Arhiv tekstova

Delimir Rešicki (1960.) književnik je, esejist, rock kritičar, najznačajniji pjesnik uopće, postmodernoga hrvatskoga pjesništva. Uvršten u niz antologija i pregleda hrvatske poezije i proze. Kao samostalne knjige objelodanio: »Gnomi« (poezija), Zagreb, 1985., »Tišina« (tekstualna potraga), Osijek, 1985., »Sretne ulice« (poezija), Osijek, 1987., »Die, die my darling« (poezija), Zagreb, 1990., »Sagrada familia« (proza), Zagreb, 1993., »Ogledi o tuzi« (esejistika), Zagreb-Osijek, 1995., »Knjiga o anđelima« (poezija), Zagreb,  1997., »Bližnji« (prikazi i ogledi) Osijek, 1998.

Mjesto koje danas zauzima poezija i proza Delimira Rešickog, mjesto je poetičkog oslonca mnogih mlađih autora prijelaza osamdesetih u devedesete. Rešicki u svojim pjesmama pokazuje izniman osjećaj za spajanje fluidne blagosti i intenzivne, gotovo tragične tamnosti. Taj će susret tamnoga i intenzivnoga s blagošću, utjeloviti poetiku prve mu zbirke pjesama, naslovljene »Gnomi«, dok se njegova sljedeća knjiga »Tišina«, dade prepoznati kao jedno od rijetkih mjesta u književnosti osamdesetih, na kojemu se pohranjuju i tragovi A. B. Šimića i rock and rolla. Posebnu pozornost izazvala je zbirka »Sretne ulice«, nakon koje je uslijedio već spomenuti niz odgovora drugih autora na snažnu  i inspirativnu intermedijalnu vrpcu, koju je nudila ta knjiga. Književnost koja nastaje krajem stoljeća rezultat je kondenziranja iskustava medija, te se sve više govori o transmedijalnosti kao pojmu koji podrazumijeva korespondenciju literatura »ne samo s vizualnim medijima, već i sa svim drugim oblicima medijski posredovane stvarnosti uz izravno referiranje na zbilju«, kako piše Sanja Jukić u svom tekstu »Transmedijalnost u poetici Delimira Rešickog«. U istom tekstu  upozorila je na korespondenciju s audiovizualnim medijima (rock.glazba, film, video), te načelo citatnosti, kao temeljna načela gradnje  tekstova ovog spisatelja. U njegovoj književnoj proizvodnji postoji tendencija žanrovske nedefiniranosti tekstova i intertekstualna pozicija, te fragmentarnost iskaza. Poetika Rešickog upućuje na sinkretizam postmodernoga vremena i njegovu sklonost detabuiranju. Za razumijevanje ovakovoga koncepta poezije i proze, potrebno je uputiti na situaciju u književnosti za koju Branko Čegec kaže da je zahvaćena procesom među-žanrovskoga prožimanja, te »da smo sve bliži situaciji kada ćemo morati češće govoriti o sintetičkoj literarnoj vrsti, u kojoj ćemo prepoznavati naučene simptome, ali koje nećemo moći jednostavno zvati romanom, pjesmom ili pričom«.

Delimir Rešicki je član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog novinarskog društva. Živi u Osijeku.

 

 

SRETNE ULICE

 

II.

 

ovaj je trg

maloumni trgovački papir

sumrak tek repetiran plebiscit svjetlosti

mirno

mekim šumovima erotičnog šinjela

potpisan u tvojim prohladnim venama

 

tamo gdje prestaje đubrište

niču montažne cvjećarne

u kojima se prodaju nezaboravna slova:

tvoje sunčane naočale

ekstatičan rafal

umilna gitareska ljeta

njegov dugi, dugi revolverski poljubac

uspavan na barikadama

kiromant con bendit

u barkama tvoje usne

na otvorenoj pučini

 

IV.

 

na svome hrbatu

po svojim stegnima

u haustoru u komu su klinci

vulvu naslikali kao romboid

kineskog zmaja po sredini svemira

u koga se vinula valera

na svome stomaku

po svojim očima

po zemljovidima mehaničara

koji putuju zemljom

otkupljujući užad

satkanu od tvojih bespolnih glasnica

na svome potiljku

po aortama ljubavnika

u kojima ključaju

taximetri otmjene prostitucije

kada suludi sekreti jeseni

plaču u očima prodavača kino karata

za brončanim prahom božanske grete

koja cijele noći obilazi napuštenu dvoranu i

s ulegnutih stolica

otire tragove svojih usana

i nikada neće umrijeti

na formularima u čijim se pagodama

specijalno testiraju inteligencija i

kičmena moždina

po grilandama i gondolama

smirenim

slikovnicama predgrađa

sasvim blizu k tebi

kako bih mogao gledati

kako se u teškim mukama

ispod mirne površine vode

rađaju koralji i genocid

 

zato napiši, napiši me

bilo čime ulico

pisati znači depilirati

tvoje podatne jezike

 

 

 

Pripremio: Z. S.