Arhiv tekstova

Hrvatska matica iseljenika je tijekom dvanaest godina, u razdoblju od 1996. do 2007. godine, dodjeljivala Nagradu za kulturu Najselo, mjestima u kojima pretežito žive pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica, za svoje uspješno djelovanje u promicanju hrvatske kulture i identiteta. 

U tom razdoblju nagrađena su sela u Austriji (Pinkovac 1996., Mjenovo 2000., Novo Selo 2005.), u Mađarskoj (Martinci 1997., Petrovo Selo 1999., Sumarton 2003., Kukinj 2006. ), u Rumunjskoj (Karaševo 1998., Klokotić, 2001.) i Srbiji (Tavankut 2002., Bački Monoštor 2004. i Novi Slankamen 2007.). 

 

Poticaj hrvatskim naseljima

 

Nagrada je dodjeljivana seoskim sredinama, budući su one po naravi manje izložene brzim promjenama i asimilaciji u većinsku zajednicu, uz ocjenu kako je uloga hrvatskih naselja i sela u prošlosti, kao i danas, presudno važna za očuvanje hrvatskih manjinskih zajednica u europskim zemljama. Ovo priznanje je poticaj hrvatskim naseljima u kojima se većina žitelja služi svojim materinjim hrvatskim jezikom, nastojanju očuvanja hrvatskog kulturnog naslijeđa, te održavaju veze s matičnom domovinom. 

Budući se prestalo s daljnjom praksom nagrađivanja, Hrvatska matica iseljenika je u studenom 2008. u Zagrebu organizirala prvi susret predstavnika svih dvanaest nagrađenih sela, u namjeri poticanja međusobne suradnje, odnosno zajedničkih projekata radi obogaćivanja nastojanja u očuvanju hrvatskoga jezika i hrvatske nacionalne svijesti. 

Nakon nekoliko godina održani su drugi susreti 2013. godine u Pinkovcu, gdje su rezimirane aktivnosti i planirani oblici buduće suradnje.

 

Ponovno zajedno

 

Imajući u vidu značaj ovih sela i njihove potencijale te dosadašnje uspjehe, Hrvatska matica iseljenika je treći put, 30. listopada ove godine, u Zagrebu okupila predstavnike iz Pinkovca, (Austrija), Martinaca, Petrovog Sela, Sumartona i Kukinja (Mađarska), Karaševa (Rumunjska) i Tavankuta, (Srbija). 

Ovim susretom Hrvatska matica iseljenika je željela još više pridonijeti boljoj međusobnoj suradnji nagrađenih sela i potaknuti ih na sudjelovanje u zajedničkim projektima služeći se programima EU.

Sudionicima je uručen Manjinski imenik – kompletni adresar predstavničkih tijela, institucija, kulturnih i drugih udruga te medija, hrvatskih manjinskih zajednica u europskim državama. 

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović je u svom pozdravnom govoru istaknuo:

»Dragi prijatelji, dragocjenosti se čuvaju u malim kutijama. Tako i vaše sredine čuvaju vrijednosti koje daleko nadmašuju veličinu vaših sela. Radi se o ustrajnosti, odvažnosti, ponekad i hrabrosti da se očuva ono što neku skupinu čini posebnima, a što obično zovemo identitet. Pri tome načini na koji su vaša mala mjesta čuvala te posebnosti, te dragocjenosti ponekad se dosta razlikuju no krajnji je rezultat sličan – identiet je preživio. Radi se o pojavi koja često graniči s čudom. Ta efikasna kutija za dragocjenosti, u brzo mijenjajućem svijetu i sama se mijenja. Pitanje je hoće li i kako vaša mjesta moći igrati tu važnu ulogu u čuvanju posebnosti naših zajednica u područjima okruženima drugim, snažnijim narodima i kulturama. Okupili smo se kako bismo odgovorili na to pitanje.«     

Leo Radaković iz Pinkovca je predstavio projekte, koji su u Pinkovcu financirani sredstvima EU fondova te ukazao na važnosti pojedinih tema i ciljnih grupa kojima su posebno namijenjena ova sredstva i ocijenio dosadašnju projektnu suradnju s pojedinom mjestima.

Sastanku su u ime Hrvatska matice iseljenika prisustvovali ravnatelj mr. Marin Knezović, zamjenik ravnatelja Željko Rupić, voditeljica Odjela za hrvatske manjine i moderatorica sastanka Marija Hećimović i voditeljica Informacijskog odjela za iseljeništvo Mirjana Piskulić.

Zajednička ocjena sudionika ovih susreta je da je nužno potrebna suradnja i aktivnija priprema budućih projektnih aktivnosti i nastupa spram fondova EU u cilju očuvanja kulturnog identiteta posebnosti koja je iznimno bogata.