Arhiv tekstova

Lokacija kuta Korza i Ulice Matije Korvina, ranije Engelsove, kroz dugo vrijeme nije se pokazala poslovno sretnom. Nakon zatvaranja Robne kuće Beograd i pokušaja uspostavljanja drugih prodajnih centara, objekt već godinama zvrji prazan, izvana sve neuredniji i zapušteniji. I prije izgradnje robne kuće, svečano otvorene 1987. godine, plac je nakon rušenja prethodnog objekta bio prazan više od desetljeća i pol, ograđen neuglednom ogradom, na tada omiljenom subotičkom šetalištu.

Ovdje je nekada bio stari mlin, koji je kroz vrijeme služio različitim namjenama, najkraće onoj radi koje je podignut. Bila je to prva trokatnica u Subotici, izgrađena još 1861. godine, na terenu koji je nasut 25 godina ranije. Nasuta je Rogina bara koja je površinom zahvaćala i dio današnjeg Korza. U vrijeme podizanja prvog mlina na parni pogon željeznica još nije stigla u grad. Koncesiju za podizanje mlina kojeg bi pokretao parni stroj od 30 konjskih snaga dobio je tehničar Antun Pein – bilježi Katarina Ulmer u istraživačkom radu pod naslovom Mlinarstvo u Subotici do Nagodbe 1867., objavljenom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. »Pein nije bio dugo vlasnik mlina. Nestalo mu je sredstava i bio je prisiljen tražiti zajam od nekih subotičkih veleposjednika.« Vjerovnici osnivaju dioničku udrugu, ali do ostvarenja velikih zamisli i planova ipak ne dolazi. Pein odlazi iz grada, vjerovnici nisu stručni u ovom poslu i mlin nakon nekoliko godina odlazi pod stečaj. Zgradu otkupljuju država i grad 1873. godine, adaptiraju je i ovdje useljavaju prvu žensku učiteljsku školu. Stariji Subotičani pamte u ovoj zgradi u godinama poslije Drugog svjetskog rata Krojačko poduzeće Titovka.