Arhiv tekstova

Svake sekunde na planetu Zemlji rode se četiri nove bebe (točnije 4,122). Tako se u jednom danu prvi plač začuje iz grla 356.140 mališana. I pokraj toga, Europu se naziva  Starim svijetom, a za to postoji i opravdan razlog. Naime, Europa stari mnogo brže nego ostale regije. Na prvom mjestu je Japan s prosječnom starošću od 41,2 godine, slijedi Italija s 40,2 godine kolika je prosječna starost u Švicarskoj i Njemačkoj, dok Švedska, Finska, Bugarska, Belgija i Grčka bilježe srednju starost stanovništva, nešto veću od 39 godina. Prema statističkim podacima UN-a, natalitet u Europi drastično opada, pa će 2050. trećina Europljana imati više od šezdeset godina. Prema predviđanjima, broj stanovnika u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji znatno opada, dok se u Tunisu, Egiptu, Maroku, Alžiru znatno povećava. 

Veliki problem se vidi i u nekontroliranom useljavanju. U Europu je 1999. godine ušlo više od petsto tisuća stranaca. Milijuni ljudi koji pritječu u Europu iz Sjeverne Afrike, Bliskoga istoka, nose sa sobom i svoju kulturu, pa Zapadu prijeti opasni kulturni i etnički jaz.

Žena u Poljskoj rađa u prosjeku 1,24 dijete, što je najniži prosjek u Europi. Slijede Slovačka sa 1,25 i Slovenija sa 1,26 . Hrvatski je prosjek 1,34 dijete po ženi, a u Srbiji 1,4. 

U središnjoj Srbiji i Vojvodini prosječna starost populacije iznosi 38,9 godina, a predviđa se da će do 2050. ona biti čak 52 godine. U Srbiji godišnje i dalje više ljudi umre nego što se rodi, na 78.186 novorođenih beba dolazi 104.320 umrlih. 

POPULACIJSKA POLITIKA U SRBIJI: U Srbiji je prošloga tjedna održana prva nacionalna debata »Stanovništvo, populacijska polit-ika i razvoj«, na kojoj je potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić istaknuo kako populacijska politika nije samo problem rađanja djece, već je i problem prelijevanja populacije iz manjih gradova u Beograd, kao i iz sela u gradove. 

Natalitet u Srbiji je 30 posto manji od potrebnog za obnavljanje stanovništva. Svaki šesti stanovnik ima više od 65 godina, a očekuje se da će 2025. svaki treći stanovnik biti stariji od 65. Broj nasilno prekinutih trudnoća u Srbiji je oko 150.000.

Srbija je jedina zemlja u okruženju koja nema zakon o ravnopravnosti spolova iako je svima jasno da su upravo žene te koje nose najveći teret tranzicije. Žene, koje čine više od polovice stanovništva Srbije, u lošijem su položaju i kada je u pitanju stopa zaposlenosti (44 posto u odnosu na 63 posto kod muškaraca), ali i kada je u pitanju mjesto u društvu.

»Iako u svijetu 61 zemlja ima negativan prirodni priraštaj, Srbija je jedna od najstarijih zemalja u svijetu, s 30 posto ispod potreba obnavljanja stanovništva«, objasnio je Đelić. Prema njegovim riječima, potrebna razina je 2,1 novorođenčeta za prostu reprodukciju, a u Srbiji se obavi oko 200.000 abortusa godišnje.

