Arhiv tekstova

10. srpnja 1521.

 

U vrijeme turske opsade Beograda (Nándorfehérvára), umro je subotički vlastelin i beogradski ban Imre Török, kapetan kalemegdanske utvrde. Sva njegova zvanja i posjede, odnosno, vlastelinstvo, naslijedio je njegov sin Balint (Valentin) Török. 

 

10. srpnja 1780.

 

Prema popisu izvršenom samo godinu dana nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada Subotice (Mariatherezipolis), u javnim je službama zaposleno 56 osoba. U gradu je bilo 663 slugu i sluškinja, nadničarenjem se bavilo 150 muškaraca i 12 žena. Prosjačilo je 117 osoba. Grad je imao 45 siročadi, 21 redovnika u samostanu, te sedam vanjskih katoličkih i pravoslavnih svećenika.

 

10. srpnja 1994.

 

Svečanom sjednicom Skupštine općine, otkrivanjem spomen-ploče Židovima stradalim tijekom II. svjetskog rata i otvorenjem izložbe o prinosi Židova razvoju Subotice, obilježena je 50-ta obljetnica deportacije nekoliko tisuća subotičkih Židova, iz geta kod teretnog željezničkog kolodvora, u zloglasne koncentracione logore smrti u Njemačkoj.

 

12. srpnja 1750.

 

Magistrat grada Sveta Marija (Subotica) razmatrao je mjerila za razrez poreza, odnosno ključ za razrez kontribucije (poreza) i vlastelinskog poreza (census dominalis). Čelniku gradskog ekonomata Iliji Poljakoviću, dopuštena je isplata računa za bravarske radove.

12. srpnja 1965.

 

Izvješća Novosadske armijske oblasti kazuju da je više od 11.000 Subotičana, svrstanih u čete i brigade, tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci branilo i obranilo Bačku od katastrofalnih poplava koje je izazvao nezapamćeno visok vodostaj Dunava.

 

13. srpnja 1805.

 

U Subotici je rođena Jelena Čović, prva akademski obrazovana slikarica, profesorica crtanja na Višoj djevojačkoj i Obrtničkoj trgovačkoj školi. Likovnu umjetnost je studirala u Sopronu, Münchenu, Berlinu i Parizu. Od prve izložbe, koja je otovrena 6. srpnja 1900. u Subotici, stvarala je slike svježeg kolorita, pejzaže i portrete, u ulju, pastelu, akvarelu i crtežu. Preminula je u jesen 1951.

 

13. srpnja 1975. 

 

U Subotici je rođena Ivana Petrekanić Sič, glavna i odgovorna urednica Programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Školovala se u Subotici i Novom Sadu, gdje je diplomirala na Višoj ekonomsko-komercijalnu školi, 1997. godine. U Uredništvu na hrvatskom jeziku u okviru JP Radio Subotica angažirana je 1999. godine. 

 

14. srpnja 1851.

 

Gradskom vijeću Subotice proslijeđena je naredba o utemeljenju Siročadskog stola. Političke i teškoće druge prirode glede formiranja Srpske Vojvodine, uvjetovale su realiziranje ove odluke za šest godina, kada se prišlo njegovom osnutku. Prvi predsjednik Sirodčadskog stola bio je Etim Aradcki, blagajnik Károly Barnai, kontrolor Jakab Csík, a bilježnik Filip Mačković. 

14. srpnja 1950.

 

Maestru Milanu Asiću, istaknutom skladatelju i dirigentu Subotičke filharmonije, Vlada Narodne Republike Srbije, dodijelila je najvišu državnu tzv. Sedmojulsku nagradu. U to je vrijeme Subotička filharmonija slovila kao najbolja u zemlji. 

 

14. srpnja 1972.

 

Izvršni odbor zajednice kulture Subotice prihvatio je prijedlog sastava novog uredništva književnog časopisa Rukovet, budući da je prethodna kompletna redakcija (krajem lipnja) morala, pod teškim pritiskom Saveza komunista, te optužbom da je sudjelovala u antidržavnoj djelatnosti «»hrvatskog proljeća« – podnijeti ostavku.

 

15. srpnja 1527.

 

Prilikom povlačenja u Segedinsku utvrdu iz zasjede je ubijen samozvani car kojega su zvali: Crni Čovjek. Zapravo, smrtno ga je ranio neki ratar po imenu Orbán. Vojvode cara prebacuju u Tornjoš, ali tamo umire od zadobivenih rana. Neprijateljski nastrojeni vojnici mu odsijecaju glavu i šalju je svome poglavaru Jánosu Zápolyi u Budim.

 

15. srpnja 1735.

 

Poglavar rezidencije subotičkih franjevaca, Gabriel Parvi, položio je temeljni kamen samostana. Izgrađen je, uređen i opremljen novcem dragovoljnih darovatelja, koji su tijekom sedam godina priložili čak 3.802. forinte.

 

15. srpnja 1945.

 

Maršal Josip Broz Tito sa suradnicima posjetio je Suboticu, gdje na Gradskom stadionu prisustvuje proslavi obljetnica vojvođanskih partizanskih postrojbi, svrstanih u regularne vojne jedinice.

 

15. srpnja 1990.

 

Održana je osnivačka skupština Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Za predsjednika je izabran mr. Bela Tonković. Narednog mjeseca DSHV pokreće partijsko glasilo, mjesečnik Glas ravnice.

 

16. srpnja 1897.

 

U Suboticu su dopremljena prva dva tramvaja. Istodobno su postavljeni prvi namještenici tvrtke Ernesta Lindheima i drugova, te šest vozača (kočničara) tramvaja. 

 

16. srpnja 1945.

 

Konstituiran je novoizabrani Gradski narodnooslobodilački odbor Subotice, u sastavu: predsjednik Ivan Milanović, dopredsjednik Aleksandar Magarašević, tajnik Grgo Lulić. Ostali članovi: Marko Bačlija, János Győri, Stevan Gorčik, Bela Huska, Ljudevit Vujković Lamić, Vladislav Nagy, József Szalai, dr. Vladeta Savić i Blaško Stražarković.

 

16. srpnja 1974.

 

Umro je Andrija Kulunčić, slikar i profesor crtanja. Po završetku Učiteljske škole, studij nastavlja na Višoj školi za primijenjenu umjetnost u Beogradu. Neko vrijeme je predavao u subotičkoj gimnaziji, a potom kao slobodni umjetnik živi samo od slikarstva. Rođen je 27. studenoga 1897.