Arhiv tekstova

IPARD program je pretpristupni program Europske unije i Hrvatska je taj program mogla koristiti od momenta kada je postala kandidat za članicu EU, odnosno u proračunskom razdoblju 2007.– 2013. godine. S obzirom da je status kandidata za EU konačno dobila i Srbija, sredstva iz IPARD fonda moći će koristiti tek u ovom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Europske unije (2014.–2020.), a očekuje se da prvi natječaji budu raspisani početkom iduće godine. Praksa Hrvatske i Slovenije pokazala je kako su prve dvije godine zbog nesnalaženja obično izgubljene godine, a da se to ne bi ponovilo i Srbiji, dragocjeno je naučiti nešto iz njihovih pogrešaka. To je i razlog što je u Somboru nekoliko konzultantskih kuća uz potporu austrijske Agencije za obrazovanje i zapošljavanje (SEED) organiziralo seminar na kome je bilo riječi o iskustvima Hrvatske u IPARD programu.

 

POUKA NA TUĐIM POG-REŠKAMA

 

Ono što je do sada poznato je cifra od 175 milijuna eura koje će kroz IPARD programe moći koristiti Srbija, ali još nisu poznati detalji natječaja, pa samim tim ni to u kojim će se oblastima ovaj novac moći trošiti. Ipak, očekuje se da natječaj za Srbiju bude sličan onome koji je imala Hrvatska, te iskustva Hrvatske mogu biti dragocjena. »Hrvatska je godišnje imala po 30 milijuna eura, ali rekao bih da za to nismo baš najbolje bili pripremljeni. Prve natječaje nismo najbolje iskoristili, ali je zato kod ovih posljednjih natječaja IPARDA bilo više projekata nego što je bilo novca. Najveći problemi bili su imovinsko pravni odnosi, papirologija i nevjerica ljudi da će im netko dati novac. Međutim, kada smo odradili nekoliko uspješnih projekata onda je ipak ta priča krenula. Prije samog podnošenja zahtjeva za novac svatko tko aplicira na ta sredstva treba znati svoj razvojni plan, što želi uraditi i tek onda treba gledati na koji način to može financirati. U Hrvatskoj je bio slučaj da su ljudi gledali što se financira i prema tome su pravili svoje planove, a nisu gledali dugoročni razvoj svog poduzeća. S obzirom da smo sličnog mentaliteta prepostavljam da će to biti i ovdje slučaj. To nije dobro. Najbitnije je da neki potencijalni korisnik tih sredstava zna gdje je danas i što želi sutra«, kaže Marko Mrkalj, konzultant Okorak Slavonski Brod. Na sreću, svjesni su u Srbiji da europski novac neće dobiti na pladnju, pa se za početak 2016. godine, za kada je najavljeno otvaranje prvih natječaja namjeravaju temeljito pripremiti. Jednu od takvih mjera poduzima Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu. »Otvara se jedan izdašan fond za naše poljoprivrednike, koji će omogućiti da se naša poljoprivredna proizvodnja podigne na višu razinu. Naša je obveza prijenos informacija koje se tiču IPARD programa i zato ćemo obučiti 85 savjetodavaca. Oni će biti obučeni pomoći poljoprivrednicima da dobiju što više novca iz ovog programa. Praksa je pokazala kako zemlje iz okruženja nisu mogle na početku privući ni 50 posto od ukupnog iznosa, ali s obzirom da smo posljednji u okruženju koji možemo koristiti taj fond, na nama je što više pouka izvući iz njihovih pogrešaka«, kaže Slobodan Teofanov, pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu.

To što u pogledu IPARD programa Srbija može učiti na pogreškama Hrvatske i Slovenije kao prednost vidi i dr. sc. Hugo van Veghel, ravnatelj Tara International Consalting iz Novog Sada. »Očekujem da će početak IPARD programa u Srbiji biti jači nego u drugim zemljama, ali samo ukoliko se ljudi dobro pripreme. Nedovoljna pripremljenost je jedan od problema koji se generalno javljao kod korištenja sredstava EU fonova. Zato je važno dati informacije kako se što bolje pripremiti do otvaranja natječaja. Uočili smo kako na početku zemlje izgube barem dvije godine dok se ne snađu i mi zato pokušavamo to u Srbiji preduprijediti. Što se više novca uzme na početku, to će postotak iskorištenosti dostupnih fondova biti veći«, kaže van Veghel.

