Arhiv tekstova

U ponedjeljak navečer je nova dvorana doma Mjesne zajednice Verušić bila puna, predstavljen je Regionalni plan upravljanja otpadom za općine Subotica, Senta, Kanjiža, Čoka, Bačka Topola i Mali Iđoš. Prije samog skupa potpisivana je peticija protiv smještanja deponija na teritoriju ove mjesne zajednice. Naime, plan je suzio broj mogućih lokacija na tri, od kojih su dvije u blizini Verušića, s jedne i druge strane ceste Subotica-Žednik. Od treće lokacije, na teritoriju Bačke Topole se odustalo jer Subotičani žele da deponij bude u njihovoj općini.

BROJNI GOSTI: Uz nazočnost predsjednika Skupštine MZ Miroslava Kiša, predsjednika Savjeta MZ Josipa Kujundžića, gradonačelnika Géze Kucsere, savjetnice pokrajinskog tajnika Svetlane Marušić, člana općinskog tima Andree Kikity, članova projektnog tima PTI Milice Čizmić, Miroslava Marinkova i Zoltana Đarmatija, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata i zastupnika Petra Kuntića, predsjednika općinskog odbora DSHV-a Martina Bačića te potpredsjednika stranke Duje Runje, rasprava je bila nabijena emocijama i na trenutke žučna. Gradonačelnik Kucsera je pojasnio kako sadašnje smetlište na Aleksandrovačkoj bari nema niti osnovne sanitarne karakteristike, i kako još maksimalno jednu-dvije godine može funkcionirati. U ovoj regiji Subotica proizvodi preko 50 posto otpada i stoga je najviše zainteresirana za rješavanje ovog pitanja. ۛ»Naša je odgovornost ne ostaviti djeci brda smeća. Vodim ozbiljnu borbu s direktorom JKP Čistoća jer na deponiju više nema mjesta. Žao mi je što postoje glasine kako je to upereno protiv nekoga, to je usmjereno protiv problema. S deponijem ide i mogućost zapošljavanja. Otpad je dobar posao«, rekao je Kucsera otvarajući razgovor, ali je pljesak izostao.

Miroslav Kiš je ispričao dojmove s puta po Nizozemskoj gdje su zakonom zabranili deponije, i gdje su upozorili da ne radimo kao oni prije 15 godina, na što je Kucsera odgovorio da se i on susreo s ljudima iz Nizozemske i da je dobio informaciju kako se deponira ipak oko 20 posto smeća koje se ne može reciklirati.

SPREMNI NA RADIKALI-ZACIJU: Petar Kuntić je rekao kako su stranka i građani apsolutno nezadovoljni, i upitao se kako to da predložene lokacije budu baš između Male Bosne, Đurđina, Verušića, Žednika i Bikova, gdje kompaktno žive Hrvati. »Nismo protiv deponija, ali proces nije dobro vođen. Treba se preispitati hoće li to biti smetlište ili tvornica reciklaže. Ovo je veliki politički problem. Tražimo od svih koji su nam partneri da zaštite ovo područje i da smetlište ne bude ni s jedne ni s druge strane pruge. Tu je prvoklasan černozem« istaknuo je Kuntić, i poručio kako će to »teško ovde proći, jer su ljudi spremni i na radikalne odluke«.

Žitelji Verušića žalili su se kako ih Azotara truje 20 godina, da se sada planira deponij i zašto se deponija ne pravi tamo gdje nije prvoklasna zemlja, gdje su rupe u zemlji, poput ciglane u Čantaviru ili Senti. 

Martin Bačić je rekao kako treba biti naivan da bi se povjerovalo da će se naknadno odrediti lokacija i upitao što će biti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji zabranjuje pretvaranje poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište.

Odgovarajući, Kucsera je rekao kako ne želi izbjeći pogledati ljude u oči, da je zato došao, te je dodao kako i manjine proizvode otpad, da se mogu govoriti velike riječi ali se time problem neće riješiti. 

REVOLT: Na pitanje koju vodu će piti žitelji Verušića, Kucsera je odgovorio kako se nada tvornici vode, a s obzirom da vodovoda nema, bit će ga već sutra. Ove su cinične riječi izazvale revolt okupljenih pa se moglo čuti kako Kucsera to sve ne plaća iz svoga džepa, kako će mlade otjerati, kako Općina u ovu mjesnu zajednicu 30 godina nije uložila ni dinar, te da je cinično obećavati zemljoradnicima posao u tvornici otpada i od uspješnih poljoprivrednika praviti prosjake.

