Arhiv tekstova

Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru, koji je Skupština Srbije usvojila krajem srpnja, imat će odredbu o nacionalnosti zaposlenika te će na taj način biti uspostavljena i evidencija koliko su nacionalne manjine zastupljene u tijelima državne i javne uprave. Ovo je jedna od ključnih stavki za proces EU integracija Srbije u kontekstu poglavlja 23 koje se tiče nacionalnih manjina. Kada se Registar uspostavi, što bi trebalo biti do kraja godine, predstavnici nacionalnih manjina imat će jasnu sliku o broju osoba koje su Srbi, Hrvati, Mađari, Rumunji i drugi a koje rade u državnoj i javnoj upravi, te će se moći stvarati konkretni prijedlozi kako da se broj manjina poveća kako bi bile ravnopravno zastupljene u svim javnim i državnim službama. 

 

Vlast i dalje s »figom u džepu«?

 

Međutim, ova odredba prvobitno uopće nije bila dio prijedloga Zakona. Tek je na inicijativu zastupničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) u srbijanskom parlamentu amandman koji se tiče nacionalnog izjašnjavanja ušao u tekst Zakona. »U cilju ostvarivanja namjere da se uspostavi Registar zaposlenih u javnoj upravi neophodno je prikupljanje i podataka o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih. Svrha prikupljanja ovih podataka je uspostavljanje i službene statistike o nacionalnoj strukturi zaposlenih u javnoj upravi na nivou Republike«, napisao je SVM u obrazloženju. 

Podaci o nacionalnosti skupljat će se na dobrovoljnoj osnovi, objasnili su u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave. To znači, kao i u popisu stanovništva, svoju nacionalnost upisat će samo onaj tko želi, a ta stavka moći će se ostati i prazna. Ipak, zbog načina na koji je došlo do uključivanja ove odredbe u tekst Zakona, upitno je koliko vlasti Srbije iskreno ulaze u proces EU integracija kada su u pitanju manjine. 

»Mehanički se odrađuje ono što se mora. Ono što je porazno jest to da ovo potvrđuju tezu da vlasti ne ulaze iskreno u proces EU integracija, kada su manjine u pitanju. U suprotnom bi ovaj moment, kao jedan od ključnih zahtjeva jasne evidencije zastupljenosti manjina u tijelima državne javne vlasti, bio drugačije tretiran«, kaže Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i član Posebne radne skupine za izradu akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. 

»Mi ne možemo prigovoriti jer je država ispunila svoju obvezu, ali ostaje gorak okus da državna tijela nisu predložila ono što se od njih očekivalo«, nastavlja Bačić. Ono što je problematično jest što je predlagač ovog Zakona Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, koje je aktivno uključeno u pregovarački proces poglavlja 23 u kojem se nalaze manjine, ima ingerencije kao predlagač zakona i glavni je nositelj legislativnih aktivnosti za nacionalne manjine. »Oni su dobro upoznati s poglavljem 23 i sudjeluju u radu posebne radne grupe nacionalnih manjina i bili su prisutni na svim sastancima radnih grupa, a izostavili su ovaj stavak«, zaključuje Bačić i napominje kako je ista preporuka proizišla  i na 6. sjednici srpsko-hrvatskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine, na kojoj je također jasno izražena potreba i preporuka da je potrebno izraditi evidenciju iz koje se vidi ne samo broj, već i nacionalna struktura zaposlenih u državnoj i javnoj upravi.  

 

Protuustavno? 

 

Rodoljub Šabić, povjerenik za informacije od javnog značaja, smatra da se ovom zakonskom odredbom krši Ustav i pojedini zakoni. On smatra da je ideja o Registru zaposlenih u javnom sektoru dobra, jer se trenutačno ne zna koliko ljudi zarade prima iz proračuna. Ipak, odredbu o unošenju nacionalnosti vidi kao protivustavnu i protivzakonitu. »Naš Ustav je u tom pogledu potpuno jasan, nitko nije dužan izjašnjavati se o svojoj nacionalnoj pripadnosti, niti ga bilo tko može na to prisiliti. Jasan je i Zakon o zaštiti podataka o osobi. Dakle, ne može se ni zakonom stvoriti ta obveza. To je obveza koja ovisi od osobnog pristanka. Ti podaci mogu u Registar, ali samo na fakultativnoj osnovi, onda kad i ako ih netko želi dati«, ističe Šabić. Državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak objasnio je kako je Zakonom predviđeno upravo dobrovoljno izjašnjavanje, u skladu s Ustavom i zakonima. »U pitanju je dobrovoljno izjašnjavanje. Ovi podaci će se unositi u Registar zaposlenih uz pismenu suglasnost zaposlenog«, kaže Bošnjak koji je pojasnio da su inicijativu za unošenje podataka o nacionalnosti pokrenuli predstavnici manjina, kako bi u procesu racionalizacije bili zaštićeni. 

 

Bačić: Sve je u skladu s Ustavom

 

»Mislim da povjerenik nije u pravu, jer tada rubrike o nacionalnosti ne bi bilo ni na popisu stanovništva. Nitko nikoga ne može prisiliti da napiše svoju nacionalnost, a ovi posebno osjetljivi podaci svakako ne izlaze u javnost u odnosu na pojedince. U Ustavu Srbije piše u člancima 21 i 76 da mjere pozitivne diskriminacije nisu diskriminacija«, kaže Bačić, a to znači da se, kao i u popisu stanovništva, neće objavljivati podaci s imenom i prezimenom, nego statistike i brojevi. Registar bi trebao biti završen do kraja ove, 2015. godine i kada se uspostavi, onda će biti jasnija slika o zastupljenosti manjina u organima državne javne vlasti te će se tada, napominje Bačić, moći govoriti o približno ravnomjernoj zaposlenosti u državnom javnom sektoru.