Arhiv tekstova

Dinamika punjenja gradske kase pokazala je da je u prvoj polovici ove godine plan ostvaren tek s 35 postotaka, što znači da će, ukoliko se taj trend nastavi, na koncu godine gradski proračun u Somboru biti kraći za 30 posto od sredstava planiranih kao prihod u ovoj godini. Na skupštinskom zasjedanju, na kome se, očekivano, usvajao prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna, čulo se da su u prvih šest mjeseci prihodi od poreza na zarade manji za 139 milijuna dinara. Iznenađenje? Ne. Kako bi i moglo biti kada ove godine u Somboru samo knjižimo nove nezaposlene, koji sa svojih radnih mjesta u propalim tvornicama dopunjavaju ionako podugačak popis nezaposlenih. Prvi su na burzu stigli radnici, njih šestotinak, iz nekadašnje perjanice somborskog gospodarstva Tvornice akumulatora Sombor. Kao i ostale kule od karata Miroslava Bogićevića i ona je završila u stečaju. Moram priznati da je gradonačelnik Sombora Saša Todorović bio u pravu kada je na već spomenutom skupštinskom zasjedanju rekao da je u vrijeme neke druge vlasti Tvornica akumulatora bila nedodirljivi bastion. Sjećam se i ja posjeta visokih političkih zvaničnika koji su ovu tvornicu obilazili kao primjer dobre privatizacije i kao primjer dobrog poduzeća koje širi svoju proizvodnju i upošljava nove radnike. Sjećam se i nas novinara koji smo pisali afirmativne tekstove o novim investicijama, prošrenju proizvodnje, poslovnim uspjesima. Poslije njih su na red, točnije na burzu rada, stigli radnici Tvornice obuće Boreli, njih oko 400. I za to je gradonačelnik Todorović krivca našao u bivšoj vlasti. No, ja bih rekla da je tu problem mnogo složeniji, jer riječ je o poduzeću koje je nastalo nakon raspada nekadašnje države, izdvajanjem iz Kombinata Borovo. Da ne širim sada priču o sukcesiji, ono što je bitno je konačni epilog, a to je novih 400 nezaposlenih. Kako sada stvari stoje, u ništa boljoj poziciji nije ni 250 radnika Poljoprivrednog poduzeća Graničar. ‘Čerupaju’ ih povjerioci, kupaca za njih još nema, a nemaju niti neki ‘miraz’. Ogromni dugovi i ni hektar zemlje. I kada smo već kod zemlje, da se vratim na minus u gradskom proračunu. Jedan od razloga tog minusa je i 50 milijuna dinara manji prihod od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, očekivalo se (i planiralo) mnogo više, a možda bi toga više i bilo da je grad održao licitaciju za izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta. A licitacije nije bilo, jer se čekao rasplet oko već spomenutog Graničara i Poljoprivrednog poduzeća Aleksa Šantić. I poslije svega, tu smo gdje smo.