Arhiv tekstova

Osim rijetkih, u koje se sporadično ponešto i ulaže, dvorci Vojvodine, nekada blještavi simboli bogatstva i luksuznog života, danas su uglavnom napuštena, oronula zdanja koja propadaju. Jedan od njih je i Dvorac Spitzerovih u Beočinu, koji i pored statusa spomenika kulture, danas liči na »kuću duhova«. 

Međutim, ideju da zaustave propadanje ovog velebnog zdanja imaju udruge – Kulturni forum iz Srijemske Mitrovice i Inicijativa za Kraljevinu Srbiju iz Novog Sada koje ga žele renovirati sredstvima međunarodnih fondova te ga oživjeti novim sadržajima. Dvije su udruge odlukom Općine Beočin dobile u zakup spomenuti dvorac, ali već skoro osam mjeseci čekaju suglasnost nadležne Republičke direkcije za imovinu, što je bio i povod njihovog nedavnog otvorenog pisma premijeru Aleksandru Vučiću, s ciljem »bržeg rješavanja ovog predmeta«. 

 

Višenamjensko oživljavanje

 

»Dvorcu je neophodno, nakon obnove, uvođenje novih sadržaja kroz koje je potrebno, pored reanimacije i skretanja pažnje na ovo kulturno dobro, postići podizanje kulturološke i socijalne svijesti kod ljudi, te njegovom eksploatacijom osigurati njegovo materijalno očuvanje i spriječiti da zauvijek iščezne sa spiska nacionalne kulturne baštine«, kaže za HR predsjednik Upravnog odbora Kulturnog foruma iz Srijemske Mitrovice Radomir Jovelić Višerov. »Naša ideja je u sklopu Dvorca otvoriti Muzej nacionalnih nošnji podunavskih regija, restoran s vinotekom ili pivotekom, Hostel, knjižnicu, suvenirnicu, urede za potrebe raznih domaćih i međunarodna predstavništava, dvoranu za vjenčanje, kao i postaviti donatorski zid. Oživjeti Dvorac novim sadržajem, poštujući naslijeđenu formu, kao vrijednost kulturnog dobra, jeste pokretanje očuvanja i zaštite s više aspekata. Shvaćanje značaja njegove kulturno-povijesne energije je vrlo bitno za njeno pretakanje u suptilnu formu novih sadržaja u cilju oživljavanja centralnog područja Beočina i ponovno skretanje pažnje ljudima na dimenzije povijesne i kulturne veličine ovog spomenika.« 

 

 

Međunarodni fondovi

 

Sredstva za financiranje obnove Dvorca zainteresirane udruge planiraju osigurati preko međunarodnih fondova koji financiraju ovakve projekte. »U tom pravcu mi smo već okupili neke značajnije domaće i inozemne institucije i pojedince  koji imaju iskustva kada su u pitanju restauracija i konzervacija ovakvih objekata i koji imaju pozitivna iskustva s međunarodnim fondovima, koja nam mogu biti od velike koristi. Naravno, imamo ideju i kada je u pitanju suradnja s Vladom SR Njemačke, ali o detaljima te suradnje još ne bismo govorili. Što se tiče pomoći pokrajinske i republičke Vlade poslije potpisivanja ugovora mi ćemo im se obratiti, i vidjeti koliko su oni zaista spremni uključiti se u ovaj projekt«, pojašnjava Jovelić Višerov.

 

On ističe i kako su dvorci Vojvodine, pa tako i ovaj Spitzerovih, dio bogatstva kulturnog naslijeđa pokrajine. »Gradnja dvoraca po Vojvodini započela je krajem 18. stoljeća, pa su prema tome i stilovi gradnje ovih objekata različiti i pripadaju prelaznom razdoblju od baroka do klasicizma. Kao dio kulturnog identiteta naroda koji su živjeli na ovom prostoru, dvorci su duboko utkani u povijest, kulturu i tradiciju Vojvodine. Bila bi velika šteta prepustiti ih zubu vremena, jer dvorci u Vojvodini nisu samo slika jednog vremena i načina života njihovih vlasnika, bogatih veleposjednika, vojnih, trgovačkih i zanatskih obitelji, nego su i dio bogatstva graditeljskog, povijesnog, kulturnog, ekonomskog i turističkog naslijeđa Vojvodine«, navodi naš sugovornik.  

 

Jedinstven primjer eklektičke arhitekture

 

Dvorac u Beočinu sagradila je obitelj njemačkog podrijetla Spitzer po projektu Imrea Steindala. Eduard Spitzer je bio suvlasnik Beočinske tvornice cementa, sadašnjeg Lafargea. Dvorac je građen od 1890. do 1892. Prema mišljenju stručnjaka, ova zgrada u arhitektonskom kontekstu Vojvodine predstavlja jedinstven primjer eklektičke arhitekture posebne namjene s veoma vrijednim dekorativnim programom ostvarenom u duhu secesije, naročito u enterijeru. 

Nakon godina korišćenja, što u privatne, što u državne svrhe, dvorac nije u uporabi od 1988. godine. Odlukom Vlade Republike Srbije, objekt je 1997. dobio status spomenika kulture i  stavljen je pod zaštitu države. Tijekom 2000. rekonstruiran je krov dvorca, ali su oluci ubrzo nakon toga pokradeni, a prije dvije godine saniran je potok koji je pretio srušiti jedan dio objekta.     

Inače, ovaj je objekt ranije bio atrakcija Beočina i predstavljao ponos za njegove građane. Nekada je uz dvorac postojala, popularno zvana, Spitzer bašta, uređeni i ograđeni park gdje su se slobodno šetale srne, jeleni i paunovi. Dvorac je bio inspiracija mnogim filmskim redateljima. Tamo su snimana sljedeća ostvarenja – Doručak sa đavolom, Sveti pijesak, Uzavreli grad, Dječak i violina te Crna mačka, bijeli mačor.