Arhiv tekstova
21.08.2015
Kako suša utječe na poljoprivredne usjeve?
Mirko Ostrogonac, stručni suradnik za poljoprivredu, Subotica
Kukuruz najugroženiji
Usporedimo li ovu s 2012. godinom, razlika je uočljiva već u startu. Prije tri godine bile su slabe zalihe vlage iz prethodnog razdoblja, dok je 2014. u Subotici bilo između 850 i 930 litara oborina po četvornom metru, što je dvostruko više u odnosu na dugogodišnji prosjek. I početak ove godine bio je vrlo vlažan, napose siječanj i veljača, a nastavilo se i u ožujku te svibnju. To je bilo od presudnog utjecaja za razvoj strnih žita, koja su ove godine ostvarili rekordne prinose, ali i za vegetaciju proljetnih usjeva. Međutim, u lipnju, a napose u srpnju i kolovozu, itekako se osjetio nedostatak oborina, koji je u tom razdoblju iznosio tek između 30 i 40 posto u odnosu na višegodišnji prosjek. Osim izostanka oborina, u dva-tri navrata u srpnju i kolovozu bilo je razdoblja progresivnog rasta temperatura i do 39 stupnjeva. Kulminacija svega je to, bar kada je riječ o kukuruzu, da je od 13. do 15. kolovoza na velikom broju njiva došlo do potpunog sušenja lisne mase i prinudnog sazrijevanja klipova. Stoga možemo računati sa značajnijim umanjenjem prinosa kukuruza, koji će se na najvećem broju njiva kretati između 4 i 4,5 tona po hektaru. Ipak, moram reći da kod kukuruza vlada veliko šarenilo što umnogome ovisi i od količina oborina, rokova sjetve i sorte kukuruza, ali i od primjene agrotehničkih mjera. Značajnije umanjenje prinosa bit će i kod soje i šećerne repe, dok već prvi rezultati žetve suncokreta pokazuju da možemo očekivati razmjerno dobar rod od 2,7 do 2,8 tona po hektaru.
Z. R.
Josip Bukovac, poljoprivrednik, Sonta
Teška godina
Učenik sam srednje poljoprivredne škole u Osijeku, a radim i s ocem na poljoprivrednom gazdinstvu. Imamo zaokružen proces, proizvodimo stočnu hranu i tovimo junad. Rekao bih da je spoj mojega svježe stečenoga i u praksi primijenjenoga znanja i očeva iskustva dobitna kombinacija. No, ova toliko atipična godina jača je i od te kombinacije. Suša, ovoga ljeta dulja od dva mjeseca, uzima danak, negdje manje, negdje više. Nitko nije pošteđen. Oranice imamo u više dijelova sonćanskog atara, pa nam suša nije na svim njivama nanijela istu štetu. Od kultura koje smo zasijali, imali smo odličan prinos zobi. Kukuruz i soja su pretrpjeli najviše štete. Negdje je to, po slobodnoj procjeni, 10 do 30 posto, a na jednoj njivi soju možemo potanjirati. Puno toga smo uspjeli sačuvati u dobroj mjeri zahvaljujući tretmanu oranica. Stručnjaci kažu da je protiv suše vrlo efikasna kombinacija stajnjaka i umjetnih gnojiva, a otac i ja upravo to i primjenjujemo. U tovu junadi nusproizvod je velika količina stajnjaka, kojega razbacimo po oranicama, pa dodamo potrebne količine umjetnog gnojiva. Kako kažu naši najstariji paori, njiva hrani stoku, a stoka njivu. Glede situacije izazvane sušom zakazala je i država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Ovako duga i jaka suša morala bi biti proglašena za elementarnu nepogodu, međutim, nitko se na to niti ne osvrće. Vlada ove države očito ne namjerava takvom mjerom izaći u susret poljoprivrednicima, ali razne nesuvisle namete uvodi čak i retroaktivno.
I. A.
Vladimir Sabadoš, direktor PSSS, Sombor
Desetkovan rod
Definitivno je ova suša najviše štete nanijela usjevima kukuruza, soje i šećerne repe. Suncokret je biljka koja lakše podnosi ovako stresne uvjete tako da je on relativno dobro podnio razdoblje suše i visokih temperatura. Teško je sada govoriti u kom postotku će rod biti umanjen, jer usjevi ne izgledaju jednako. Poljoprivrednici koji su koristili punu agrotehniku, koji su uložili u proizvodnju, kao i uvijek imaju bolje usjeve i na takvim njivama posljedice suše će se na prinos odraziti u manjem postotku. Što se tiče hibrida tu velike razlike nema.
Spomenuo bih ovdje i povrtlarsku proizvodnju, koja će bez obzira na navodnjavanje, zbog ovako visokih temperatura u srpnju i kolovozu također podbaciti ove godine. Ne samo da će prinos biti manji već će i rod biti lošije kvalitete, a doći će i do ranijeg sazrijevanja. Krumpir je sada pred vađenjem, za manje od tjedan dana počet će berba paprike za zimnicu. Jednostavno zbog visokih temperatura dolazi do brže vegetacije i sazrijevanja.
Ima ovdje na našem području zapadne Bačke regija na kojima je povremeno bilo nešto oborina, pa ima dijelova gdje usjevi bolje izgledaju. Isto tako područje uz Dunav, od Bezdana do Odžaka, područje je gdje su posljedice suše manje izražene i gdje će onda i prinosi biti solidniji, jer su na tom području poljoprivrednici maksimalno iskoristili postojeće sustave za navodnjavanje. No, kako je nivo Dunava već nekoliko mjeseci nizak, manjak je i vode za navodnjavanje, te je i tu bilo problema.
Z.V.