 

PRAKSA

 

Hrvatska je imala nekoliko oblasti u koje su se mogla uložiti sredstva iz IPARD programa, ali je po Mrkaljevim riječima najviše uloženo u poljoprivredu i to za podizanje višegodišnjih zasada i povećanje kapaciteta farmi, zatim u preradne kapacitete. »Posebno su se dobro pokazale općine koje su kroz mjeru 301 (poboljšanje i razvoj infrastrukture) potrošile sva dostupna sredstva«, kaže Mrkalj, koji spada u konzultante koji u Hrvatskoj imaju najviše odobrenih projekata. 

A primjeri odobrenih projekata u Hrvatskoj pokazuju kako se kroz IPARD program neke investicije mogu financirati i sa sto posto. Takav je primjer izgradnja i opremanje pročistača otpadnih voda u općini Bale, a uloženo je 3,5 milijuna kuna. Projekti  vezani za turističku ponudu i izgradnju apartmana sufinancirani su s 50 posto. U istom postotku sufinancirani su i projekti vezani za izgradnju pogona za preradu i skladištenje voća i povrća, nabava opreme za berbu voća i povrća...

 

NOVAC, ALI I KONTROLA

 

IPARD program je namijenjen ruralnom razvoju. Još konkretnije bilo bi da su sredstva iz ovog programa namijenjena, prije svega, za uspostavljanje instutucionalnih struktura i da su praktički priprema za korištenje mnogo značajnijih fondova koje na raspolaganju imaju zemlje članice EU, ali i priprema za uvođenje strožijih pravila koja važe za sve članice EU. Novac iz IPARDA može biti iskorišten u devet različitih oblasti, koje su podijeljene u tri skupine. Prva skupina je unapređenje tržišne efikasnosti, konkurentnosti i uvođenje standarda EU i provodi se kroz tri mjere – investicije u poljoprivredna gazdinstva, potporu za uspostavljanje organizacija poljoprivrednih proizvođača i investicije u preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Druga skupina podrazumijeva pripremne aktivnosti za primjenu agroekoloških mjera, a pod time se podrazumijeva  organska proizvodnja, učinkovitija  primjena gnojiva, kao i uvođenje novih kultura koje nisu ekonomski isplative. I na koncu treća skupina koja podrazumijeva razvoj ruralne ekonomije i to kroz unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture (vodoopskrba, cestovna infrastruktura...) i proširivanje gospodarskih aktivnosti na selu. Važno je reći kako prilikom sudjelovanja na natječju poljoprivredni proizvođači moraju osigurati pun iznos investicije. To je preduvjet da bi zainteresirani poljoprivrednik uopće mogao sudjelovati na natječaju. No, tu je tek početak. Važno je znati kako planirana investicija može početi tek kada se projekt odobri. Svaka investicija mora trajati najmanje pet godina, što konkretno znači da se u tom periodu primjerice  izgrađeni objekt ne smije otuđiti i ne smije se dati u najam ili mu promijeniti namjenu. Kroz IPARD program refundira se 50, a u nekim slučajevima i do 70 posto uloženih sredstava, naravno uz pravdanje svakog utrošenog dinara. I sve to uz rigoroznu kontrolu, koja počinje prije isplate sredstava, pa do krajnje kontrole koja se provodi na kraju petogodišnjeg perioda kako bi se utvrdilo je li investicija održana i jesu li dostignuti standardi Europske unije.

Na koncu, zaključak bi se mogao sažeti u ono što je kazao konzultant iz Hrvatske, a to je da svaki potencijalni korisnik prvo treba znati gdje je danas, a zatim gdje želi biti sutra.