Arhiv tekstova

Nakon što je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović 5. listopada raspisala parlamentarne izbore za osmi saziv Sabora od samostalnosti Hrvatske, koji će biti održani 8. studenoga, po objavi datuma počeo je teći rok od 14 dana za podnošenje kandidatura za parlamentarne izbore. Najkasnije do ponoći 19. listopada u Državno izborno povjerenstvo moraju prispjeti prijedlozi lista kandidata za saborske zastupnike, a potom DIP ima rok od 48 sati prihvatiti i objaviti pravovaljane liste za svaku izbornu jedinicu, te zbirne liste pravovaljanih kandidatura. Danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, počinje službena izborna promidžba, koja će trajati do ponoći 6. studenog.

Komentirajući za hrvatski Index odluku predsjednice Grabar-Kitarović, te procjenu utjecaja odabira upravo ovog datuma na izborni uspjeh najvećih hrvatskih političkih stranaka, analitičar  Anđelko Milardović je istaknuo kako je dobro da se izbori održavaju što ranije.

»Predsjednica je po svojoj slobodnoj volji odabrala datum i to datum koji paše i oporbi i vladajućima. Možda više paše oporbi, a manje vladajućima, zbog toga što bi još nešto vremena odgovaralo ovima na vlasti, kako bi mogli predstaviti postignuća iz proteklog razdoblja. Ali uzimajući sve u obzir, osobito stanje u društvu i krizu, mislim da je dobro da do izbora dođe što prije, pa da se napetost unutar društva i među društvenim grupama razriješi, da se artikulira u obliku izbora, pa da oni s najboljim programima i koji ostave najbolji dojam, preuzmu odgovornost za društvo i državu«, rekao je Milardović.

 

IZBORNE JEDINICE

 

U deset izbornih jedinica bira se po 14 saborskih zastupnika, dijaspora, tj. birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj XII. izbornoj jedinici. Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 11 izbornih jedinica saborski zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovima. Na izborni dan birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj po prvi put moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima, odnosno kojega preferiraju (preferirani glas). U XII. manjinskoj izbornoj jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani. Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjesta za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao i za članove posade pomorskih i riječnih brodova, te za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi i birače lišene slobode. 

Liste za izbor saborskih zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači, dok kandidate za saborske zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina. Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud.

 

VIŠESTRANAČKO ISKUS-TVO MODERNE HRVATSKE

 

Iskustvo moderne Republike Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su samostalno ili s političkim partnerima osvajali većinu u parlamentu.

Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, kada je država još imala oznaku – socijalistička. U to vrijeme Sabor je bio trodoman, a činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, većinu u sva tri vijeća osvojio je HDZ.

Na parlamentarnim izborima, odnosno izborima za Zastupnički dom u kolovozu 1992. godine, pobijedio je ponovno HDZ, kao i na sljedećim izborima u jesen 1995. godine. Uslijedili su parlamentarni izbori u siječnju 2000. godine, kada pobjeđuje koalicija šest stranaka predvođena SDP-om i HSLS-om, a HDZ odlazi u oporbu. Ta se stranka ponovno vraća na vlast u studenom 2003. godine, a zatim pobjeđuje i na izborima u jesen 2007. godine. U prosincu 2011. godine vlast na parlamentarnim izborima osvaja SDP-ova koalicija, a HDZ ponovno odlazi u oporbu.   

 

KAKO ĆE STRANKE VODITI KAMPANJU

 

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je izjavio da je jako zadovoljan 8. studenim, kao datumom izbora, jer se Hrvatska što prije treba riješiti agonije u kojoj se sada nalazi.

»Zemlja je u agoniji, gospodarstvo propada, ljudi se iseljavaju, sve je manji broj radnih mjesta, imamo sada imigracijsku krizu i moramo reći dosta«, rekao je Karamarko u izjavi za hrvatske medije. 

Neslužbena kampanja vodi se već mjesecima, a HDZ upravo ponovno obilazi sve izborne jedinice i predstavlja svoj izborni program. Nakon toga slijedi ona prava, politička kampanja u kojoj će mobilizirati svoje biračko tijelo. I u tom dijelu njihove kampanje bit će prisutne i gospodarske poruke, jer je gospodarstvo temelj njihova programa, ali će sigurno biti i onih koje su usmjerene protiv političkih suparnika. Kako se najavljuje iz Središnjice HDZ-a, u tom dijelu kampanje imat će skupove u najvećim gradovima, a završni skup će bit najvjerojatnije u Ciboni.

Tomislav Karamarko je i u Karlovcu, na nedavnom izbornom skupu za VII. izbornu jedinicu, predstavio predizborni program Domoljubne koalicije – Gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje: 5+ Hrvatska, i istaknuo da je ultimativni cilj domovinski zavjet Domoljubne koalicije snažno pokrenuti gospodarstvo.

»Podignut ćemo BDP godišnje za po pet posto, a iz fondova Europske unije, u sljedećem mandatu do 2019. godine, povući će se najmanje pet milijardi eura. S umanjenjem porezne presije omogućit će se mnogobrojne investicije. Snažno će se ulagati u prometnu i drugu infrastrukturu, u drugu tunelsku cijev kroz Učku, navodnjavanje, modernizaciju željezničke pruge i u modernizaciju luka. Gorski Kotar, Žumberak, Kordun i drugi naši zavičaji, bit će također izravno i neizravno obuhvaćeni investicijama, a njihova će se vlast posvetiti i jačanjem odnosa s Hrvatima u BiH«, rekao je Karamarko, dodavši kako neće dopustiti da se Hrvate dijeli i da se one izvan domovine zanemaruje. Uz tvrdnju da će obiteljska politika biti jedan od stupova njihove politike, potvrdio je da će obitelji za svako novorođeno dijete dobiti po tisuću eura, što je po Karamarkovim riječima, investicija države u budućnost.

U hrvatskim medijima prenijeti su i komentari drugih brojnih političkih stranaka i koalicija kojima se izražava zadovoljstvo datumom izbora, a hrvatski premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović je izjavio da je njegova koalicija spremna za izbore. Na pitanje kakvu kampanju očekuje, rekao je: »Hrvatska raste i nema povratka na staro«.

Na nedavnom stranačkom predizbornom skupu u Slavonskom Brodu, Milanović je ponovio kako je Hrvatska »danas uređenija, nego ikada u ovih 25. godina, s vladavinom prava«, a filozofiju HDZ-a usporedio s cajkama. »Cajke su za mene pojam švercanja i filozofije u kojoj se pjesma može napisati za pet minuta i svatko tko se dere može biti pjevač. To je filozofija HDZ-a«.

Posebno organiziranog predstavljanja izbornog programa koalicije Hrvatska raste neće biti. U SDP-u su odlučili da neće organizirati svečane prezentacije, kao što su to učinili u Domoljubnoj koaliciji, već su svoj program u cijelosti objavili na webu. Taj program je podložan raspravi i sugestijama građana, tako da svi oni koji imaju kompjutore i internet priključak mogu sudjelovati u javnoj raspravi. Program sadrži sedam ključnih cjelina, koje čine gospodarski rast i poboljšanje poslovne klime, standard i socijalna sigurnost, javni sektor, obrazovanje, infrastruktura, očuvanje okoliša, te regionalni razvoj i decentralizacija.