Arhiv tekstova

Izražavajući zadovoljstvo zbog velikog odziva na okrugli stol koji je Udruženje TERRA’S sa Regionalnim Arhus centrom iz Subotice organiziralo u četvrtak, 3. rujna, koordinatorica Snježana Mitrović je izjavila kako je u pripremi ovog skupa nailazila na probleme i nerazumijevanje od strane onih od kojih to nije očekivala, ali i na suradnju od nekih od kojih se tome najmanje nadala. »Žao mi je što je došlo do izmjena današnjih obveza gradonačelnika Jenö Maglaia, koji je sam izrazio želju nazočiti ovome skupu. Stoga smo se dogovorili da mu dostavimo izvješće i dogovorimo sastanak idućeg tjedna na koji će pozvati predstavnike Regionalne deponije, JKP-a Čistoća i zelenilo, Tajništva za zaštitu životnog okoliša, kao i civilnog sektora. Cilj susreta će biti da se utvrde konkretne aktivnosti s rokovima i akterima za njihovo provođenje u oblasti upravljanja otpadom u našem gradu, imajući u vidu ogroman posao koji nas očekuje, na što nevladin sektor odavno ukazuje i pokazuje kako se treba raditi«, izjavila je u uvodu Snježana Mitrović i dodala, da je za građane najvažnije pitanje njihova uloga, ali i cijena koju će plaćati za zbrinjavanje smeća. Čitajući zaključke s prošlogodišnjeg sličnog skupa, napomenula je da niti dvije godine od najavljivanja nisu usvojeni novi zakoni iz ove oblasti.

 

Zaostajanje za standardima EU

 

Dragana Ljumović, samostalna savjetnica u Odjelu za upravljanje otpadom u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životnog okoliša, ukazala je da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom prošao javnu raspravu i da je u fazi usvajanja. Izmjenama se, između ostalog, preciziraju obveze lokalne samouprave u uređenju i organiziranju upravljanja komunalnim otpadom, obveze u rješavanju divljih i nesanitarnih deponija (evidencija i sanacija), kao i izrada projekata sanacije i rekultivacije za postojeće nesanitarne deponije – smetlišta. U ime AP Vojvodine nazočnima se obratila Sonja Atlas Ćulibrk, samostalna stručna suradnica u Pokrajinskom tajništvu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša, koja je izjavila da je jedan od najvećih problema zaštite životnog okoliša u Vojvodini, ali i najvećeg zaostajanja (organizacijskog i financijskog) za standardima EU, upravo upravljanje otpadom. Razlozi su: nizak stupanj separacije i reciklaže, kao i iskorištenja materijalnih i energetskih potencijala otpada. Zatim, porast divljih deponija, te neadekvatno rješenje za konačno odlaganje svih vrsta otpada, posebno opasnog i industrijskog. U Vojvodini je planirano 9 regionalnih centara: Subotica, Inđija, Sombor, Vršac, Srijemska Mitrovica, Pančevo, Kikinda, Zrenjanin i Novi Sad. Najavljujući Gordanu Gavrilović, voditeljicu Odsjeka za zaštitu životnog okoliša i održivi razvoj Gradske uprave Subotica, Snježana Mitrović je kritizirala lokalnu samoupravu što nije radila godišnje izvješće o implementaciji Lokalnog plana upravljanja otpadom do 2020. godine, na što je Gavrilović odgovorila da je ovaj dokument izrađen u skladu sa Zakonom i Strategijom, te je usvojen 2011. u lokalnom parlamentu. Naglasila je da se aktivnosti provode, ponekad ne u predviđenim rokovima, a jedan od razloga je nedostatak financijskih sredstava zbog ukidanja Fonda za zaštitu životnog okoliša.

 

DISKUSIJA

 

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je veoma konstruktivna, ali na momente i žustra diskusija. Predstavnik Regionalnog deponija Srijem – Mačva Ivan Artukov ukratko je izvijestio o njihovom iskustvu u procesu probnog rada. U pitanju je javno komunalno poduzeće koje je formirano od strane Srijemske Mitrovice i Šapca, gdje je već zatvoren gradski deponi. Nemaju još završen centar pripreme za reciklažu, te i dalje odlažu neselektirani otpad u dvije kasete projektirane na 25 godina popunjavanja. S civilnim sektorom provode aktivnosti na edukaciji stanovništva. Ukazao je da ih još mnogo posla očekuje, ali i pozvao Subotičane da ih posjete i na njihovom iskustvu uče u cilju bržeg ostvarivanja dobrih rezultata. Zamjenik direktora JKP Čistoća i zelenilo Veselin Šuković je rekao da se nitko ozbiljno ne bavi otpadom, posebno opasnim. Smeta mu što sami ne osjećamo potrebu da uredimo ovu oblast, već nas na to tjeraju preko usklađivanja s direktivama EU. Priopćio je da je već dogovoreno da Čistoća umjesto transfer postaje, izgradi centar za selektiranje otpada. S tim u svezi se Snježana Mitrović zapitala - hoće li onda Subotica imati dva takva centra, jer je prvobitno bio predviđen samo na Regionalnom deponiju, ali i hoće li građani plaćati dva računa za usluge u svezi s otpadom?

