Arhiv tekstova

»Jedan od najvažnijih koraka koji je propušten na putu k pomirenju u regiji jeste napraviti neke važne promjene u sustavu obrazovanja u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije«, rekao je direktor novosadskog Centra za demokraciju, povijest i pomirenje Darko Gavrilović, na šestom međunarodnom znanstvenom skupu pod nazivom Hrvatsko-srpski susreti, znanjem do identiteta, održanom u Golubiću, u Republici Hrvatskoj, od 23. do 26. kolovoza.

Ovaj skup je organiziran u suradnji spomenutog Centra i Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, a uz znanstveni skup, održana je i sesija posvećena održivom ekonomskom razvoju u povratničkim sredinama, kao i ljetna škola Holokaust i genocid – utjecaj na regionalnu politiku stabilnosti, te likovna kolonija.

Na međunarodnom skupu u Golubiću sudjelovali su znanstvenici, sveučilišni profesori, političari i članovi nevladinih organizacija koje se bave i problematikom nacionalnih manjina, kao i likovni umjetnici iz cijele regije. Znanstveni skup je dobio podršku resornih ministarstava Hrvatske i Srbije, političkih stranaka Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, kao i podršku Grada Obrovca i Grada Osijeka, a organizaciju skupa su pomogli Savjet za nacionalne zajednice Republike Hrvatske, Tajništvo za kulturu AP Vojvodine, Fond za izbjegla i raseljena lica AP Vojvodine, Ministarstvo inozemnih poslova Republike Srbije i Komesarijat za izbjeglice Republike Srbije.

 

Djeca uče pogrešnu povijest

 

»Mi u regiji i dalje imamo udžbenike iz povijesti u kojima se može naći govor mržnje i prikrivanje ili opravdavanje zločina i zločinaca iz prošlosti. Djeca uče pogrešnu povijest i tako se od njih stvaraju novi nositelji mržnje, koji mogu dovesti do toga da se povijest ponavlja«, rekao je Darko Gavrilović na znanstvenom skupu, kako prenose srbijanski mediji.

Gavrilović je naglasio da države regije jesu napravile određene važne korake u smjeru pomirenja, ali da je od 2012. godine »taj posao gurnut u stranu«, a kritizirao je način na koji predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić provodi politiku normalizacije odnosa na prostoru bivše Jugoslavije.

»Aleksandar Vučić je krenuo od kraja, ne poštujući i ne poznavajući važnost tog procesa i trčeći za brzim i jeftinim političkim poenima. Ako s tim nastavi, sav trud i rad na pomirenju vratit će nas nekoliko godina unazad.« 

Glede pomirenja, Gavrilović je istaknuo da to ne može biti samo pomirenje sa suprotstavljenom stranom, nego i »sa samima sobom« i rekao da se mora osigurati održivi povratak izbjeglica, kako bi ljudi mogli živjeti u mjestima u koja se vraćaju, a ne da se ponovno iseljavaju u inozemstvo, prenosi Danas. 

Gavrilović je rekao da ovakvi znanstveni skupovi trebaju pokrenuti i oživjeti povratničke lokalne zajednice, kakva je Golubić, kroz suočavanje s problemom regije. »Identiteti jesu problem regije. Oni koji govore da imaju prava da budu Srbi u Hrvatskoj ili obrnuto, trebaju znati da je to prazna riječ, ukoliko ljudi nemaju prava na normalan život«, kazao je Darko Gavrilović.

Predstavnik Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, Davor Pauković je istaknuo da je ovogodišnji skup poseban, jer u njegovom radu sudjeluju studenti iz obje zemlje, Hrvatske i Srbije, koji trebaju biti glavni cilj kada se radi o suočavanju s prošlošću. Pauković je rekao i da će u narednom periodu u toj oblasti veoma važna tema biti komemoracije, jer će se kroz njih »preplitati odnosi i identiteti Srba i Hrvata«.

 

Guranje problema pod tepih

 

Jedan od organizatora skupa, Janko Veselinović, zastupnik u Skupštini Republike Srbije, glede teme pomirenja, istaknuo je da se situacija u regiji nije promijenila u odnosu na posljednje desetljeće, ali da se u nekim stvarima otišlo čak i nekoliko koraka unazad.

»U trenutku kada je između Hrvatske i Srbije postoje brojna otvorena pitanja, oni koji kreiraju političku scenu u tim zemljama izgledaju sve nezrelije, ne rješavaju probleme, već ih guraju pod tepih, a umjesto zapošljavanja, ljudima nude nacionalističke ideje«, rekao je Veselinović i naglasio da i jedna i druga država trebaju učiniti više na tome da poštovanje manjinskih prava bude osigurano, ali ne samo kroz njihovo donošenje, nego i sprovođenje.

Na ovome skupu je sudjelovao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac, koji je izjavio da pitanje identiteta nacija bivše Jugoslavije treba da postane »civilno pitanje«, kako bi se spriječila njegova politička zlouporaba.

»Politika je na ovim prostorima izgubila moć u drugim oblastima, kao što je na primjer ekonomija, pa naše identitete koristi u političke svrhe. Zato identitet prvo treba zaštiti od tih identiteskih politika«, rekao je Pupovac i upozorio da su Srbi i Hrvati već postali »zarobljenici identitetskih politika«, jer slobodu nacija i zajednica poistovjećuju s identitetom. »Izgubili smo slobodu onda, kada je mjerilo za nju postao identitet«.

