Arhiv tekstova

Ako je naša osnovna tema, analiza mogućnosti regionalizacije Republike Srbije, onda je red da definiramo i pojam regije. Vjerujem, da prosječni poštovani čitatelj, pod ovim pojmom podrazumijeva neka u javnosti poznata područja kao što su Bačka, Srijem, Šumadija itd. U Velikom rečniku stranih reči i izraza (Klajn i Šipka, 2006/1049), pojam, regije ovako je definiran: regija (lat. regio) »Područje, oblast, kraj jedne države, koja je izdvojena kao geografska, historijska, kulturna posebnost, regija«; ovo je manje više definicija koja najviše odgovara određenim geografskim područjima, kao što smo rekli (slična, ili identična definicija je i u hrvatskom ili mađarskom rječniku stranih izraza), ova definicija ima elementa i povijesnosti i kulture, ali mu nedostaju izvjesni politički-upravni elementi. 

 

Kako sociolozi definiraju regiju? 

 

U zborniku Regioni i regionalizacija – sociološki aspekti (Sokolovska i Marinković, 2012) Radivoj Stepanov i Ana Nešić ukazuju da pojam regija (lat. regio; engl. region; njem. Region) postoji u svim europskim jezicima i ima veoma dugu povijest. Oni navode autore po kojima su regije i regionalni koncepti organiziranja ljudske zajednice mnogo stariji od suvremenih država (nacionalnih država i država nacija): Regija u tom etimološkom smislu označava »prepoznavanje vlastitog prostora koji najoptimalnije izražava i ostvaruje interese dane zajednice... Otuda pojam ‘regija’ podrazumijeva oblik organiziranja ljudi koji se nalaze na pola puta između lokalnih zajednica i (nacionalnih država)« navodi Keveždi (Keveždi, S-krS/59). I sam Keveždi primjećuje da je ova definicija nejasna i manjkava, jer joj nedostaje pojam (samo)upravljanja određenog prostora regije. Naime otkada su se ljudi udružili u familije, a familije u pleme, a plemena u plemenski savez, svako pleme je imalo svoj »teritorij«, na kojem je vršio obradu zemlje, gajenje životinja, lov,  ribolov itd., znači imao je »vlast tj. upravljanje« nad tim teritorijem i do sukoba je dolazilo, u slučajevima kada je neko drugo pleme naišlo u tu oblast, u želji da otme bogatstvo, žetvu, stoku, žene itd. Ovo je zapravo jedan od arhetipova organiziranja ljudi i ljudskih zajednica (ali i životinja) objašnjeno na vrlo uprošćen način.

 

»Europska« definicija regije

 

Najsuvremenija definicija regije nalazi se u Europskoj povelji o regionalnoj autonomiji: »Regija je teritorijalno tijelo javnog prava ustanovljen na nivou neposredno ispod nivoa države, s političkom samoupravom (čl. 1, st. 1). Regija će imati vlastiti ustav, statut autonomije ili drugi zakon koji će činiti dio pravnog poretka države na najvišem nivou, kojim će u najmanju ruku, biti ustanovljena njegova organizacija i nadležnosti. Status neke regije može biti promijenjen jedino u suradnji s tom regijom. Regije koje se nalaze u istoj državi mogu imati različiti status, u skladu sa svojim povijesnim, političkim, socijalnim i kulturnim karakteristikama... regija je izraz posebnog političkog identiteta, koji može imati veoma različit politički oblik, odražavajući demokratsku volju svake regije da usvoji oblik političke organizacije koji smatra najpovoljnijim. Regija će financirati i kadrovski popuniti svoju administraciju, i usvojiti simbole za svoje predstavljanje (čl. 1, st. 2, 3, 4)«. Europska povelja o regionalnoj autonomiji nedvosmisleno potvrđuje da je ideja regionalizma jedna od strateških ideja izgradnje cjelokupne Europe. Regionalna i lokalna samouprava postaje sve snažnija čak i u tradicionalno centralističkim državama u okviru EU... Zapravo regionalizam, baziran na autonomiji i subsidijarnosti predstavlja jedan od imperativa suvremenog razumijevanja državne organizacije.« tvrde Aleksandra Đurić-Bosnić i Milorad Đurić (S-krS/6-7). Ovakva pomalo komplicirana definicija regija u Povelji je razumljiva, jer se Europa polako ujedinjuje, granice postaju prohodnije, stvara se jedna »supra administracija« itd. Ali gdje smo mi (većinci ili manjinci, iliti »građani i građanke«), koji živimo u jednoj »nedovršenoj nacionalnoj državi« što o tome kažu najviši pravni akti; Ustavi: iz 1992 i 2006. godine  i najnoviji Zakon o regionalnom razvoju? O tome u sljedećem nastavku.