Arhiv tekstova

Nove teme koje u vidljivoj mjeri okupiraju javni prostor u Europi su pitanja ekologije. Neizbježna poveznica s ekologijom je i ekonomija kao glavni motiv – uzročnik zagađenja prirodnog okruženja. Svjesnost potrebe za promjenama i inovativnim pristupima u rješavanju ovih problema rezultirala je okretanju prema aktivizmu mladih, koji bi svoj angažman u značajnoj mjeri usmjerili upravo na sagledavanje ključnih ekoloških problema unutar svojih zajednica i na njihovo lokalno djelovanje. 

Na internacionalnom seminaru u Vicenzi, koji je održan od 21. do 22. lipnja, predstavile su se i dvije organizacije iz Srbije: Centar lokalne demokracije iz Subotice i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Početak seminara je pokazao, prilikom predstavljanja organizacija i najvažnijih projekata, da su nedovoljna briga o ekološkim pitanjima svojstvenost svih europskih društava, neovisno o stupnju ekonomskog razvoja. Inzistiranja na održivom razvoju ukazuju na potrebu preinačavanja linearnih ekonomija u cirkularne ekonomije. Razlika nije samo terminološka: linearne ekonomije, koje postupno ali još uvijek sporo postaju anakronizam, neplanski i trajno troše prirodne resurse uz česte i vrlo štetne nuspojave. Nasuprot tome, cirkularno orijentirane ekonomije teže ponovnoj uporabi resursa i recikliranju.

 

Utjecaj na makroprocese

 

Utjecaj na ove makroprocese je često neznatan ako se djeluje s pozicije pojedinca u jednom širem društvenom kontekstu. Praksa pokazuje značajne pomake u djelovanju zainteresiranih grupa građana koji svoj doprinos teže ostvariti na lokalnom ili regionalnom nivou. Takav oblik angažmana, usamljene intervencije pojedinaca, kao i pojedinih grupa, često se završe s neostvarenim ciljevima. Povezivanje različitih organizacija s različitim ekspertizama koje se ne tiču samo ekologije, već i prava, medicine i ekonomije, postala je nužnost u građanskim zahtjevima za promjenama u načinu percipiranja raznih vrsta otpada i tretiranja neposrednog prirodnog okoliša.

Jedan od efikasnih načina promoviranja inovativnih rješenja u ekonomisanju otpadom jesu reciklažni centri koji funkcioniraju po principu kooperacije. Vlasnici su ujedno i radnici, čime se stvara osjećaj odgovornosti i recikliranje tretira kao redovita ekonomska djelatnost. Prilikom posjeta reciklažnom centru u Vicenzi, s lakoćom se moglo primijetiti da predstavnici država iz istočne Europe imaju skeptičan pristup prema terminu kooperacija, a samim tim i prema takvoj vrsti organiziranja, imajući u vidu višedecenijsko nipodaštavanje same institucije kooperacije. Njihov način djelovanja nije samo inzistiranje na promoviranju recikliranja i odgovornom odnosu prema okolišu, već ima i socijalnu komponentu, zapošljavajući bivše pritvorenike gradskog zatvora pokušavajući pomoći im u reintegraciji. Važno je istaknuti da su ovakvi centri samoodrživi, da neki od njih imaju značajniji profit i da se taj profit neposredno vraća u zajednicu upravo kroz spomenute socijalne programe. 

 

Put razvoja

 

Profit nije jedini motiv koji nas potiče na odgovoran odnos prema neposrednom prirodnom okruženju. Nedaleko od gradske jezgre Vicenze nalazi se prirodni rezervat upodobljen za posjete turista s pažljivo uređenim stazama, kako ne bi dolazilo do uznemiravanja životinja. Ovaj prostor ne služi samo kao turistička atrakcija već i utočište mnogim zaljubljenicima u prirodu, kao i školama koje često organiziraju radionice i praktične nastave pod nadzorom uposlenika ovog rezervata.

Možda najvažniji dio ovog seminara jesu, osim prezentiranja različitih mogućnosti povezivanja organizacija, posjeti gradskim parlamentima u okolini Vicenze prilikom čega su mladi aktivisti imali prilike razgovarati s političkim izabranicima na temu ekologije i specifičnim problemima i rješenjima na lokalnoj razini. Aktivni i ekološki osvješteni građani ne moraju nužno stajati nasuprot kreiranju politika. Štoviše, izrazito je važno tražiti projektne podrške i pronalaziti linije suradnje s političkim strukturama, kako bi se i na taj način artikulirali ekološki problemi zajednice.