Milorad Pupovac je istaknuo da je danas prostor bivše Jugoslavije »zarobljen« lošim politikama sjećanja na ratove i sukobe.

»Ako se identitet jednog naroda i dalje bude gradio prevashodno u odnosu na njegovo stradanje i žrtve, i Srbija i Hrvatska ostat će trajni zarobljenici pogrešnih državnih politika i neriješenih odnosa«, rekao je Pupovac i ocijenio da je te politike potrebno mijenjati, jer će se u suprotnom ponovno ući u još jedan sukob.

Jedan od sudionika ovoga skupa bio je i direktor Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ Ivan Karan, koji pozitivno ocjenjuje nove sadržaje na skupu u Golubiću.

»Ove godine je koncepcija skupa bila drugačija, nego prethodnih godina. Uz znanstveni skup, ove je godine bilo i novih sadržaja, održana je ljetna škola za studente, kao i likovna kolonija, a jedna sesija je bila posvijećena ekonomiji s idejom da se pomogne projektima održivog razvoja tog ruralnog kraja, kakav je Golubić, koji se nalazi u općini Obrovac. Tema o povratku izbjeglica u to podneblje je osnovna nit-vodilja skupova u Golubiću, ali je dobro što je taj skup sadržajno proširen.« 

Glede teme skupa – znanjem do identiteta, Karan je rekao da Hrvati koji žive u Srbiji nedovoljno znaju o sebi, te da postoji više subetničkih skupina Hrvata u Vojvodini koje se međusobno nedovoljno poznaju. 

»Dakle, malo znamo o sebi, a još manje drugi znaju o nama. To je pored ostalog i zbog toga što se u školama o tome nije ranije učilo, o našem podrijetlu, povijesti i kulturi, što jednostavno znači da je postojao problem u sustavu obrazovanja, a problemi postoje i sada. Koji su to problemi? Prvo, mi sami trebamo učiti o nama, o ovdašnjim Hrvatima, a za to sigurno nisu dovoljni samo prilozi u tjedniku Hrvatska riječ, nego je nužno obrazovanje u školama na hrvatskom jeziku, koje bi trebalo podrazumijevati i sadržaje iz naše povijesti i kulture. No, udžbenici nisu još adekvatni i to je osnovni problem kada pričamo o temi – znanjem do identiteta.«

 

Dragocjena razmjena iskustava manjinskih zajednica

 

Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić sudjelovao je ove godine drugi put na skupu u Golubiću.

»Bio sam tamo i prije dvije godine, tada je u fokusu bila prezentacija znanstvenih radova na zadatu temu skupa. Skup je imao i političku dimenziju, susretali se se predstavnici manjinskih političkih stranaka iz Hrvatske i Srbije, kao i dužnosnici manjinskih nacionalnih vijeća. Dobro je što je sada u koncept uključena i ljetna škola, pozvana je i mlađa populacija, pozvani su i umjetnici, koji su sudjelovali u radu likovne kolonije, a za pozdraviti je i sesiju posvećenu održivom ekonomskom razvoju u povratničkim sredinama, kakva je i Golubić.«

Sudjelujući na znanstvenom skupu, Sarić Lukendić je istaknuo značaj institucija nacionalnih manjina u procesu očuvanja i unapređenja identiteta, jer su prema njegovom mišljenju upravo institucije te instance koje trebaju biti nositelji projekata i aktivnosti manjinskih nacionalnih zajednica.

»U tom smislu, srpska manjinska zajednica u Hrvatskoj je i zbog procesa pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u većoj mjeri formirala svoje institucije, dok je ovdašnja hrvatska zajednica još uvijek u fazi institucionalne izgradnje. Za nas predstavlja značajno saznanje o iskustvu, koje je srpska manjina imala tijekom predpristupnih pregovora, budući da je Republika Srbija tek sada u tome poslu, oko kojega je i HNV intenzivno angažiran. Dakle, prilika da komuniciramo s kolegama iz srpske manjinske zajednice je dobra stvar, jer možemo saznati o njihovim iskustvima na tome planu, koja mogu koristiti u radu HNV-a tijekom našeg dijela rada u pristupnim aktivnostima s Europskom unijom. Važno je i na koji će se način osmišljavaju projekti koje manjinske institucije realiziraju, a koje su usmjerene na očuvanje i izgradnju identiteta, a kroz oblasti manjinske samouprave«, kaže Sarić Lukendić i naglašava kako je na skupu govorio i o potrebi da se udžbenici iz kojih uče đaci koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji, budu prilagođeni takvoj nastavi.

»Imamo problem da udžbenici koje koriste učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, još nisu prilagođeni, dakle, onih 30 posto, a na što imamo pravo, jer su sada srpski udžbenici prevedeni ‘1 na 1’. Pred nama je proces pisanja tih 30 posto sadržaja udžbenika koji se odnose na našu povijest i kulturu, općenito hrvatsku, kao i glede Hrvata koji su živjeli i žive u ovdašnjem podneblju. Taj bi posao trebala financirati i podržati Republika Srbija, kako kroz projekte, tako i kroz pozitivne zakonske propise«.

Sarić Lukendić navodi kako postoji više-manje identičnih problema srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj i ovdašnje, hrvatske manjinske zajednice, uz činjenicu da su prilike i kontekst, naravno, drugačiji. Po svemu sudeći, ostaje među ostalim i primjena određenih iskustava srpske manjinske zajednice iz Hrvatske, prilikom rješavanja naših, ovdašnjih manjinskih problema, tijekom procesa pridruživanja Republike Srbije Europskoj uniji.