Arhiv tekstova

Dr. sc. Lino Veljak, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, održao je na somborskom Pedagoškom fakultetu predavanje  na temu »Položaj i smisao naobrazbe danas«. Govoreći o današnjem sustavu naobrazbe, on je istaknuo problem koji je zajednički za sve zemlje regije, a to je  proizvodnja kvalificirane radne snage, spremne za burzu rada, naviknutu samo na poslušnost i nekritičko mišljenje, koja svoju autentičnost potvrđuje uglavnom kroz jedinstvo rasne, nacionalne ili vjerske zajednice kojoj pripada, uz utrku za potrošačkim dobrima koja je sama sebi postala svrha. 

»Gluposti u neograničenim količinama je svuda oko nas, ali naša je generacija vjerovala u moć ljudskog mišljenja i na mišljenju utemeljenog djelovanja, vjerovala je kako je moguće smanjiti prostor za glupost i da je u sve većoj mjjeri moguće afirmirati načelo istine, pravednosti, humanizma. Vjerovali smo kako ćemo za naših života doživjeti barem ponešto od onoga  za što smo se zalagali. Nisam siguran da današnja mladež može dijeliti taj optimizam koji je imala generacija kojoj pripadam. Smislenost tog optimizma upitna je čim pogledamo kakvo je stanje u naobrazbi ili pojednostavljeno rečeno u školstvu«, kazao je profesor Veljak.

 

BITI ILI NE BITI UČITELJ

 

On je podsjetio studente Pedagoškog fakulteta kako je nekada učitelj uz svećenika bio naugledniji čovjek u selu, a učiteljska je profesija imala ugled i u gradskim sredinama. Taj se sustav vrijednosti odavno promijenio. Na štetu učitelja. 

»Biti učitelj nekada je nosilo poštovanje, ali već i u vrijeme moje generacije započeo je proces degradacije ugleda učiteljskog poziva. Puno je atraktivnije bilo biti inženjer ili liječnik nego učitelj. Što imamo danas? Tvornice su zatvorene i mnogi iz nekada ugledne inženjerske profesije danas su bez posla i na marginama socijalnog života. Ima među njima i onih koji kopaju po kantama za smeće. A kako stvari stoje s učiteljima? Ništa bolje. Mnogi vlasnici diploma pedagoških struka rade kao konobari i konobarice, taksi vozači, oni uspješniji bave se poduzetništvom... Oni  pak koji su se posvetili učiteljskoj profesiji danas s ugledom ne stoje najbolje. Pitanje je onda ima li smisla govoriti o vrijednosti i važnosti naobrazbe, jer se i tako sve urušava«, upitao je Veljak sam dajući odgovor na to pitanje. 

A odgovorio je citirajući Platona: »Atena će bez učitelja propasti«. No, ako je već tako, sebi i studentima postavio je pitanje – koji bi to danas bio smisao naobrazbe? Koji je danas smisao naobrazbe  ako se mladi ljudi oblikuju  tako da poslušno ispunjavaju sve što se od njih traži, da se oblikuju  tako da ne postavljaju suvišna pitanja? On je zato pozvao one koji će u budućnosti obrazovati neke nove generacije da idu alternativnim putem, da kao svrhu i smisao iskazuju brigu da se kod djece razvijaju potencijali za nastanak kritičke i odgovorne osobe, slobodnog pojedinca u slobodnom društvu. Isto tako on razumije zašto mladim generacijama danas nedostaje optimizma i hrabrosti da to urade. Ni sam nije optimist glede toga hoće li uskoro biti bolje, ali bez valjanog obrazovanja za boljitak nema nikakve šanse. 

 

SLOBODA JEST ODGOVORNOST

 

U svom se predavanju profesor Veljak dotaknuo i pitanja slobode, iznoseći svoj stav kako sloboda ne znači neodgovornost. 

»Sloboda znači da činim ono što mogu opravdati i pred sobom, ali i pred zajednicom kojoj pripadam. Odgovornost znači svijest o tomu da svatko od nas živi samo jedan život, da ono što je jučer učinjeno ne može biti sutra ispravljeno. Odgovornost znači da izbjegavamo činiti ono za  čim ćemo zažaliti što smo učinili. Jednako tako odgovornost je izbjegavati propustiti učiniti nešto zbog čega ćemo zažaliti što smo propustili učiniti«, kaže Veljak. 

Slobode i odgovornosti nema bez kritičkog mišljenja, odnosno mišljenja koje razlikuje istinu od obmane, dobro od lošeg, moralno od nemoralnog, pravedno od nepravednog. Kritičko bi mišljenje trebalo biti jedna od najznačajnijih poduka obrazovne djelatnosti, pa se prvo oni koji se bave naobrazbom moraju naučiti kritički misliti. U nastavku profesor Veljak dao je definiciju znanja, a sažeto u nekoliko riječi ta definicija glasi – znanje je sposobnost da se u beskonačnoj količini informacija razlikuju valjane i pouzdane informacije. On se složio s tvrdnjom kako se danas stavlja znak jednakosti između informacije i znanja, ali znanje nije isto što i sposobnost dolaženja do informacija. 

»Zato je za sposobnost stjecanja znanja važno već spomenuto kritičko mišljenje. Primjerice, kada ukucate neki pojam u Google pretraživač dobit ćete na tisuću dokumenata. Među prvih stotinu zajamčeno će biti najmanje pedeset u kojima se skrivaju dezinformacije, neke namjerno plasirane predrasude, obmane. Ukoliko nemate kritičku sposobnost razlikovanja smislenog od besmislenog, onda ćete se izgubiti u tom moru prividnog znanja. E, zato je kritičko mišljenje ono bez čega se do ozbiljnog znanja ne može doći«, zaključio je profesor Veljak.