Arhiv tekstova

Na posljednjoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća, održanoj u Rumi, kojoj je prisustvovalo 23 od ukupno 29 vijećnika, kao iznimno važne točke dnevnog reda istaknute su informacije vezane za izradu Akcijskog plana pregovaračkog poglavlja 23, kao i informacija o prvom nacrtu Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, kojega su sastavili članovi radne skupine iz državnih tijela. Poseban akcent dan je točki dnevnog reda koja se odnosila na nedavne medijske objave o slučaju Maria Vrselje.

 

Paralelne aktivnosti i akcijski planovi

 

Kako je istaknuo predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, u Akcijskom planu pregovaračkog poglavlja 23, koji je bio po prvi puta predstavljen u ljeto prošle godine, nisu bili uključeni predstavnici nacionalnih manjina: 

»Prije dvije godine dobili smo potvrdu da je hrvatska zajednica među najboljima u radnoj grupi i da najkonstruktivnije radimo. Nažalost, mi nismo sudjelovali u izradi inicijalnog teksta nego je u tome sudjelovala samo država. Veoma su kratki rokovi i mi već do 15. studenog trebamo usvojiti konačnu verziju. Nedovoljna inkluzija manjina jako loše utječe na kvalitetu tih planova, a na poseban način utječe loše i na Srbiju, jer se ti planovi nepotrebno vraćaju umjesto da smo uključeni od samog početka i da zajednički radimo na dobrobit i jednih i drugih kako bismo napravili jedan dobar plan i da država ima zadovoljne manjine«, istaknuo je Slaven Bačić, dodajući da je u njegovoj izradi vrlo malo prijedloga dao civilni sektor i manjinska vijeća i da je u više od 90 posto u njegovoj izradi sudjelovala samo država. 

O iznimno važnom poglavlju 23 koje se bavi ljudskim i manjinskim pravima govorio je i predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić ističući da je prva verzija Akcijskog plana nastala u vrijeme kada su trajali izbori za nacionalna vijeća, bez toga da su na bilo koji način sudjelovali predstavnici nacionalnih manjina: 

»Interes je svih nacionalnih vijeća da aktivno sudjeluju u pisanju akcijskih planova i na taj način daju svoj doprinos izgradnji boljeg i kvalitetnijeg društva u kojem živimo, koje je prilagođeno europskim standardima kojima težimo. U tom smislu formirana je radna skupina za izradu Akcijskog plana za poglavlje 23 za položaj nacionalnih manjina, u kojem je sudjelovao Slaven Bačić kao vrstan pravnik i poznavatelj materije i kao predstavnik HNV-a. Sada se paralelno odvijaju aktivnosti, nastaju različite verzije akcijskih planova i on je još uvijek u verziji nacrta koji se kontinuirano dorađuje. Mi smo informirali vijećnike o trenutnim verzijama akcijskih planova, ali moram reći da cijeli taj proces nije u dovoljnoj mjeri medijski aktualiziran, u smislu da u njemu svojim prilozima konstruktivan doprinos pružaju i građani Republike Srbije, bez obzira jesu li to predstavnici većinskog ili manjinskog naroda«, istaknuo je Darko Sarić Lukendić. 

Zaključak je bio, kako je istaknuo Slaven Bačić, da će nastojanja biti u narednom razdoblju, skupa sa svim nacionalnim vijećima, da se Akcijski plan promijeni i prilagodi potrebama svih, te je pozvao vijećnike da dostavljaju svoje primjedbe i sugestije, budući da je Akcijski plan na javnoj raspravi.

                                     

Vrselja: Medijska hajka na mene

 

Jedna od točaka dnevnog reda o kojoj se raspravljalo odnosila se na nedavne objave u medijima o predsjedniku Povjerenstva za mladež HNV-a Mariju Vrselji, a na zahtjev osam vijećnika HNV-a. Vijećnicima se obratio Vrselja: 

