Arhiv tekstova

Josip Petreš je izabran za predsjednika MO DSHV-a Tavankut na izbornoj skupštini koja je održana sredinom rujna. Josip Petreš je od osnutka član stranke, obnašao je dužnost predsjednika Savjeta MZ Tavankut. S njim smo razgovarali o programu rada, te o hrvatskoj zajednici u Srbiji.

Na izbornoj skupštini izabrani ste na dužnost predsjednika MO DSHV-a Tavankut u drugom mandatu. Koje biste rezultate izdvojili iz prvog mandata? Koji je program i ciljevi vašeg rada u idućem razdoblju?

Od rezultata u prethodnom mandatu izdvojio bih izvanredan izborni rezultat i nastavak participiranja DSHV-a u vlasti u MZ Tavankut. MO DSHV-a Tavankut i u iduće četiri godine nastavlja upravljati Mjesnom zajednicom Tavankut, budući smo formirali koaliciju s listama Verujem u Tavankut-Savez vojvođanskih Mađara i Ligom socijaldemokrata Vojvodine. Na izborima za novi saziv Skupštine MZ Tavankut, koji su održani u 19. srpnja, osvojili smo 6 mandata, što je 1 mandat više u odnosu na prethodne izbore, a  izborna lista DSHV-a je donijela više nego očekivane rezultate s obzirom na konkurenciju koju je imala. Nadalje, posebnim uspjehom smatram prikupljenih preko 700 potpisa za elektorske izbore za HNV u suradnji s HKPD Matija Gubec, što je Tavankutu donijelo 10 elektora, odnosno 3 vijećnika. 

U svojih 25 godina postojanja, bez obzira na političke turbulencije, DSHV je opstao i ostao stožer hrvatstva u Republici Srbiji. Osnovni ciljevi za iduće razdoblje su sačuvati do sada postignuto i uključiti što veći broj mladih u rad MO DSHV-a Tavankut. 

Predstoje nam izbori za Skupštinu Grada Subotice. S kim DSHV treba sklapati koalicije?

DSHV treba sklapati koalicije s partnerima koji nude najviše i s kojima možemo ostvariti interese hrvatske zajednice. Tavankut je najjači hrvatski centar. MO DSHV-a Tavankut je odigrao najznačajniju ulogu u tomu. 

Kada možemo očekivati boljitak hrvatske zajednice u Srbiji? Što treba poduzeti?

Boljitak možemo očekivati kada svi stavimo na prvo mjesto isključivo interese hrvatske zajednice. Naravno, matična i domicilna država trebaju konkretizirati međusobne sporazume o zaštiti prava nacionalnih manjina koji su potpisani 2004. godine, a budućim dužnosnicima stranke preporučio bih da češće obilaze mjesne organizacije stranke, kako bi uvijek bili informirani o događanjima na terenu, a to bi pridonijelo i tomu da naši ljudi steknu osjećaj da netko brine za njih i da ih interesiraju problemi običnog čovjeka.