Tajnik Tajništva za zaštitu životnog okoliša GU Subotica Žika Reh je rekao da, iako lokalna samouprava radi na mnogim segmentima implementacije lokalnog plana upravljanja otpadom, kao što su osiguranje opreme za unapređenje sustava upravljanja i obrazovne aktivnosti iz ove oblasti (koje se dijelom realiziraju u suradnji s civilnim sektorom, po natječaju), potpuna implementacija u ovom trenutku nije moguća, jer su po mnogim pitanjima lokalnim samoupravama »vezane ruke« zbog neriješenog pitanja s upravljanjem opasnim otpadom i posebnih tokova otpada, što mora biti riješeno na državnoj razini. U javnosti često dolazi do zabune po pitanju nadležnosti, jer se miješa izdavanje dozvola operaterima za upravljanje neopasnim otpadom (kao povjereni posao lokalnoj samoupravi, koji se odnosi prije svega na upravljanje otpadom za koji operateri sklapaju ugovore s pravnim osobama) i upravljanje komunalnim otpadom iz domaćinstava, što je izvorni posao lokalne samouprave, uređen Zakonom o komunalnim djelatnostima. 

 

Opasni otpad

 

Da postoji problem s odlaganjem opasnog farmaceutskog otpada, potvrdila je Jasmina Vukša, šefica Apoteka Subotica, objašnjavajući da se u cijenu lijeka treba dodati i trošak za sakupljanje i odlaganje, jer cijeli taj proces košta. Za razliku od vlastitog farmaceutskog otpada, koji ljekarna dobrim upravljanjem i vođenjem računa o zalihama i rokovima trajanja može svesti na minimum, količina otpada koji donose građani je nepredvidiva i njegova količina može biti znatno veća. Također, imaju problem što za njegovo zbrinjavanje nije osiguran skladišni prostor, niti financijska sredstva. Subotičani su već navikli i znaju gdje mogu odnijeti lijekove kojima je istekao rok trajanja, jer se provodi kontinuirano informiranje i kampanja. Direktorica Centra za edukaciju i održivi razvoj CEKOR Nataša Đereg je istakla problem, ne samo s farmaceutskim, već svim vrstama opasnog otpada i postavila pitanje privremenog odlaganja do pronalaženja trajnog rješenja, jer je to u nadležnosti lokalne samouprave. Uključujući se u diskusiju, savjetnica na programu zaštite životnog okoliša u Misiji OEBS u Srbiji Olivera Kuzman Zurovac je naglasila značaj permanentnog informiranja i edukacije građana. Iskustvo razvijenijih zemalja, koje imaju uređen sustav upravljanja otpadom, pokazuje da nisu stali s kampanjama i provode ih svi: od države, gradova, do dijelova grada kao što su naše mjesne zajednice i udruge građana. Izrazila je žaljenje što, i pokraj poziva Stalne konferencije općina i gradova, nitko iz Gradske uprave Subotice nije sudjelovao na studijskom putovanju u Stockholm, gdje su se upoznali s njihovim načinom zbrinjavanja otpada.

 

Nužnost suradnje

 

Bojana Novaković iz Ekološkog kluba grada Srijemske Mitrovice podsjetila je na neophodnost suradnje svih aktera u sustavu upravljanja otpadom s civilnim sektorom, kao što je to slučaj u njihovom gradu. Mišljenja je da se mora izraditi kvalitetan program prilikom pokretanja kampanja, s konkretnim aktivnostima, uputama o ulozi građana, da se radi na njihovom informiranju i edukaciji, a paralelno s tim i na utvrđivanju kaznenih, ali i poticajnih mjera. Ovo je podržala Snježana Mitrović podsjećajući na kampanju sakupljanja baterija pokrenutu od bivše članice Gradskog vijeća Subotice, kada su podijeljene plastične posude, a da nije određeno mjesto za odlaganje. Ovakvo neznanje i površnost su nedopustivi i nanose više štete nego koristi. 

I Darija Šajin iz Arhus centra iz Novog Sada je ukazala na važnost edukacije stanovništva i uključivanje civilnog sektora. Također, osvrnula se na to da je infrastruktura skupa i da je neophodno vratiti Fond za zaštitu životnog okoliša. Iz takse »zagađivač plaća« sredstva se moraju uložiti u infrastrukturu, edukaciju i zdravlje ljudi. 

Sudionici okruglog stola su mišljenja da je ovo bio jedan od najotvorenijih i najkonkretnijih skupova uz želju da ovo bude na neki način prekretnica da se krene u pravom smjeru na uspostavljanju sustava upravljanja otpadom. Inače, skup je realiziran u okviru projekta Primjena Zakona o Arhuskoj konvenciji u praksi sufinanciranog od strane Pokrajinskog tajništva za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša, Grada Subotice, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OEBS), Misija u Srbiji, a dok je skup trajao objavljeni su konačni rezultati, te je podrška stigla i od Ministarstva poljoprivrede i zaštite životnog okoliša.