Arhiv tekstova

Brojni poremećaji zdravlja (među kojima su bolesti srca, krvnih žila, maligne bolesti, šećerna bolest i osteoporoza) povezani su s prehranom stanovništva. Navike u ishrani utječu na različite aspekte zdravlja – na subjektivnu ocjenu zdravlja, na funkcioniranje pojedinih organa i organskih sustava u ljudskom organizmu, na druge životne navike, kao i na broj posjeta liječniku.

Redovitost obroka, posebice doručka, prepoznata je kao važan čimbenik prehrane osobito ako se ima u vidu da doručak predstavlja najvažniji izvor energije za dnevne aktivnosti. Neredovito uzimanje obroka je često povezano s korištenjem brze hrane i grickalica koje obiluju zasićenim mastima i koncentriranim šećerom. Posljednje istraživanje u Republici Srbiji (»Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korištenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji« iz 2006. godine) pokazalo ja kako dvije trećine odraslih redovito doručkuje i taj je postotak veći u odnosu na 2000. godinu. U Vojvodini je značajno manje onih koji redovito doručkuju u usporedbi s republičkim prosjekom. Žene značajno češće izostavljaju doručak, osobe mlađe i srednje životne dobi (35 do 44), kao i oni iz grada. Tri obroka redovito ima tek polovica odraslog stanovništva, dok zastupljenost sva tri obroka u značajno manjem postotku imaju osobe srednje dobi, tj. najproduktivniji dio stanovništva.

Mnogo je dokaza o značaju određenih namirnica u prehrani (kao što su voće, povrće, crni kruh, riba) za smanjenje rizika od oboljevanja. U Srbiji tek nešto više od polovice odraslih (54,8 posto) svakodnevno jede povrće i to je razmjerno više nego u 2000. godini. Svježe voće svakodnevno ne jede niti svaki drugi odrasli stanovnik Srbije (44 posto), no ipak treba naglasiti kako je i to značajan porast u odnosu na 2000. godinu (34 posto). U Vojvodini je značajno manje onih koji svakodnevno jedu svježe voće i povrće u usporedbi s republičkim prosjekom. Žene značajno više jedu voće i povrće, kao i osobe srednje životne dobi u odnosu na one zrele životne dobi. Riba je rijetko zastupljena na trpezi u Srbiji gdje 48,7 posto odraslog stanovništva ribu jede manje od jednom tjedno. Nešto se češće riba jede u Vojvodini i u uzrastu mlađe i srednje životne dobi. Svaka druga odrasla osoba u Srbiji najčešće jede bijeli kruh i to je u blagom porastu u odnosu na 2000. godinu. Bijeli se kruh nešto manje jede u Vojvodini u odnosu na republički prosjek, dok ga češće jedu osobe mlađe i srednje životne dobi. Tek 15 posto odraslih u Srbiji jede crni, raženi i slične vrste kruha. Ove vrste kruha češće se jedu u Vojvodini, a rjeđe ga jedu osobe mlađe i srednje životne dobi. 

Jedna trećina stanovnika (33,8 posto) za pripremanje hrane koristi životinjske masti, što je značajan pad u odnosu na 2000. godinu (41 posto). U Vojvodini ove masti koristi 43,6 posto obitelji, što je značajno više od repub-ličkog prosjeka. Masti životinjskog podrijetla rjeđe koriste osobe mlađe i srednje životne dobi.

  Svaka peta osoba u Srbiji ne razmišlja o zdravlju pri izboru načina prehrane. Danak ovakvom načinu prehrane je visoka zastupljenost pretilosti (BMI  30 kg/m2) u Srbiji gdje je svaka peta odrasla osoba pretila (18,3 posto), podjednako muškarci i žene. U Vojvodini je broj pretilih veći od republičkog prosjeka (20,5 posto). Broj pretilih osoba se povećava sa starošću i značajnije povećanje pretilosti zapaža se od navršene 45. godine života. U populaciji odraslog stanovništva Srbije svaka treća osoba (36,2 posto) je u kategoriji predpretilih (BMI od 25 do 30 kg/m2). Predpretilost je prisutnija kod muškaraca, i kod populacije starije od 45 godina. 

Sokrat je davno prepoznao važnost i povezanost oblika ponašanja i zdravlja rekavši: »Neka svatko promatra i bilježi koja mu hrana, piće i vježbe odgovaraju, te kako ih i koliko mora koristiti da bi očuvao savršeno zdravlje«.