Arhiv tekstova

Na manifestaciji Europski tjedan gradova i regija Otvoreni dani 2015., koja se ove godine održava trinaesti put za redom u Bruxellesu (12.-15. listopada), u Europskom parlamentu održan je 13. listopada okrugli stol pod nazivom Understanding Vojvodina. Održavanje ovog okruglog stola organiziralo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje i Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka, u suradnji s Fondom Europski poslovi AP Vojvodine. 

Medijator okruglog stola bio je Franc Bogovic, član Europskog parlamenta, a u debate su se uključili i Ivan Jakovčić i Andor Deli, poslanici u Europskom parlamentu, kao i brojni drugi gosti koji su došli prisustvovati prezentaciji vojvođanskih institucija kulture nacionalnih zajednica. Sudionike okruglog stola pozdravio je i predsjednik Pokrajinske vlade dr. Bojan Pajtić, a u uvodnom dijelu obratio se pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić. Prezentaciji su prisustvovali i pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski i pokrajinski tajnik za znanost i tehnološki razvoj Vladimir Pavlov, navodi se u priopćenju Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje.

Cilj predstavljanja Vojvodine na okruglom stolu je da se kroz prezentacije rada šest profesionalnih ustanova kulture, Srba kao većinskog stanovništva, i tradicionalnih manjinskih zajednica Mađara, Rumunja, Rusina, Hrvata i Slovaka, čiji su jezici i pisma u službenoj uporabi u AP Vojvodini, prikaže multikulturalnost Vojvodine, kroz prizmu očuvanja i unapređenja, ali i prožimanja kulturnog naslijeđa i kulturnog stvaralaštva preko 20 nacija koje u njoj žive.

 

Poticanje interkulturnog dijaloga

 

Tim je povodom u svom izlaganju tajnik Slaviša Grujić rekao: »Autonomna Pokrajina Vojvodina je nacionalno heterogena sredina u kojoj živi preko 20 nacionalnih manjina i koja se uzima kao paradigmatičan primjer multinacionalnosti, multikulturalnosti i multilingvalnosti u Srbiji. Dvanaest od dvadeset nacionalnih vijeća nacionalnih manjina koje postoje u Republici Srbiji imaju svoje sjedište u Vojvodini, u službenoj uporabi u pokrajini je šest jezika – srpski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački i hrvatski. Pokrajinski javni servis – Radio-televizija Vojvodine emitira program na deset jezika. Skupština AP Vojvodine je zajedno s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina osnivač zavoda za kulturu pet nacionalnih manjina s ovog područja, specifičnog oblika manjinske samouprave za očuvanje i unapređenje kulture nacionalnih manjina, koji su jedinstven primjer u okruženju.

Mi u Pokrajinskom tajništvu za kulturu i javno informiranje potičemo interkulturalni dijalog i uspostavljanje stabilnih veza između ovih zajednica, pružamo mehanizme za razmjenu kulturnih sadržaja između pripadnika različitih nacionalnih zajednica. Nama je važan suživot, gdje pripadnici različitih nacija žive i stvaraju jedni s drugima, a ne jedni pokraj drugih. Na godišnjoj razini naše tajništvo sufinancira preko 350 projekata iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva 19 nacionalnih zajednica i interkulturalnih projekata u AP Vojvodini, u koje spada izdavaštvo na jezicima nacionalnih manjina, zaštita kulturnog naslijeđa, priprema i izvođenje premijernih predstava i repriza kazališta koja izvode predstave na mađarskom, romskom, rumunjskom, rusinskom i slovačkom jeziku. Ima 9 profesionalnih kazališta nacionalnih manjina, a sufinanciraju se i tradicionalne manifestacije. Osim toga, financiramo redovitu djelatnost kazališta u Subotici koje ima program na 3 jezika, izdavačke ustanove na mađarskom jeziku, i rad zavoda za kulturu manjina. Sredstva za kulturu nacionalnih zajednica Vojvodine sudjeluju s oko 33 posto u ukup-nim sredstvima osiguranim za programe-projekte kulturnog stvaralaštva na godišnjoj razini. U oblasti informiranja Tajništvo izdvaja 67 posto proračuna za medije na jezicima nacionalnih manjina. Financiramo medije na 8 manjinskih jezika, ukupno 22 izdanja«, rekao je Grujić.

 

Predstavljeni i zavodi za kulturu nacionalnih manjina

 

Odlukom Skupštine AP Vojvodine 2008. godine osnovani su zavodi za kulturu vojvođanskih Hrvata, Mađara, Rumunja, Rusina, Slovaka a djeluje i Zavod za kulturu Vojvodine, koji je osnovan 2003. godine s ciljem da njeguje i promovira suvremene kulturne strategije, istražuje mogućnosti primjene i razvoja novih kulturnih modela u Vojvodini, umrežava postojeće institucije kulture i afirmira multikulturalnost, kao privilegij vojvođanskog konteksta.

Predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, vojvođanskih Mađara Martina Gondi, vojvođanskih Rumunja Todor Ursu, vojvođanskih Rusina Sergej Tamaš, vojvođanskih Slovaka Milina Sklabinski predstavili su aktivnosti i rad zavoda iznoseći planove i projekte koji su u planu, kao i probleme s kojima se susreću. Uime Zavoda za kulturu Vojvodine i o njegovim aktivnostima govorio je Dragan Ilić, projektni menadžer i suradnik za međuregionalnu suradnju.