»Pola godine se već vodi medijska hajka na mene, koja je doživjela svoj vrhunac u rujnu. Ne znam koji je bio krajnji cilj forsirati priču o meni kao nacisti. Vjerojatno nije poželjno biti uspješan, aktivan mladi Hrvat u politici. Na snimanje emisije pod nazivom Zovi samo zovi sam doveden na prijevaru novinara Darka Špera, koji nijednom nije spomenuo dok smo imali elektroničku prepisku snimanje bilo kakve emisije. Spominjao je striktno intervju vezan za projekte i akcijsko djelovanje u zemlji i inozemstvu. U emisiji sam isјečen na deset minuta za potrebe iste. Smatram da je emisija bila jednostrana, da sam u nekoliko navrata i vrijeđan da sam ‘neuspjeli projekt’. Smatram da ovo nije napad na mene, nego na hrvatsku zajednicu u Srbiji, hrvatsku omladinu i dobrosusjedske odnose Srba i Hrvata koje gradimo duže vrijeme. Nikada nisam bio fašist, nacist, ustaša i slično. Ovoga puta se ograđujem od toga i ispričavam se ako sam nekoga povrijedio, nekoga od sunarodnjaka jer kada sam shvatio da sam prevaren, bilo je kasno. Nikada nisam bio član niti jedne ektremističke organizacije, nisam bio osuđivan, nisam bio na kriminalističkoj obradi niti se protiv mene vodio bilo kakav sudski postupak. Bio sam u Bleiburgu i ne mogu se toga odreći. Tamo je stradao moj narod i nisam išao po nalogu ni vrha HNV-a ili DSHV-a, već po osobnom nahođenju od vlastitih sredstava. Moja greška je što sam u naletu tužnih emocija napisao na facebooku da sam vijenac položio u ime svih vojvođanskih Hrvata. Ispričavam se zbog toga i ne mogu zastupati sve, jer ima i onih koji se ne slažu s tim. Duboko žalim zbog tog postupka jer sam povrijedio tu grupaciju ljudi«, rekao je, među ostalim, Vrselja, pokazujući prisutnima svoja priznanja – prije svega priznanje Ane Tomanove – Makanove za širenje multikulturalnosti i višejezičnosti, više certifikata i diploma i kao nešto, kako je rekao, »na čega je posebno ponosan«, potpisanu deklaraciju o međusobnom razumijevanju i suradnji između mladih Srba iz Republike Hrvatske i mladih Hrvata iz Republike Srbije gdje je on jedan od nositelja. 

Nakon Maria Vrselja oglasio se i vijećnik Stanko Krstin navodeći da je i on jedan od potpisnika za iniciranje rasprave: 

»Ti stavovi su važni kako bismo mogli na drugoj strani reći nešto drugo što nas tišti. Moj problem nisam imao priliku iznijeti u medijima, jer je Mario Vrselja bio važniji od mene. Smatram da svoj osobni stav na facebooku nije iznio u moje ime i ja se ograđujem od toga. HNV je morao izaći u javnost sa svojim stavom vezanim za ovaj slučaj«, istaknuo je Krstin. 

Stav koji su iznijeli članovi oporbe bio je da se o slučaju Maria Vrselje HNV trebao odmah oglasiti, a prijedlog vijećnika oporbe bio je da Vrselja da ostavku na funkciju predsjednika Povjerenstva za mladež HNV-a: 

»Radi zaštite hrvatske zajednice i radi zaštite samog Vrselje, najbolje bi bilo da ga privremeno udaljimo sa svih funkcija u nacionalnom vijeću. Naš prijedlog je u cilju ozdravljenja čitave zajednice, a i njemu bismo učinili veću uslugu«, istaknuo je vijećnik Mata Matarić. 

Vijećnici su usvojili i odluku za raspisivanje javnog poziva za dodjelu priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća za 2015.godinu. Poziv je upućen za dodjelu priznanja Ban Josip Jelačić za društveni doprinos u hrvatskoj zajednici, prizanje dr Josip Andrić za doprinos u hrvatskoj kulturu i priznanje Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku. Također je usvojen i prijedlog odluke o davanju mišljenja na izmjene i dopune financijskog plana Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za 2015. godinu. 

Vijećnici su raspravljali i o točki dnevnog reda koja je bila dopuna predložena od vijećnika Vladimira Kranjčevića, a koja se odnosila na pitanje postoji li sukob interesa novoimenovanog predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova, koji obnaša dužnost ravatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Predsjednika HNV-a Slaven Bačić konstatirao je da obnašanje ove funkcije ne predstavlja sukob interesa i da je u skladu sa Zakonom.