Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Šumovi u eteru

Krajnji rok za okončanje privatizacije medija je kraj listopada. Poslije tog roka više ne bi trebalo biti   medija koji su u vlasništvu bilo koje razine vlasti, bilo da je to općina, grad ili država, niti će se poslije tog roka mediji moći financirati izravno iz proračuna. Uposlenicima u onim medijima koji ne budu prodani bit će ponuđene dionice, a ona medijska poduzeća koja su opterećena dugovanjima neće ni biti ponuđena na prodaju već ih čeka stečaj ili likvidacija. Istraživali smo kakva je situacija u elektroničkim medijima u regiji zapadne Bačke. A situacija šarolika, od Radio Kulske komune koji je prodan prije mjesec dana, Radio Odžaka  koji nije do sada prodan, pa do Radio Sombora koji je toliko opterećen dugovima da ga Agencija za privatizaciju neće ni pokušati prodati. Za sve njih je zajedničko da osim na srpskom emitiraju i program na jezicima nacionalnih zajednica.
 
RADIO SOMBOR PRED GAŠENJEM?
 
U najneizvjesnijoj situaciji je Radio Sombor, kome poslije više od četiri desetljeća prijeti gašenje. Ova radijska postaja koja je proteklih osam godina imala dozvolu za regionalno emitiranje programa najvjerojatnije će otići u stečaj ili likvidaciju. Agencija za privatizaciju nije ga u ovom valu privatizacije niti pokušala prodati, s obzirom da su dugovi veći od vrijednosti kapitala. Najveća dugovanja su prema lokalnoj samoupravi i radnicima, a račun je u blokadi za više od 300.000 dinara između ostalog i zbog duga prema SOKOJ-u. Svih šestero zaposlenika prijavilo se za socijalni program i otpremnine koje će isplatiti država. No, taj proces još nije okončan pa su oni i dalje uposleni u Radio Somboru, ali se program sveo samo na emitiranje vijesti i glazbu. Ovakva situacija u Radio Somboru nikoga u lokalnoj vlasti ne uzbuđuje previše, pa se nameće zaključak kako je Radio Sombor prepušten neminovnom gašenju, što je samo konačni epilog stanja u kome je ovaj radio praktički od početka 2008. godine kada je prethodna privatizacija raskinuta. Poslije neuspjele privatizacije više nije bilo zakonske osnove da se radio vrati u status javnog poduzeća i time na redovito financiranje iz proračuna Grada, a zbog različitih političkih interesa nekoliko godina radio iz proračuna nije dobivao ni dinara. Iako je kasnije nađen način da se Radio Sombor pomaže iz gradske kase, to nije moglo pokriti sve veću dubiozu. Dugovi su se gomilali, novinari napuštali redakciju, a program sve više gubio na kvaliteti. Tome je djelomično pridonijelo i samo vodstvo Radio Sombora, koje se nije snašlo u situaciji u kojoj se dinar morao zarađivati na marketinškom tržištu. Stiglo se do toga da je praktički Radio Sombor pred gašenjem, a da se ni jedna riječ o tome nije čula bilo od trenutačne vlasti ili onih koji su danas oporba u Gradu Somboru. A gašenje Radio Sombora znači da će se prekinuti i emitiranje programa na mađarskom jeziku, s obzirom da ovaj radio ima i redakciju na mađarskom, ali i programa na hrvatskom jeziku i bunjevačkom govoru koji se emitiraju jednom tjedno na valovima Radio Sombora.
 
ODŽACI I KULA
 
Krajnje je neizvjesna i daljnja sudbina Radio Odžaka, jer su dosadašnja dva pokušaja prodaje bila neuspješna. »Na prvoj aukciji cijena je bila 37.500 eura, a na drugoj 26.000 eura, no obje prodaje bile su neuspješne«, kaža ravnatelj Javnog poduzeća IC Odžaci Zoran Lukić i dodaje kako su uvjeti koje je tražila Agencija za privatizaciju bili takvi da su praktički odbili sve kupce. »Sada očekujemo da  Agencija za privatizaciju našoj lokalnoj samoupravi pošalje dopis kako je proces privatizacije prekinut. Ono što treba slijediti je besplatna podjela dionica uposlenicima, ali tu ima puno nepoznanica i o tome nemamo još nikakvih obavijesti. Problem je što se poslije 31. listopada više nećemo moći financirati iz proračuna Općine Odžaci. U sličnoj situaciji je skoro 75 medija u Srbiji i mislim kako bi se o tom problemu trebalo očitovati Ministarstvo kulture i informiranja. Šteta bi bilo da svi ti mediji propadnu, jer su većina njih značajni za svoju sredinu. Kada je riječ o Radio Odžacima, osim na srpskom jeziku jednom tjedno emitiramo i emisije na slovačkom, mađarskom i romskom jeziku i to je tečevina koju bi valjalo očuvati«, kaže Lukić. U postaji je trenutačno četvero zaposlenika, troje radnika napustilo je poduzeće uz otpreminu od po 200 eura po godini staža koju isplaćuje država. U svom vlasništvu odžački radio ima zgradu u kojoj je i smješteno poduzeće. 
Radio Kulska komuna, odnosno  IPC Kula u okviru kojega radi ovaj radio (i jednom mjesečno se tiskaju novine Kulska komuna) je prodan i taj proces je okončan krajem rujna kada je Agencija za privatizaciju potpisala ugovor s jedinim zainteresiranim kupcem Radovanom Kovačem iz Kule, koji je postaju kupio za 3.500 eura. U razgovoru za naš list Kovač potvrđuje kako je potpisao ugovor s Agencijom za privatizaciju, ali da zbog nekih formalnosti poduzeće koje je kupio još nije preuzeo. Na naš upit može li poduzeće koje je kupio opstati bez redovitih mjesečnih dotacija iz općinskog proračuna koje su do sada  stizale, Kovač kaže kako ne vidi razloga da dio novca za ovo kulsko medijsko poduzeće i ubuduće ne stiže iz lokalne kase. »Radio Kulska komuna emitira program na jezicima nacionalnih manjina, što je i u interesu općine, koja će zato imati razloga financirati taj program«, optimist je Kovač. Kovač je kupio radijsku postaju s četvero zaposlenika, koja osim na srpskom program emitira svakodnevno na mađarskom i rusinskom jeziku, jednom tjedno na ukrajinskom i jednom mjesečno na njemačkom jeziku. Kako kaže, emitiranje ovih programa bit će nastavljeno. Inače, za Radio Kulsku komunu ovo je bila druga privatizacija, jer je poduzeće prvi put prodano 2007. godine, ali je poslije dvije godine  zbog milijunskih dugovanja privatizacija raskinuta. Cijena od 3.500 eura po kojoj je radijska postaja sada prodana je niska, jer praktički to poduzeće osim opreme i računala nema druge imovine.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika