Arhiv tekstova

Ustav jedne zemlje je najviši pravni akt, iz njega proizlaze zakoni, određuje se tip državnog uređenja i teriotorijalne organizacije, simboli države, prava građana itd. Svi stručnjaci se slažu da »nije baš zdravo« svakih desetak godina mijenjati ustav. Ako računamo od 1947. godine, kada je donesen prvi Ustav (tada) Narodne Republike Srbije, do 1989. Ustav je nekoliko puta mijenjan. Nakon »događanja naroda« i »jogurt revolucije«, raspada SKJ, politička elita Socijalističke Republike Srbije odlučila je da i ona prekine s prošlošću, i 28. rujna 1990. godine donijela Ustav Republike Srbije. Ustav iz 1990. godine, (tzv. Miloševićev ustav, nakon što je »Srbija iz tri dela« ponovo ujedinjena i autonomije pokrajina svedene su na minimum), ovako definira pojam pokrajine (od čl. 108 do 112). Usput, od tog vremena imali smo bar jedan Ustav.

Članak 108.: Autonomne pokrajine obrazovane su u skladu s posebnim nacionalnim, historijskim, kulturnim i drugim svojstvima njihovih područja. Građani u autonomnoj pokrajini samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju dužnosti utvrđene Ustavom i zakonom. Teritorij autonomne pokrajine utvrđuje se zakonom.

Članak 109. st. 7. i 8:  Republika Srbija može zakonom povjeriti autonomnoj pokrajini vršenje pojedinih poslova iz okvira svojih prava i dužnosti i prenijeti joj sredstva za te poslove. Autonomnoj pokrajini pripadaju prihodi utvrđeni zakonom.

Članak 110: Statut je najviši pravni akt pokrajine kojim se, temeljem Ustava, utvrđuju nadležnosti  autonomne pokrajine, izbor, organizacija i rad njezinih tijela i druga pitanja od interesa za autonomnu pokrajinu«. 

Otprilike u to vrijeme bio sam zastupnik u Skupštini APV od 1992. do 1996. godine i zato znam da je ovo uglavnom bilo mrtvo slovo na papiru. Naime, kada smo pokretali neka pitanja važna za Vojvodinu, uglavnom  smo dobili odgovore u  stilu »u pravu ste, ali nemojte sada talasati, vidite kakva je situacija na Kosovu i Metohiji«. Čak i na takva »banalna pitanja« koliko Vojvodina uplaćuje u centralnu kasu, i koliko dobija nazad, za četiri godine nikad nismo dobili odgovor. Ili, primjerice, kada su svake godine pisani izvještaji o ostvarenju manjinskih prava, nikad nisu spominjani Hrvati. Na upit »zašto?« redoviti odgovor je bio: »pa mi smo s njima u ratu«. »Znači li to, onda«, pitali smo, »da oni stanovnici koji se tako izjašnjavaju,  nemaju ni osnovna ljudska prava«? Naravno, odgovora od dužnosnika nije nikada bilo. Skupština APV (skupa sa zastupnicima SPS-a, koji su činili većinu), uputila je niz prijedloga za izmjenu članova nekih nama važnih zakona npr. o poljoprivredi, šumarstvu  ali nijedan prijedlog nije prihvaćen, niti smo dobili odgovor zašto.

U ime »jedinstva«  vršena je centralizacija, ukinute su npr. Vojvodina šume, u eri obećanja »Brzih pruga Srbije« (BPS) ukinut je i ŽTO Novi Sad, odustalo se od izgradnje zajedničke željezničke stanice s Republikom Mađarskom (za ovu su se plaćali penali u švicarcima), najsuvremenija kompozicija (tzv. poslovni vlak) za Beograd, »prekomandovana« je na druge pruge, izvan Pokrajine itd. Rezultate ove »racionalizacije« vidimo svi koji putujemo vlakom (brzi vlak ide četiri-pet sati do Beograda), ali zato su ponovno aktualni projekti tipa BPS, ujedinjavanje Elektroprivrede itd. 

 

Aktualni Ustav

 

Važeći Ustav (2006) ne poznaje pojam regija, nego pokrajinu, što bi mu došlo na isto. Pojam pokrajine je malo drugačije definiran u čl. 182.  »Autonomne pokrajine su autonomne teritorijalne jedinice osnovane Ustavom, u kojima građani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju. Republika Srbija ima Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija. Suštinska autonomija Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija uredit će se posebnim zakonom koji se donosi po postupku predviđenom za promjenu Ustava.« (Suštinska autonomija, koliko je meni poznato, zasad nije definirana, a u definiciji je sada izostavljen bitan dio koji glasi: »u skladu s posebnim nacionalnim, historijskim, kulturnim i drugim svojstvima njihovih područja«. U to doba kriza na Kosovu uveliko se rasplamsala, možemo se pitati: koju poruku je nosio »novi Ustav«?).

Ustav iz 2006. godine ima i neke druge interesantne novine u odnosu na prethodni Miloševićev Ustav.  O tome u sljedećem nastavku.