Arhiv tekstova

Početkom tjedna konačno je stiglo zahlađenje i poslije dužeg vremena kiša. No, štete zbog ekstremno visokih temperatura i suše tijekom srpnja i u prvoj polovici kolovoza više ne mogu biti značajno popravljene, jer su oborine pale prekasno za većinu usjeva. Kolika će preračunato u dinarsku ili europsku valutu biti šteta od ovogodišnje suše još se ne procjenjuje i za sada se ne mogu čuti čak niti okvirne procjene te štete. Podsjećanja radi, posljednja suša većih razmjera bila je 2012. godine, kada je šteta procijenjena na milijardu eura.

 

NAJVIŠE POSTRADALI KUKURUZ I SOJA

 

Ove godine nepovoljne uvjete za rast i razvoj imale su sve proljetne kulture, jer je u periodu cvjetanja i nalijevanja zrna nedostajalo oborina. Neke regije, kao što su Sombor, Subotica i Kanjiža, ipak su u boljoj situaciji, jer je u tom kritičnom periodu bilo nešto malo kiše, tek oko 15 do 20 litara po četvornom metru, ali je i to pomoglo žednim usjevima. »Generalno najbolja situacija je na sjeveru Vojvodine, dok su Srijem i drugi dijelovi Bačke i Banata u kritičnoj situaciji i na većini njiva kukuruz je sazrio i kiša i zahlađenje s početka ovog tjedna ne mogu više pomoći. Ako usporedimo ovu godinu s 2012. godinom, kada na nekim parcelama berbe kukuruza uopće nije niti bilo, ova godina bit će bolja, ali će prinos biti značajno smanjen i vjerojatno da će biti između 30 i 40 postotaka, pa možda i više«, kaže za naš list dr. sc. Dorđe Jocković s novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo. S obzirom na sve učestalije suše koje kukuruz teško podnosi, nameće se pitanje – što bi bila dugoročna preporuka struke proizvođačima kukuruza, koji je još uvijek najzastupljenija ratarska kultura. »Navodnjavanje je za proizvodnju kukuruza skupa agrotehnička mjera, ali se posljedice suše mogu smanjiti drugim mjerama. Prvo, tu je analiza zemljišta, zatim prilagođavanje gustoće sjetve. Mi ne možemo ići na gustoću sjetve 70x17, jer sve ispod 20 su visoke gustoće koje zahtijevaju i povoljne uvjete. Na njivama koje su pjeskovitije, gdje nema adekvatnog gnojiva, mora se sijati rjeđe kako bi i u ovakvim stresnim godinama imali kakav-takav prinos. Agrotehnika je još uvijek naša najveća rezerva i njena pravilna primjena može ublažiti posljedice ekstremnih godina«, kaže Jocković.

Manje i neujednačene prinose imat će i proizvođači soje. »Rod će biti od 500 kilograma, pa do 2,5 tone po hektaru u nekim regijama gdje je ipak bilo nešto padalina. Ovotjedna kiša pomoći će, donekle, samo tamo gdje su zasijane kasne sorte koje su još zelene. Suša koja je, praćena visokim temperaturama, trajala skoro dva mjeseca učinila je svoje, pa se neki dobri prinosi ne mogu očekivati. U usporedbi s prošlogodišnjom proizvodnjom, kada je Srbija imala prosječan rod od 3,5 tone po hektaru, ova godina biti će znatno lošija, sa smanjenjem prinosa od 50 postotaka. Ako ovo usporedimo s višegodišnjim prosjecima, koji su 2,5 tone, onda će ovogodišnji rod biti manji za 20 do 25 postotaka. Još jednom kažem da će ovogodišnji rod biti neujednačeni, varirati će od regije do regije, pa i od njive do njive«, kaže dr. sc. Miloš Vidić, voditelj Odjela za soju Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu. Glede perspektive u proizvodnji soje Vidić kaže da je soja zauzela svoje mjesto kod naših proizvođača. Iduće godine može doći do smanjenja sjetvenih površina zbog problema u ovogodišnjoj proizvodnji, ali to smanjenje ipak neće biti značajnije. »Kada su prinosi niži, cijena je nešto viša, pa proizvođači nađu svoju računicu. Primjer je 2012. godina koja je bila slična ovoj. Prinosi su bili niski, ali je cijena bila i preko 70 dinara po kilogramu. Ove godine neće biti tako visoka cijena, ali će djelomice nadoknaditi smanjene prinose«, smatra Vidić.

