Arhiv tekstova

U  Srijemu je žetva pšenice u punom jeku, a na nekim poljoprivrednim dobrima je i završena. Pšenica koja je najčešće zasijana na ovim prostorima jesu sorte »simonida«, »ingerija« i »rajfajzen«, i kako poljoprivrednici kažu, one najbolje rode iako su na srijemskim poljima zastupljene i druge vrste u manjim količinama. Prinosi su u skoro svim srijemskim općinama daleko bolji u odnosu na prošlu godinu, nema problema ni s rđom koja je bila prisutna prošle godine. Ove godine nije bilo uvjeta ni za veće bolesti, ali su je seljaci morali preventivno štititi i tako ulagati dodatna sredstva u proizvodnju pšenice. Cijena pšenice bi mogla biti 17 dinara po kilogramu, ali kako su prinosi bolji od prošle godine, postoje indicije da će to utjecati na pad cijene. Poljoprivrednici iskazuju svoje nezadovoljstvo zbog ovakve situacije i kažu kako odnos države i seljaka nije nikakav i da postoji samo nekoliko ljudi koji diktiraju sve. Međutim, kako ističu, ovakva situacija nije novina i tako je već unazad dvadeset godina.

 

Žetva u rumskoj općini

 

U rumskoj općini, gdje je oko 9.500 hektara zemljišta posijano pšenicom, žetva je počela posljednjeg dana lipnja – najprije u Grabovcima i Platičevu, a prvi prinosi kreću se od 5,5 do 6 tona po hektaru. Prema riječima stručnog suradnika Poljoprivredne stručne službe u tom gradu, kvaliteta pšenice je dobra, a hektolitar ide i preko 80. Mehanizacije ima dovoljno, kao i skladišnih kapaciteta, a osim postojećih silosa otvaraju se i novi, manji, koji doprinose bržem i kvalitetnijem skladištenju pšenice. Što se tiče cijene, iz Poljoprivredne stručne službe kažu: »Prema stanju na burzi, na početku žetve otkupna cijena je uvijek niža tako da ona sada iznosi 16 do 17 dinara po kilogramu. To je samo za pokrivanje troškova proizvodnje, ali ne i za zaradu seljaka. Tko bude mogao, smjestit će pšenicu na lager i čekati povoljnije uvjete, a neka povoljna cijena bi se kretala oko 22 dinara po kilogramu«, ističe Đuro Pajić, stručni suradnik u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Rumi. Ono što je najgore jest da proizvodnja pšenice nije nimalo jeftina. Ulaganja su značajna za osnovnu obradu, za sjemena, gnojivo, suzbijanje korova i bolesti. Standarna cijena kombajniranja je od 50 do 60 eura po jutru, a tu je i cijena skladištenja. Potencijalni kupci skladištari znaju da je seljak financijski iscrpljen i prvi novac koji očekuju je upravo od pšenice. Kako navode poljoprivredni stručnjaci, iz tog razloga su pojedini seljaci i prinuđeni odmah poslije žetve prodati pšenicu i ne mogu čekati povoljniju cijenu.

 

Bolje od prethodnih godina

 

Krajem prošlog tjedna, u šidskoj općini od ukupne površine od 4.300 hektara žetva je završena na 3.410 hektara i na 95 hektara ječma, s ukupnim prinosom od 4.860 kilograma po jednom hektaru. Kako ističu u Uredu za poljoprivredu općine Šid, prinos pšenice od 6.840 kilograma po hektaru je dosta dobar prinos. Vlaga zrna se kreće od 10 – 14 posto, hektolitar od 78 – 83 posto, što sve pokazuje kako je kvaliteta zrna dosta dobra: »Prinosi su nešto bolji nego prethodnih godina. S tim da u šidskoj općini ima dijelova zemlje gdje je prinos manji a to je uglavnom na onim površinama gdje se u proljeće javila visoka razina podzemnih voda i gdje su usjevi bili uništeni. Tu se prinosi kreću od 6 i do ispod 6 tona po hektaru. Na teritoriju općine Šid sudjelovalo je u žetvi 170 kombajna, 5 na zadružnim parcelama i 165 na individualnim gazdinstvima. Sve je proteklo u redu i nije bilo incidenata«, kaže Dejan Vučenović iz Ureda za poljoprivredu općine Šid, upozoravajući poljoprivrednike da ne pale strništa, apelirajući da ne prisežu tim mjerama kako ne bi moglo doći do uništavanja drugih usjeva i narušavanja strukture i kvalitete zemljišta, ali i do požara većih razmjera.

 

Nezadovoljni seljaci

 

Poljoprivredni proizvođači kažu kako su očekivali dobar rod pšenice ove godine, ali da nisu očekivali da će biti tako niska cijena, koja je, nagađa se, između 15 i 18 dinara. Kako navodi poljoprivrednik iz Divoša koji je ove godine imao 90 hektara pod pšenicom i gdje su prinosi bili oko 4 – 5 tona po jutru, očekivao je toliki prinos ali tako nisku cijenu nije: »Konačna cijena znat će se kada prođe cjelokupna žetva. Dobar dio ćemo prodavati odmah zbog izmirivanja obveza za repromaterijal, a viškove ćemo ostaviti za skladište. Uvjeti za žetvu su odlični i vrijeme nam ide na ruku. Tko ima tonu do dvije pšenice može ostaviti kući pa sačekati bolju cijenu, a što ćemo mi koji imamo 80 vagona? Skladištenje se svuda plaća«, kaže poljoprivrednik Kevilj iz Divoša. I u Iriškoj općini žetva pšenice je u punom zamahu. Zbog lijepog vremena svi su izgledi da će ona biti završena za manje od dva tjedna. Prinosi u iriškim atarima se kreću između tri i tri i pol tone po hektaru, što poljoprivredni proizvođači ocjenjuju kao solidan prinos koji je bio dosta lošiji zbog kišne godine. Neki od poljoprivrednika ipak su se odlučili svoju pšenicu skladištiti, pa kada bude bila viša cijena, onda će je prodavati: »Oko 16 jutara imam posijano pod pšenicom. Kamionom je nosim u Voganj i skladištim kod skladištara. Kada se bude znala cijena, onda će biti i isplata. Imat ću sve ukupno 5 vagona pšenice, a od toga ostavit ću kući dvije tone za sjeme«, kaže Gliša Marojević iz Jaska. 

Ova se priča nažalost ponavlja iz godine u godinu kada krene žetva, a cijena pšenice bude nepoznata. Poljoprivredni proizvođači ni ove godine, usprkos velikim prinosima, ne znaju svoju zaradu, ali vrlo dobro znaju cifre dugovanja koje imaju.