zajednica.
Stručni konzultant za izradu posebnog Akcijskog plana za implementaciju postojećeg normativnog okvira za zaštitu nacionalnih manjina Saša Gajin je naglasio kako su došli do značajnih tema za pripadnike manjinskih zajednica, kao i da su oni zadnja grupa koja se bavi upravo rasporedom po tim pitanjima na koja je ponekad lako dati zadovoljavajući odgovor, dok s druge strane postoje pitanja oko kojih se ne može postići sporazum bez većih poteškoća.
Na konferenciji je zaključeno da je za nacionalne manjine u Srbiji veoma važno da se unapređuje sustav zaštite njihovih prava kao i da ta prava budu ostvarivana u praksi.
Najavljene su izmjene i dopune zakona o nacionalnim vijećima što podrazumijeva otvaranje katedre za hrvatski jezik na Univerzitetu u Novom Sadu i Centra za romski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.