Arhiv tekstova

3. srpnja 1883.

 

Rođena je Angela Mačković, slikarica i pedagoginja, kćerka poznatog subotičkog arhitekta, graditelja i poduzimača Titusa Mačkovića. Likovnu umjetnost studirala je u Pešti i Münchenu. Upamćena je po brojnim portretima i impresionističkim figuralnim kompozicijama. Umrla je 13. rujna 1951.

 

3. srpnja 1913.

 

Rođen je Dragutin Franković, pedagog, publicist, leksikograf, utemeljivač, glavni i dogovorni urednik Slobodne Vojvodine (1945.), glasila Narodne fronte u Subotici. Novine su pisane hrvatskim književnim jezikom i tiskane latiničnim pismom. Poslije odlaska iz Subotice, obranio je doktorsku radnju iz pedagogije. Pored ostalog bio je urednik Enciklopedijskog rječnika pedagogije i drugih značajnih djela. Umro je 12. veljače 2002.

 

4. srpnja 1913.

 

Rođen je Marko Peić, književnik, sakupljač narodnih umotvorina. Jedan je od osnivača i urednika časopisa mladih bunjevačkih, odnosno hrvatskih književnika Bunjevačko kolo. Autor je više značajnih djela, među njima (s Grgom Bačlijom) Rečnika bačkih Bunjevaca (1990.) i Imenoslova bačkih Bunjevaca (1994.). 

 

4. srpnja 1948.

 

Rođen je Lazar Francišković, pjesnik, prozaik, esejist, knjižničar u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Objavio je više knjiga poezije i roman Hodočasnik u dva sveska. Njegovu poeziju karakterizira osmišljavanje vanjskih i unutarnjih pejzaža, te objekata koji okružuju čovjeka. Po izričaju je lapidarna, suspregnuta, iz nje izbija ljubav prema ravnici i zavičaju.

 

4. srpnja 1997.

 

Nakladom NIP Subotičke novine i katoličkog Instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, objavljena je knjiga Bunjevačko pitanje danas, prof. dr. Tome Vereša (1930.–2002.), teologa, filozofa, prevoditelja i pisca, začetnika dijaloga s marksistima i nositelja najvećeg priznanja među dominikancima: magister in sacra theologia (učitelj svete teologije).

 

5. srnja 1831.

 

Radi otklanjanja pogibelji od epidemije kolere, Gradsko vijeće je sjeverno i istočno od grad postavilo više stražarskih mjesta. Inače, na liniji od Čantavira, preko Kanjiže i Martonoša, do Subotice i Ötömösa djelovalo je 7 povjerenika 182 pješaka i 49 konjanika, a naknadno je postavljeno još 79 stražara.

 

5. srpnja 1931.

 

Rođen je Bela Duranci, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, plodan spisatelj, kustos Gradskog muzeja, pokretač Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i njegov zaposlenik, višedecenijski kroničar likovnog života, pisac petnaestak djela i dnevničkih zabilješki, nesvakidašnje osobnosti značajnog eruditivnog kapaciteta, prožetog invencijom i stalnim tragalaštvom za novim i prekretničkim poticajima.

 

6. srpnja 1975.

 

Subotičanka Marija Letić, postala je prva sportašica u zemlji koja je preletjela 518,7 kilometara, tijekom IV. Europskog šampionata u zrakoplovnom jedriličarstvu za žene, čime je popravila svoj prijašnji državni rekord postavljen na 505 kilometara. 

 

7. srpnja 1714.

 

Ratni savjet Carskog dvora u Beču, potvrdio je u dužnosti Iliju Sučića, kao kapetana Subotičkog vojnog šanca. Poslije njegove smrti 1724. za novog kapetana je postavljen njegov sin Jakov, koji pet godina kasnije postaje nadkapetan; 1730. podkapetana je Đuro Sučić, a 1734. Luka Sučić. Od 1741. potkapetan je i Ranislav Krnjajski. 

 

7. srpnja 1917.

 

Umro je István Iványi (obiteljsko prezime Ivanovszky), gimnazijski profesor, povjesničar, kulturni djelatnik. Osim povijesti slobodnog kraljevskog grada Subotice, napisane na mađarskom jeziku, autor je još desetak vrijednih historiografskih djela o ovom podneblju. Rođen je 7. prosinca 1847. 

 

8. srpnja 1773.

 

Odgovarajući na predstavke Gradskog vijeća Svete Marije (Subotica), provincijal Franjevačkog reda u Rimu ističe da je molba Subotičana saslušana, te da je ovdašnji samostan uvršten u slavensku provinciju. Slijedom toga, u nje će biti upućeno više slavenskih dušobrižnika.

 

8. srpnja 1968.

 

U Subotici je počeo IV. Međunarodni simpozij o kajsiji, u čijem radu sudjeluje oko 120 stručnjaka iz 18 zemalja. Na ovom skupu podneseno je 80 referata i znanstvenih saopćenja. Istraživački uradci naših eksperata i znanstvenih djelatnika visoko su ocijenjeni, glede prinosa upoznavanja s genetskim svojstvima kajsije ovog podneblja.

 

9. srpnja 1687.

 

Iz vojnog logora u blizini Novog Sada, izborni knez Bavarske, nadvojvoda Maximilijan uputio je preporuku Ratnom savjetu Carskog dvora u Beču da pod svoju zaštitu uzme katoličke Race (Dalmate, Ilire, kasnije nazvane Bunjevci), te da im dozvoli izgradnju tri palanke, po jednu u Segedinu, Subotici i Baji, gdje će ubuduće živjeti.

 

9. srpnja  1700.

 

Zastupnici Ratnog savjeta Carskog dvora i Dvorske komore u Beču, sporazumjeli su se da će racki narod, kako katolički, tako i pravoslavni, biti podijeljen u tri kategorije: 1. aktivne graničare, 2. veterane, to jest osobe nesposobne za vojnu službu i 3. ratare, koji ne pripadaju vojnom kontingentu, te će biti odvojeni od vojnika i kolonizirani u pustare, kao živalj podčinjen županiji. 

 

9. srpnja 1918.

 

U 40. godini umro je Đuro Stantić, višestruki državni rekorder, olimpijac. Na Svjetskom prvenstvu u Berlinu 1901. stazu dugu 75 kilometara, prešao je za osam sati, 46 minuta i 24 sekunde. Na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. osvojio je zlatnu kolajnu u brzom hodanju na tri tisuće metara. Rođen je 19. kolovoza 1889.