»U našoj zemlji ima samo 14 posto mladih, ali će se do 2012. godine taj broj smanjiti na 12 posto. Svaki šesti građanin Srbije ima više od 65. godina, a priraštaj mladih je sve manji. Manje mladih znači da ima manje onih koji će raditi i plaćati porez, proračun će biti opterećen izdacima za socijalno osiguranje, a na vlasti će biti opcije koje provode konzervativnu politiku. Mjere populacijske politike trebale bi biti jednokratna isplata roditeljskog dodatka pri rođenju djeteta, naknada zarade za 100 posto za vrijeme trudničkog bolovanja, jednokratna novčana naknada za drugo i treće dijete, nastavak i povećanje Programa izvantjelesne umjetne oplodnje i donošenje zakona o socijalnom stanovanju. Namjera je i da se bolje štite djeca poslije razvoda roditelja, ali ne osnivanjem fonda za novčanu pomoć, već efikasnijom primjenom sudskih odluka o isplati alimentacija, kao i određenim olakšicama za samohrane roditelje«, rekao je Đelić te dodao kako »ukidanje poreza na dodanu vrijednost na dječju opremu ne bi bila efikasna mjera za poticaj rađanja, jer bi se time štitile i obitelji koje nisu ugrožene«.

Savjetnica u Institutu za društvene znanosti Mirjana Rašević ukazala je kako u Srbiji godišnje za oko 30.000 više ljudi umre nego što se rodi, a, prema njezinim riječima, brojni su razlozi zbog kojih se obitelji ne odlučuju za potomstvo.

»Osim nezaposlenosti, niskog standarda, nemogućnosti zbrinjavanja djeteta u predškolsku ustanovu, na odluku o rađanju utječe i osjećaj nesigurnosti, a često žene ne mogu rađati zbog toga što su imale česte abortuse«, navela je Rašić.

Srbija će do kraja listopada dobiti Savjet za demografsku politiku, zadužen za borbu protiv odumiranja stanovništva. Načini te borbe će biti određeni na šest javnih rasprava, najavio je vicepremijer Božidar Đelić.

VOJVOĐANSKA STATISTIKA: U državnim klinikama u Vojvodini prošle je godine urađeno 40.000 abortusa, dok je rođeno samo 18.500 beba, priopćeno je iz Pokrajinskog tajništva za demografiju i društvenu skrb o djeci. Za godinu dana 183 vojvođanske obitelji s novorođenim blizancima ili trojkama, dobile su ukupno 73,2 milijuna dinara pomoći. Pomoć se dodjeljuje temeljem odluke pokrajinske vlade koja je donesena 2005. godine u cilju poboljšanja demografske situacije u Vojvodini. Obiteljima u kojima se rode blizanci isplaćuje se novčana pomoć u iznosu od 400.000 dinara, dok se obiteljima u kojima se rode trojke isplaćuje novčana pomoć od 600.000 dinara. Najviše takvih obitelji bilo je u Novom Sadu (45), potom u Subotici (16) i Zrenjaninu (15). 

»Iako se u posljednje vrijeme donekle otvorenije i češće govori o suvremenim metodama kontracepcije, broj pobačaja se ne smanjuje. Osnovni vid planiranja obitelji i dalje je abortus, a kao kontracepcijske metode koriste se prekinut snošaj, što je i zastarjelo i nesigurno. Udane žene, koje su već rađale, najčešće se odlučuju na abortus. Kod njih mahom nema nikakve svijesti o planiranju obitelji i većina njih je imala više od tri pobačaja. Iskustvo ginekologa također pokazuje kako se prva neželjena trudnoća najčešće zadrži, dok ostale ne«, kaže dr. Ana Mitrović iz Ginekološko-akušerske klinike »Narodni front«. 

Po broju nasilnih prekida trudnoće, odmah nakon žena koje su već rađale dolaze žene u dobi između 25 i 30 godina. Iza njih su adolescentice, starosti od 16 do 18 godina. 

Veliki broj abortusa znači i masovno pribjegavanje seksualnim odnosima bez ikakve zaštite. Treba znati da potpuna zaštita podrazumijeva i kontracepcijska sredstva kod žene i obveznu uporabu kondoma. Prema riječima liječnice, neželjena trudnoća jest veliki problem, ali brojne spolne bolesti mogu donijeti znatno ozbiljnije i dugotrajnije zdravstvene probleme.