 

KUKAJU I POVRTLARI

 

Kada se govori o suši i njenim posljedicama povrtlarska proizvodnja obično ostaje po strani i rijetko se govorio tome kakve su štete pretrpjeli proizvođači povrća. To i ne čudi jer je u Srbiji povrćem zasijano tek 10 do 15 posto obradivih površina. Cijena i kvaliteta povrća na dnevni red obično stigne kroz reagiranje kupaca na tržnicama. Kupci su nezadovoljni zbog visokih cijena i loše kvalitete. Po svemu sudeći visoke cijene i loša kvaliteta pratit će i ovogodišnju proizvodnju povrća, što nam potvrđuje i Dragiša Radovanović, dopredsjednik Udruge povrtlara Bačke. »Najviše štete ima u proizvodnji graha i oni povrtlari koji nisu navodnjavali po jutru imaju tek oko 150 kilograma graha. Tamo gdje je navodnjavano situacija je bolja i rod se kreće i do 1,7 tona po jutru. Rod krumpira za sada je rano procjenjivati, rajčice je dobar, ali je zato smanjena proizvodnja luka i paprike. Generalno, rod povrća bit će manji od 20 do 70 posto, ovisno od vrste povrća i od toga je li proizvodnja u uvjetima navodnjavanja. Pokazalo se i ove godine da stabilne proizvodnje nema bez navodnjavanja, a to je problem koji proizvođači mogu riješiti samo uz potporu države«, kaže Radovanović. 

 

CJENOVNE OSCILACIJE

 

Prinosi ostvareni na njivama diktiraju i kretanje cijena poljoprivrednih proizvoda, te su tako burzanske cijene kukuruza i soje, usjeva koji će pretrpjeti najviše štete od suše, već povećane. No, procjene su da će ovaj cjenovni skok biti kratkotrajan, s obzirom da na cijene na našem tržištu utjecaja ima ne samo ostvareni rod već i kretanje cijena na svjetskoj burzi. »Izvjesno je da će soja pretrpjeti najveće štete, zatim kukuruz i najmanje suncokret. Sve te procjene kažu da će prinos u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju biti manji za 20 do 40 posto. To znači da bi ovogodišnja proizvodnja kukuruza na nivou Srbije bila oko šest, ili nešto iznad šest milijuna tona. Proizvodnja suncokreta i soje bila bi na nivou od oko 400.000 tona. To su ozbiljni podbačaji koji su doveli do reakcije tržišta, pa je početkom tjedna cijena kukuruza dostigla 18,50 dinara po kilogramu, što je na nivou najviših ovosezonskih cijena kukuruza. Cijena soje je bitno porasla i s 37,38 dinara za desetak dana cijena je dostigla 43 dinara i 80 para. Do sada nismo imali niti jedan ugovor za trgovanje suncokretom preko burze, ali cijena je već 42,43 dinara po kilogramu. Samo usporedbi radi, lani je cijena suncokreta u žetvi bila 27 dinara. To je jednostavno reakcija tržišta«, kaže za Hrvatsku riječ direktor Produktne burze u Novom Sadu Žarko Galetin. Njegove procjene su da će cijene ipak padati, jer će se situacija na svjetskoj tržnici odraziti i na naše cijene. »Cijene na domaćem tržištu ipak će se usuglasiti s cijenama na regionalnim i svjetskim tržištima. Treba reći da je ova elementarna nepogoda praktički zahvatila samo Europu, koja je u odnosu na cijelo svjetsko tržište relativno mala regija, iako značajna po proizvodnji žitarica i uljarica. Međutim, sve ostale regije u svijetu, a prije svega američki kontinent i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza nisu zahvaćene lošim vremenskim prilikama. Procjene američkog Ministarstva poljoprivrede kažu da će prinosi na svjetskom nivou biti relativno dobri. Čak će se u proizvodnji soje ostvariti rekordan rod, prinosi suncokreta su nešto manji, a prinos kukuruza tek nešto manji od lanjskog, kada je po rodu kukuruza bila rekordna godina. Shodno tome cijene na međunarodnom tržištu su relativno niske. To znači da će se i naše tržište upodobljavati s kretanjima na svjetskoj tržnici na kojoj su bilance svih značajnijih ratarskih kultura stabilne. Moramo zato biti potpuno realni i reći da ovaj skok cijena, koji je posljedica suše i smanjenja prinosa, neće dugo potrajati. Mi smo značajni izvoznici kukuruza i moramo biti pri tom izvozu cjenovno konkurentni i naša cijena ne može biti veća od cijena na svjetskom tržištu. U protivnom nećemo naći kupce na svjetskoj tržnici, a procjene su da ćemo za izvoz imati nešto preko dva milijuna tona kukuruza«, kaže Galetin i još jednom podcrtava da se cjenovne turbulencije mogu očekivati neposredno prije i za vrijeme žetve, ali dugoročno cijene će se usuglasiti sa svjetskim cijenama.

Iz ovog se da zaključiti da ratari ove godine smanjene prinose neće moći nadomjestiti većim cijenama, pa će ovo biti jedna teška proizvodna godina.