02.10.2015
Promidžba turističkog potencijala regije
U hotelu Termal u Vrdniku svečano je otvoren 23. rujna, treći po redu Međunarodni festival dokumentanog filma turizma i ekologije u organizaciji Udruženja filmskih, TV i radio stvaralaca Srem film. Festival Srem film fest svečano je otvorila ataše za suradnju francuskog veleposlanstva u Beogradu Virzini Manfroni. Festival je održan u devet gradova srpskog i hrvatskog dijela Srijema: Banjem Vrdniku, Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, u Rumi, Srijemskoj Mitrovici, Nijemcima, Inđiji, Srijemskim Karlovcima, Staroj Pazovi, Iloku i Vukovaru.
U okviru svečanog otvorenja festivala otvorena je i izložba fotografija Nacionalnog parka Fruška gora pod nazivom Sve dobre stvari su divlje i slobodne. Tijekom četiri dana trajanja festivala predstavljeno je 68 filmova, 58 u konkurenciji iz 35 zemalja s pet kontinenata. Festival na prvom mjestu predstavlja promociju dokumentarnih filmova koji obrađuju područja turizma i ekologije, ali pored toga cilj je i promicanje kulturnog naslijeđa regije, ali i cijelog planeta kao osnova za razvoj turizma. Ekološkim se temama želi utjecati na svijest stanovništva o potrebi poštovanja i čuvanja prirode.
PODRUČJA KOJA POVE-ZUJU LJUDE
Prema riječima organizatora, direktora Srem film festa Igora Čolaka, time što se manifestacija održava u mnogim gradovima Srema (Srbija) i Srijema (Hrvatska), ove godine u svijet svi skupa šalju još jednu poruku... jer turizam i ekologija su oblasti koje povezuju ljude, baš kao i festival Srem film fest, autore filmova na koje će prema njegovim očekivanjima njihovo gostoprimstvo ostaviti snažan dojam: »Srem film fest ima dvojaku ulogu. Na prvom mjestu je to promidžba dokumentarnog filma i turizma, a na drugom mjestu je promidžba regije gdje se Srem film fest odvija. Izuzetno mi je veliko zadovoljstvo najaviti da se ove godine Srem film fest odvija u 9 gradova srpskog i hrvatskog Srijema. Odziv ovih gradova mi govori kako smo na pravom putu prezentiranja turističkog potencijala ove regije. Na prvom mjestu mislim na kulturno naslijeđe, a na drugom mjestu mislim na ekološki interesantnu destinaciju. Srijem je izuzetno bogata regija kada je u pitanju potencijal za razvoj turizma, ali nažalost o tome čovjek i domaće stanovništvo malo znaju«, istaknuo je Igor Čolak.
Ove su godine po prvi put u okviru Srem film festa bili aktivni sudionici iz Republike Hrvatske. Četvrtog dana festivala 25. rujna organiziran je posjet sudionika Muzeju vučedolske kulture u Vukovaru i Iločke tvrđave, kada je održan i okrugli stol na temu Kulturno naslijeđe kao osnova za razvoj turizma.
»Želja nam je i u sklopu buduće prekogranične suradnje između Srbije i Hrvatske pokriti i jedan dio zapadnog Srijema u Hrvatskoj i dio Srijema u Srbiji. Tu držimo da imamo dosta pozitivnih pomaka u suradnji svih sudionika i na polju kulture i sporta i gospodarstva i mislim kako dolazi vrijeme kada ćemo sve te aktivnosti moći obuhvatiti. Mislim da su upravo ovakve manifestacije, kao što je Srem film fest, dobra prilika i da to operativno održimo i da se nađemo i u Srbiji i u Hrvatskoj i u konačnici neke stvari usmjerimo prema boljoj budućnosti. Ovo je početak i vjerujem da će taj početak naići na dobar odjek. Na tome radimo i vjerujem da ćemo iduće godine imati puno više filmova i puno više interesiranja za Srem film fest, s obiju strana granice«, rekao je Ivica Klem, načelnik Općine Nijemci.