NATALITET U HRVATSKOJ: Jedna od vrlo aktualnih tema u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme demografska situacija u državi, a rasprave su se posebice pojačale nakon popisa 2001. kojim se dobio uvid u trenutačnu demografsku sliku Hrvatske i intenzitet promjena od prethodnog popisa. Stručnjaci upozoravaju kako je već tri posto naselja u Hrvatskoj prazno, 85 posto gubi stanovništvo, a 76 posto lokalnih jedinica ima veću smrtnost nego rodnost. Čak 78 posto općina ima negativan prirodni prirast, a slično je i s gradovima, od kojih čak 68 posto bilježi taj negativan trend. Ni gradovi više nisu središta pozitivne vitalne statistike, više se ne može računati na migracijska kretanja iz sela prema gradovima, već iz većih gradova prema periferiji. Idućih će se godina Hrvatska suočiti s depopulacijom, odnosno izumiranjem i na razini države i na razini lokalnih zajednica... 

Sve do početka 1980-ih broj rođenih je uglavnom rastao (najveći broj zabilježen je 1979. godine – 69.229), međutim, broj rođenih počinje postup-no opadati i 2002. godine rođeno je samo 40.094 djece (42 posto manje nego 1979.). Najniža stopa nataliteta koja osigurava jednostavnu reprodukciju stanovništva je 14, a Hrvatska je tu stopu posljednji put imala 1983. godine, što znači da se njeno stanovništvo već dvadeset godina ne obnavlja. Demografska slika Hrvatske bila bi još i lošija da u nju nisu stalno dolazili uglavnom Hrvati iz BiH. Od kraja Drugog svjetskog rata do Domovinskoga, uselilo ih se od 300.000 do 400.000 i to najvitalnijih, u fertilnoj dobi.

Sve do 1990. prirodni je prirast bio nizak, ali pozitivan, ali nakon toga uslijedio je prirodni pad koji traje sve do danas. U demografskoj terminologiji sve se više koristi izraz prirodna promjena umjesto prirodni prirast, jer, kao što se vidi po podacima, ta pojava u posljednje vrijeme sve češće dobiva negativan predznak, stoga je opravdanije reći negativna prirodna promjena, nego negativan prirodni prirast (jer prirasta nema). Ovo prirodno smanjenje stanovništva nastalo zbog viška broja umrlih na rođenima naziva se prirodnom depopulacijom.

Na smanjenje nataliteta najznačajniji utjecaj imaju društveni, gospodarski i socio-psihološki faktori. Značajan utjecaj na smanjenje nataliteta u Hrvatskoj imalo je dugotrajno iseljavanje stanovništva, i to uglavnom stanovništva radno-sposobne i fertilne dobi, veća zaposlenost žena, gospodarski i društveni uvjeti, suvremeni način života u kojem se ljudi općenito odlučuju za manji broj djece, itd. Budući da je useljavanje u Hrvatsku neznatno i ne može nadoknaditi nedostatak nastao negativnim prirodnim kretanjem, Hrvatska se već niz godina suočava s općom depopulacijom (ukupnim smanjenjem broja stanovnika). Za očekivati je da će se ovakvi trendovi kretanja stanovništva i dalje nastaviti. UN-ov odjel za stanovništvo izrađuje dugoročne projekcije za sve države i kontinente na temelju dosadašnjih populacijskih trendova. Međutim, stvarna demografska kretanja u Hrvatskoj pokazala su se čak i lošijima od predviđenih (posebice stopa nataliteta). Ne dođe li do značajnijih promjena, godišnja stopa pada broja stanovnika će se povećavati te bi broj stanovnika Hrvatske, prema istim predviđanjima, oko polovice ovog stoljeća mogao pasti na 3,5 milijuna (toliko je stanovnika Hrvatska imala 1920-ih). Već niz godina znanstvenici i stručnjaci upozoravaju na ozbiljne probleme uzrokovane negativnim demografskim kretanjima u Hrvatskoj. Upozorenja, prijedloga i ideja za njihovo rješavanje bilo je poprilično, ali učinjeno je malo. Većina političkih stranaka u svojim predizbornim kampanjama i programima spominje ovaj problem, ali učinkovita rješenja i odlučne i konkretne akcije još uvijek se očekuju.                                             g