Arhiv tekstova

Matija Stipankov živi u Bačkom Bregu u Čepinu i sa svojom suprugom Marijom provodi lijepe umirovljeničke dane. Ovaj složni bračni par uredno i s puno ljubavi održava svoj dom, a cvijeće im krasi dvorište u kome je sve na svome mjestu, baš kako treba. 

Tu ih rado posjećuju njihove dvije kćeri, Anica i Janja, sa svojim obiteljima. Strina Marija i čika Matija Ćeraskovi aktivni su članovi crkvene zajednice i HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«, rado odlaze na svaku probu folklora i raduju se svakom novom nastupu, kako u Beregu, tako i na gostovanjima. 

Sedamdesetogodišnji čika Matija još uvijek se bavi pletenjem košara, vezanjem metli od korova, pravljenjem cekera od ljilja i pomalo ličenjem. 

Ovi se zanati u današnje vrijeme polako gube. Sve je manje starih ljudi koji se ovime još uvijek bave, a mladi nisu zainteresirani za ovu vrstu posla. Izumrijet će originalni, autohtoni šokački »košarevi« i »korovače metle«. 

4Tko Vas je naučio ovim poslovima i kako pletete «košareve»?

Tome me je naučio ženin otac 1959. godine, kada sam ja imo dvadeset i jednu godinu, sad imam sedamdeset. To je zimski poso. Prija je uvik postojala šokačka soba u kojoj se ložila paorska peć i tamo sam pleo košareve.

Prut  se mora nakiseljit, a prvo se počne plest dno čija veličina zavisi od veličine košara, od osam, do četrnaest coli. Od pet coli su male sućurice, korpe koje nemu uše i u nji su žene metale bilo tkanje i nosile peć kruv kod pekara. Kad se dno završi, metnu se dvadeset i četiri tačke, pa dvadeset i četiri krantle – sitan prut, to je pojas na košaru, to se uplete i sveže, umeće se i dodaje do željene visine, na kraju se prut poriže. Uše se uvik pravu od tri pruta. Od oguljitog pruta se pravu plitki košarevi u čemu su se prija nosile babinje, kolači za svatove i sušio mak.

4Gdje nabavljate pruće i koliko »košareva« možete napraviti tijekom dana?

Sad prut nije dobar ko prija – prija se sadilo, a sad najviše pletem samo kad donesu. Sve je manje prutinjaka. Prija sam opleo i sedam, osam na dan, a sad samo tri, četiri. 

Košareva uvik triba i uvik mož prodat. Služe za prinet kukuruze, za grožđe brat, za kaku seljidbu, za kucenje. Svaka paorska kuća mora imat bar nikolko košareva. 

4Šta ste još radili pokraj svoga redovitog posla?

Osim košareva, uvik sam vezo korove metle. Taj posov se radi u drveni klompa. Prvo se obuju šule, pa na šule klompe i onda to bude vrlo toplo. Prija sam išo u klompa i na divan. U Beregu nema klompara, a sad više nema ni u Monoštoru. Metlinje posijem, jel metala uvik triba. Triba pomest dvor, a zimi snig. 

Znam plesti i cekere od ljilja na kockice i na jelice. Prija sam išo radit rogoz, konoplju sam rizo ručno, liti u repu, puno sam radio. Išo sam molovat po selu valjkem i u šest redi plantljike izvlačio. 

Čika Matiju je život natjerao da svašta nauči radit. Velika volja, strpljenje, ljubav i poštenje krase ovog čovjeka – majstora pomalo zaboravljenih i neobičnih zanata. Uvijek je imao smisla za estetiku i time mogućnost da spoji lijepo s korisnim.