POMAK PREKOGRANIČNE SURADNJE
U filmskoj selekciji sudjelovalo je 58 dokumentarnih filmova, a 2 filma prikazana su počasno u Vrdniku, u čast Jovanu Jovičiću, gitaristu svjetskog glasa iz Vrdnika. Prikazivanjem tih dvaju filmova, željelo se ukazati na značaj tog plodnog skladatelja koji je napisao brojna solistička djela za gitaru, skladao za kazalište, film i radio, kao i na njegovu značajnu pedagošku djelatnost zahvaljujući kojoj je klasična gitara u Srbiji i u nekadašnjoj Jugoslaviji u drugoj polovici dvadesetog stoljeća doživjela veliki procvat. O tome nam govori redatelj dokumentarnih filmova i izbornik festivala Vladimir Perović.
»Ta dva filma su dosta stara, a njegova glazba je u njima dominantna. Što se tiče filmova u projekciji, mi u Srem film festu radimo malo drugačije nego drugi festivali, ne otvaramo slobodni poziv, nego je taj poziv otvoren sve vrijeme. Tijekom čitave godine skautski prebiram po festivalima, raspitujem se kod kolega, pratim studentske kampove i odatle okupim 600-700 naslova od čijih sinopsisa napravim triazu od nekih 200-250 filmova. Što se tiče Srbije i Hrvatske, napravili smo divan pomak preko granice. Dok se mnogi zatvaraju u granice, mi smo prekoračili i to ne osvajački, nego da bismo pokazali kako su kultura i prostor prirode objedinjeni i kako u njemu granice ne mogu postojati«, rekao je Perović.
PROMICANJE GEOPARKOVA
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životnog okoliša je u cilju očuvanja, zaštite i održivog korištenja geodiverziteta Republike Srbije, utvrdilo listu potencijalnih prostora za uspostavljanje geoparkova u Srbiji. Jedna od destinacija je i Fruška gora. Manifestaciji Srem film fest pripala je čast upravo promicati inicijativu navedenog ministarstva, za formiranje geoparkova Srbije, među kojima će jedan obuhvatati Frušku goru.
Slobodan Puzović, pokrajinski tajnik za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša istaknuo je kako Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša podupire zaštitu i korištenje prirodne i kulturne baštine na teritoriju Vojvodine i već dvije godine je partner Srem film festu u okviru organizacije Međunarodnog festivala dokumentarnog filma turizma i ekologije.
»Mi smatramo kako je podrška ovakvom festivalu od suštinskog značaja. Da se na ovaj način prirodna, kulturna, duhovna vrijednost, tradicija i običaji lokalne zajednice približavaju narodu i da im kroz filmske umjetnike prikazuje koliko je važno čuvati tu prirodnu kulturnu i duhovnu baštinu i njegovati je. Priroda i umjetnost ne poznaju granice. Tu se ljudi umjetnici i ljudi koji se bore za zaštitu prirode i zaštitu životnog okoliša najbolje povezuju, pronalaze zajednički interes i surađuju, na dobrobit prirode i lokalne zajednice«, rekao je Puzović.
Zatvaranje festivala i uručivanje nagrada održano je 26. rujna u hotelu Termal u Vrdniku. O nagradama je odlučivao žiri u sastavu: David Fedele iz Australije, Meri Bilić iz Srbije i Branko Vilus iz Hrvatske. Gran pri ove godine na Međunarodnom festivalu Srem film fest pripao je filmu House in the fog autora Mokhtara Namdara iz Irana. U području ekologije zlatna Bubamara pripala je filmu Ova zemlja je naša zemlja autora Sai Kong Kham iz Mijanmara, srebrna filmu Propovjednik sa farme, autora Henrika Mennandera iz Finske, a brončana filmu Godovi autorice Kristine Rigove iz Slovačke. Posebnu pohvalu za ekološki film dobio je film Trska autora Turgaja Kurala iz Turske. Zlatnom Bubamarom za turistički film nagrađeno je ostvarenje Milja za miljom autora Jamesa K. Martina iz Argentine, srebrnom film Autofokus Borisa Poljaka iz Hrvatske, a brončanom Ringišpil, čiji je autor Luka Popadić iz Srbije. Posebna pohvala za turistički film pripala je filmu Vreme Hasana Arnautovića iz Bosne i Hercegovine, a dodijeljene su i diplome za TV izraz, a svoje favorite su izabrali suradnici festivala.