Kucsera je dodao kako nije sigurno da djeca žele isto što i stari, i da se ponekad treba upitati treba li za razvoj nešto i žrtvovati, međutim mještani su povikali da oni ne žele biti žrtve.

Dujo Runje je rekao kako se na koncu neki prostor treba naći, ali da je Azotarom ovdje narod već izigran i da će trebati puno dokaza da je ono što se predstavlja i istina. »Logično bi bilo vidjeti kako je to do sada u Srbiji učinjeno, postoji opravdana sumnja kako će funkcionirati deponij. Trebat će puno dokaza jer je na papiru mnogo toga idealno«, istaknuo je Runje.

NEODGOVORENA PITANJA: Među okupljenima je bilo nezadovoljnih jer nisu dobili odgovore na svoja pitanja, brine ih kako će dobiti certifikate za farme kada se nalaze u blizini smetlišta i konačno je nedoumica hoće li se na deponiju donositi kompaktirani otpad koji će se samo utabati u zemlju ili će se na deponiju razdvajati radi reciklaže. Bilo je pitanja je li plan razmatrao i lokaciju stare Zorke, zašto je netko iz Zavoda za urbanizam odredio uprave ove lokacije, zna li se čija će parcela biti kupljena i pošto, te kako se zamišlja unapređenje zračne luke ukoliko se bude nalazila pokraj deponija?

S obzirom da ni na ova pitanja nije bilo odgovora, predviđen je nastavak rasprave za tri tjedna. Gradonačalnik Kucsera je za MZ Verušić i MZ Bikovo donio računala koja su u ove, kao i u još neke mjesne zajednice, pristigla iz jedne donacije iz Mađarske.

Prihvaćanje Regionalnog plana upravljanja otpadom je na dnevnom redu sjednice Skupštine Općine u četvrtak, dan prije no što će se pojaviti novi broj »Hrvatske riječi«, i još nije poznato kako će na sjednici glasovati vijećnici, ali se u predloženom materijalu doista nabrajaju tri lokacije, dvije u blizini ceste Subotica-Žednik i jedna na području Bačke Topole, za koju u materijalu stoji da nije razmatrana jer se od nje odustalo. 

INTERESI: Za upravljanje budućim deponijem predviđeno je formiranje nove tvrtke s tisuću eura početnog kapitala, predstavnici Subotice će u tom poduzeću biti Dragan Trklja i Ana Bošnjak (DS) dok se špekulira kako će direktor tvrtke biti kadar Saveza vojvođanskih Mađara. 

Vrijednost svih radova na izgradnji deponija i promjeni sustava odnošenja smeća je 12 milijuna eura, lani je bilo najave kako se računa na sredstva Nacionalnog investicijskog plana, ali se priznalo da je jedino Pokrajina platila izradu plana. Kao što je poznato, svoj glas protiv deponija prvi je digla Hrvatska bunjevačko šokačka stranka prije više od godinu dana, ali se sada ova stranka nije uključila u raspravu. 

Na papiru, planovi izgledaju divno, kao tvornica na čijoj pokretnoj traci umjesto novog proizvoda klize komadi smeća koje radnici selektiraju. Plan predviđa predselekciju, sabirna mjesta, posebne kontejnere za papir, plastiku, metal ostalo, ali je posve nejasno gdje u planu završava čvrsta odluka o tome čime se kreće, a što je neka zamisao koja će možda jednom biti realizirana. Što se financija tiče, procijenjeno je da izrada tijela deponija staje 2 milijuna eura, izgradnja prometnica 250.000 eura, pratećih objekata 500.000, nabava vozila 780.000, a bit će potrebna i kolska vaga, meteorološka stanica, ozelenjavanje, sve ukupno 5,5 milijuna eura. Ostalo od 12 milijuna će se trošiti na sabirne stanice, regionalno kompostilište, sanaciju prijašnjih smetlišta, nabavu mehanizacije i kontejnera...

Treba napomenuti kako su sve ostale općine – Senta, Kanjiža, Čoka, Bačka Topola i Mali Iđoš – već prihvatile plan i čeka se samo Subotica, koja je najzainteresiranija za rješavanje problema. No, treba imati u vidu i kako se na istoj sjednici Skupštine Općine skupa s deponijem odlučuje i o još jednom mega-projektu za koji Općina također nema sredstava – regulaciji ulica i izgradnji novog Majšanskog mosta s 4 kolovozne trake.