Arhiv tekstova

Do sada je u Srijemu ovršeno i obrano oko 50 posto površina pod kukuruzom. Prema podacima Srijemske gospodarske komore, u Srijemu je ukupno zasijano 119 hektara merkantilnog i 299 hektara sjemenskog kukuruza. Prinos po hektaru iznosi oko 4,6 tona, ovisno od kategorije tla. Prema riječima stručnjaka, kiša koja je padala nije utjecala na usjev kukuruza, zbog suše koja je bila prisutna ovoga ljeta. Što se tiče individualnih gazdinstava, prinosi su manji i iznose 55 metara po jutru gdje je bilo kiša, a 40 na onim površinama gdje nije bilo padalina. Na površinama gdje je primijenjena bolja agrotehnika, gdje je bolja kvaliteta zemljišta i gdje je bilo malo kiše, prinosi su zadovoljavajući. Trenutna cijena kukuruza je 16 dinara za jedan kilogram bez PDV-a. Suša je uzela svoj danak po pitanju prinosa. Međutim, kako ističu proizvođači, do oprašivanja je ipak došlo. Svaka biljka uglavnom ima svoj klip čemu je najviše doprinijela agrotehnika, što je upravo i razlog većeg prinosa kukuruza na nekim parcelama gdje je prinos čak veći od višegodišnjeg prosjeka. Ipak, na samom početku berbe kukuruza u Srijemu, nije zahvalno procjenjivati konačan ishod i cijenu na tržištu. Ono u čemu se svi proizvođači slažu jest da je trenutačna cijena kukuruza niska, ali se nadaju da će se u narednom razdoblju stanje popraviti.

 

Razlike u prinosu

 

Do sada je na teritoriju općina Rume, Iriga i Inđije, koje su u nadležnosti Poljoprivredne stručne službe u Rumi, požnjeveno preko 70 posto površina pod kukuruzom. Iako su očekivanja bila da će prinos kukuruza u Srijemu biti smanjen i do 50 posto u odnosu na prošlu godinu, činjenice govore drugačije, pogotovo na onim parcelama gdje su primijenjene agrotehničke mjere. Prosječan prinos je sedam tona po hektaru, ali mogu se konstatirati i velike razlike u prinosu od parcele do parcele. On se kreće u rasponu od oko 3 do 3,5 tone po hektaru. »Na različit prinos je utjecao i raspored padalina tijekom ljeta, jer su ljetne kiše bile presudne za visinu prinosa. Osim toga, sve je ovisilo i od kvalitete zemljišta, primijenjene agrotehnike i izbora hibrida. Suša je utjecala na smanjenje roda, ali prosječan prinos nije loš. Bilo je proizvođača čije parcele je kiša bukvalno zaobilazila. Zabilježene su visoke temperature, a negdje je bilo i lošije zemljište i tu je suša uradila svoje. S druge strane, na površinama gdje je primijenjena bolja agrotehnika, gdje je bolja kvaliteta zemljišta i gdje je bilo malo kiše, prinosi su zadovoljavajući«, kaže Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe u Rumi. I poljoprivrednici potvrđuju stav stručnjaka da prinos i nije toliko loš koliko se očekivalo nakon ljetne suše. Kako nam navodi poljoprivrednik Jovica Stepanić iz Adaševaca, na oko 25 hektara pod kukuruzom vršidba u zrnu je krenula prije branja u klipu, a vlaga od 13 do 14 posto je neočekivano dobra, jer omogućava skladištenje žutog zrna. »Kukuruz je kod mene sazrio ranije, što je posljedica visokih ljetnih temperatura. Prinosi nisu toliko smanjeni koliko smo očekivali, osim na nekim parcelama u selu. U proljeće je bilo nejednakog nicanja, a svaka stabljika koja nije imala klip, utjecala je na smanjenje prinosa. One stabljike koje su dale nešto, nisu mogle generalno povećati prinos. Moj prinos je oko četiri tone zrna po jutru, pa mogu biti i zadovoljan«, kaže poljoprivrednik iz Adaševaca. O računici poljoprivrednici još ne govore. Kažu da se odavno ne može precizno računati koliko će seljak zaraditi na ratarskim kulturama, pa tako i na ovogodišnjem kukuruzu. Najveći problem predstavljat će skladištenje. Ove godine je mala vlaga zrna dobro došla i omogućava odlaganje. Uglavnom se mnogi poljoprivrednici odlučuju da ostave veću količinu kukuruza u zrnu. S obzirom da je trenutačna cijena 15 i 16 dinara za kilogram, prodaju kukuruza odložit će za kasnije kada im zatreba više novca za druge poslove.

 

Priprema za iduću sjetvu

 

Poslije skidanja kukuruza, slijedi i priprema zemljišta za druge kulture u ovisnosti od plodoreda i namjere proizvođača. Optimalan rok za početak sjetve pšenice je početak listopada. Poljoprivredni proizvođači kreću i u pripremu zemljišta, a stručnjaci preporučuju unošenje fosfora i kalija, nakon prethodno urađene analize. »Najsigurnije je ono gnojenje koje se isplanira nakon analize zemljišta, jer tada nema pogreške prilikom unosa gnojiva. Poslije toga se zemljište priprema za sjetvu. Često se primjenjuje reducirana obrada, ili klasična obrada oranjem. Ovih dana će se intezivirati radovi na žetvi jarih kultura, ali i na pripremi pred sjetvu ozimih usjeva«, ističe Goran Drobnjak. Poljoprivrednici s jačom i ozbiljnom mehanizacijom će zaoravati kukurizište, nažalost sitniji strojevi nemaju tu mogućnost, pa se ponovno može očekivati paljenje kukuruznih ostataka, što je kažnjivo zakonom. Ono što je ovoga trenutka najvažnije jest da se pesimistične pretpostavke zbog suše nisu ostvarile, a što se tiče cijene, ratari ističu da se o računici u poljoprivredi odavno ne može precizno računati, kako na ratarskim kulturama, tako i na ovogodišnjem kukuruzu.